Connect with us

Svijet

KOLIKO JE KOŠTALO OKRETANJE LEĐA PUTINU: Kompanije koje napuštaju Rusiju u problemima

Napuštanje Rusije nakon početka sukoba sa Ukrajinom koštalo je strane kompanije više od 107 milijardi dolara u vidu otpisa i izgubljenog prihoda, pokazala je Rojtersova analiza podataka kompanija.

Obim gubitaka povećan je za trećinu od avgusta 2023. ukazujući na razmjere udara ruske invazije na finansije korporacija.

“Pošto se ruska agresija nastavlja zbog nepostojane vojne pomoći Zapada i povećanja opsega zapadnih sankcija, kompanije koje i dalje imaju za cilj da napuste Rusiju vjerovatno će se suočiti sa novim teškoćama i moraće da se pomire sa većim otpisima i gubicima”, rekao je za Rojters direktor za prikupljanje podataka o kompanijama u konsultantskoj firmi S-RM Ijan Masi.

Masi je podsjetio da je ruski predsjednik Vladimir Putin nedavno pobijedio na predsjedničkim izborima i obezbijedio obnovljeni mandat da nastavi dalju izolaciju od Zapada, uključujući dodatne zaplijene imovine i politički pritisak.

Moskva traži popust od najmanje 50 odsto na prodaju strane imovine i stalno zaoštrava odredbe o izlasku sa ruskog tržišta, često prihvatajući nominalnu naknadu od samo jedne rublje.

Od početka 2024. najavljena je prodaja imovine Šela, HSBC, Polimetala i Jandeksa u ukupnoj vrijednosti od gotovo deset milijardi dolara i uz popust do čak 90 odsto, navodi Rojters.

Kompanija Danone je prije nedjelju dana dobila regulatorno odobrenje za otuđenje ruske imovine uz ukupan gubitak od 1,3 milijarde dolara, prenosi B92.

Oko hiljadu kompanija već je izašlo iz Rusije ali u toj zemlji još stotine kompanija, prema nekim analizama, rade ili su obustavile poslovanje.

S druge strane, zapadne zemlje zamrzle su zlato i devizne rezerve Banke Rusije za oko 300 milijardi dolara.

Njemačka je nacionalizovala Gaspromovo postrojenje i stavila Rosnjeftovu rafineriju “pod svoje”.

Rusija je obećala da će uzvratiti nakon prijedloga EU da preusmjeri milijarde evra kamata od zamrznute ruske imovine.

Međutim, zbog pravnih sporova koje može da izazove svaka konfiskacija, zabrinute su i zapadne banke.

“U Rusiji nema zapadne imovine koja se može smatrati sigurnom”, istakao je Masi.

Moskva je već preuzela kontrolu nad imovinom nekoliko zapadnih kompanija, uključujući Fortum, Karlsberg i Juniper, pokazala je Rojtersova analiza.

Ruska državna novinska agencija RIA izračunala je da bi Zapad mogao da izgubi imovinu i investicije vrijedne najmanje 288 milijardi dolara ako Moskva odluči da uzvrati. Ta suma odgovara direktnim investicijama EU, Grupe 7, Australije i Švajcarske u rusku ekonomiju zaključno sa 2022.

Međutim, čvrst stav Moskve šteti i Rusiji i stručnjak za sankcije Džeremi Zaker kaže da je veliki broj klijenata njegove firme iz raznih industrija odlučio da potpuno napusti Rusiju i vjerovatno se neće tamo vraćati ni kada se rat završi.

Kao rezultat toga, značajne tehnologije su napustile Rusiju i ona možda više neće moći da podržava određenu visokotehnološku proizvodnju, rekao je za Rojters Zaker iz američke advokatske firme Dekert.

Related Topics:

Svijet

TRAMP DOBIO AERODROM SA SVOJIM IMENOM! Palm Bič zvanično postao „Međunarodni aerodrom predsjednik Donald Dž. Tramp“

Međunarodni aerodrom Palm Bič u američkoj saveznoj državi Floridi danas je zvanično preimenovan u „Međunarodni aerodrom predsjednik Donald Dž. Tramp“, ali će njegova troslovna vazduhoplovna oznaka ostati nepromijenjena do 18. avgusta, kada će postojeća oznaka PBI biti zamijenjena oznakom DJT, piše CBS News.

Guverner Floride iz redova Republikanske stranke Ron Desantis potpisao je u martu zakon kojim je aerodrom zvanično dobio ime u čast predsjednika SAD Donalda Trampa, a američka Federalna uprava za vazduhoplovstvo (FAA) izdala je smjernice prema kojima promjena naziva stupa na snagu 9. jula.

Međutim, oznaka aerodroma koju putnici najčešće koriste prilikom kupovine karata i pretrage letova, PBI, neće biti promijenjena još narednih 40 dana, navodi CBS News.

To znači da će u prelaznom periodu FAA, Međunarodna organizacija civilnog vazduhoplovstva (ICAO), piloti, kontrolori letenja i drugi učesnici u avio-saobraćaju koristiti oznaku DJT, dok će putnici u sistemima za rezervaciju i dalje vidjeti oznaku PBI.

Analitičar avio-industrije Henri Harteveldt iz kompanije Atmosphere Research Group ocijenio je da su avio-kompanije već ugradile potrebne izmjene u svoje rezervacione sisteme, sisteme za usluge putnicima i druge platforme kako bi putnici i prtljag bili usmjereni na odgovarajući aerodrom.

„Avio-kompanije su mi rekle da će, barem u početku, ljudi koji na njihovim internet stranicama koriste oznaku PBI za pretragu letova biti usmjereni na letove sa aerodroma koji će se ubuduće zvati Međunarodni aerodrom predsjednik Donald Dž. Tramp“, rekao je Harteveldt.

Promjene troslovnih oznaka aerodroma koje koristi Međunarodno udruženje za vazdušni saobraćaj (IATA) veoma su rijetke, napominje američka televizija.

Te oznake se uglavnom smatraju trajnim i, prema navodima IATA, gotovo nikada se ne mijenjaju, osim kada za to postoje značajni razlozi, prvenstveno povezani sa bezbjednošću vazdušnog saobraćaja.

Zvaničan zahtjev za promjenu oznake podnijeli su veliki američki avio-prevoznici koji posluju na aerodromu Palm Bič, među kojima su Delta Air Lines, United Airlines, American Airlines, JetBlue i Southwest Airlines.

Portparol IATA saopštio je da je organizacija postupila po zahtjevu avio-kompanija koje koriste aerodrom Palm Bič da se njegova troslovna oznaka promijeni sa PBI na DJT, zajedno sa promjenom naziva u Međunarodni aerodrom predsjednik Donald Dž. Tramp.

IATA je obavijestila učesnike u avio-industriji da će promjena stupiti na snagu 18. avgusta kako bi svi sistemi mogli biti ažurirani u predviđenom roku.

Na internet stranici aerodroma putnicima se preporučuje da do zvanične promjene u avgustu nastave da koriste oznaku PBI.

„Svjesni smo da će obavezna promjena naziva biti različito prihvaćena među našim putnicima, ali zahvalni smo na vašoj kontinuiranoj podršci tokom ovog prelaznog perioda. Ostajemo posvećeni pružanju usluga svim putnicima i obezbjeđivanju pozitivnog iskustva putovanja“, navedeno je na stranici sa najčešće postavljanim pitanjima aerodroma.

Prema podacima aerodroma, kroz Palm Bič godišnje prođe gotovo osam miliona putnika.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp često koristi ovaj aerodrom prilikom putovanja u svoje imanje Mar-a-Lago na Floridi.

U Sjedinjenim Američkim Državama postoji 12 aerodroma koji nose imena u čast bivših predsjednika.

Nastavi čitati

Svijet

Iran odgovorio na prijetnje Trampa “NAŠ PRST JE NA OKIDAČU”

Viši savjetnik iranskog vrhovnog vođe Ali Akbar Velajati optužio je Sjedinjene Američke Države za ponovno izbijanje neprijateljstava u regionu Zaliva i poručio da Iran „drži prst na okidaču“.

„Već smo ranije upozorili da region nije mjesto za političko kockanje malih zemalja i više puta smo dokazali da će svaki avanturizam biti dočekan trenutnim odgovorom“, napisao je Velajati.

Dodao je da Iran neće ostati „nijem na poniženja i avanturizam“.

Teheran prijeti zatvaranjem Ormuskog moreuza

Istovremeno, iranski bezbjednosni izvor rekao je za „Pres TV“ da će Teheran zatvoriti Ormuski moreuz u slučaju bilo kakvih novih američkih napada, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp na samitu NATO-a u Turskoj izjavio da će SAD „večeras ponovo snažno udariti“ na Iran.

„Nova iranska strategija je da će nakon svakog napada Ormuski moreuz biti potpuno zatvoren“, rekao je izvor, prenosi „Indeks“.

Ormuski moreuz jedan je od najvažnijih svjetskih plovnih puteva, kroz koji u mirnodopskim uslovima prolazi oko petine globalnih isporuka nafte i tečnog prirodnog gasa.

Izvor je dodao da će Iran nakon svakog američkog napada gađati „najmanje dvostruko više ciljeva“, uz poruku da Teheran „ne pravi razliku između SAD i njihovih regionalnih partnera“.

U međuvremenu je Korpus čuvara islamske revolucije saopštio da je tokom noći gađao 85 američkih vojnih lokacija u Bahreinu i Kuvajtu kao odgovor na najnovije američke udare.

Nastavi čitati

Svijet

Njemački doktor osuđen na doživotni zatvor zbog UBISTVA 15 PACIJENATA

Njemački ljekar palijativne njege osuđen je na doživotni zatvor zbog ubistva 15 svojih pacijenata, a tužioci istražuju desetine drugih slučajeva koji bi mogli biti povezani s njim. Sud u Berlinu proglasio je u srijedu 41-godišnjeg ljekara, koji je u skladu s njemačkim pravilima privatnosti imenovan samo kao Johanes M, krivim za ubistvo 12 žena i tri muškarca između septembra 2021. i jula 2024. godine, piše BBC.

Vlasti vjeruju da bi ta ubistva mogla biti samo dio mnogo šireg slučaja. Tužioci trenutno istražuju još 76 slučajeva u koje bi ljekar mogao biti uključen.

Žrtve su imale između 25 i 94 godine. Sud je utvrdio da su svi bili teško bolesni, ali da njihova smrt nije bila neposredno očekivana.

Tužilaštvo je navelo da je doktor tokom kućnih posjeta pacijentima, bez njihovog pristanka, davao smrtonosnu kombinaciju različitih lijekova. U nekoliko slučajeva, kako je rečeno, podmetao je požare kako bi prikrio tragove. U julu 2024. godine, neposredno prije hapšenja, ljekar je, prema navodima tužilaštva, u jednom danu ubio dva pacijenta – 75-godišnjeg muškarca u njegovom domu u centralnom Berlinu i, nekoliko sati kasnije, 76-godišnju ženu u susjednom okrugu.

Prošloga mjeseca priznao je da je ubijao ljude, odnosno 12 svojih teško bolesnih pacijenata.

– Sve vrijeme sam mislio da je to najbolje za sve – kazao je pred sudom.

Izvinio se za svu patnju koju je prouzrokovao. Njemački mediji navode da bi, ukoliko dodatni slučajevi budu dokazani i ukoliko bude proglašen krivim, ovo mogao biti jedan od najtežih slučajeva serijskih ubistava u istoriji Njemačke.

Nastavi čitati

Aktuelno