Connect with us

Politika

KRIZE NEMA U DRŽAVNIM INSTITUCIJAMA Političarima se smiješi drastično povećanje plata

U Nacrtu zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za narednu godinu, osnovica za obračun plata je sa sadašnjih 535 KM povećana na 630 maraka, što znači da bi zaposlenima u institucijama na bh. nivou mogle rasti plate, a naročito političarima, jer imaju najveće koeficijente, pa bi im skok mogao biti drastičan.

Recimo, koeficijent za članove Predsjedništva BiH iznosi 10, pa oni sada mjesečno, samo po osnovu plate, zarađuju 5.350, a dobije li zeleno svjetlo nova osnovica, na tekuće račune lijegaće im 6.300 maraka.

Ili, prostom računicom, u praksi to znači da bi Željka Cvijanović, Željko Komšić i Denis Bećirović dobijali 950 maraka više.

Predsjedavajući Savjeta ministara BiH ima koeficijent devet, odnosno platu 4.815 maraka, a bude li osnovica povećana zarađivaće 5.670 maraka.

Ministrima u Savjetu ministara BiH, koji imaju koeficijent 8,5, te zarađuju 4.547,50 KM, plate bi mogle skočiti na 5.355 maraka.

Predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućih Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH imaju koeficijent 8,70, a ako osnovica bude povećana, umjesto 4.654,50 KM dobijaće 5.481 marku.

Poslanicima i delegatima u Parlamentarnoj skupštini BiH koeficijent je 8,40, te zarađuju 4.494, a nije isključeno da će ubuduće dobijati 5.292 marke.

Iz Ministarstva finansija i trezora BiH podsjećaju da se, u skladu s odredbama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, osnovna plata izračunava množenjem osnovice za obračun plate i odgovarajućeg koeficijenta za obračun plate propisanog ovim zakonom.

“Osnovica za obračun plate za 2022. godinu sukladno usvojenoj Odluci Vijeća ministara BiH počev od 1. jula 2022. godine iznosi 535 KM”, podsjećaju iz resornog ministarstva.

Kako su potvrdili, nekoliko je uslova potrebno ispuniti za primjenu nove osnovice, koja bi iznosila 630 KM.

“Osnov za primjenu osnovice koja je planirana u Nacrtu zakona o proračunu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH (u iznosu 630 KM) je da Parlamentarna skupština BiH usvoji zakon o proračunu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2023. godinu, a Vijeće ministara BiH donese odluku o visini osnovice za obračun plate zaposlenima u institucijama BiH za 2023. godinu.

U skladu sa Zakonom o Fiskalnom vijeću BiH potrebno je da Fiskalno vijeće BiH donese dokument ‘Globalni okvir fiskalne bilance i politika u BiH za naredne tri godine'”, navode iz resornog ministarstva u izjavi za “Nezavisne novine”.

Radenko Mirković, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH, kaže da će se ovaj sindikat boriti protiv povećanja plata za imenovana lica jer su ona nerealna.

“Mi imamo higijeničarku koja sa zadnjim uvećanjem sada dobija 642 marke osnovne plate, što je zaista mizerno. Zakon o platama mora se mijenjati. Da vi imate, recimo, vozača i higijeničarku koji su bračni par, a rade u institucijama BiH, te imaju ukupnu platu od 1.700 ili 1.800, a da povećanje za imenovano lice dođe do 1.000 KM, to je van svake pameti”, ističe Mirković.

Naglasio je da imenovana lica imaju ogromne cifre, budući da se na platu dodaju i naknade kao što su odvojen život, topli obrok, prevoz itd.

“Mi moramo raditi na promjeni zakona. Ne znam koliko će taj prijedlog brzo da ide, ali se zakon mora mijenjati da imenovana i postavljena lica ostanu na starom obračunu, odnosno da ne upadaju u koš povećanja osnovice za platu. I sad su im zaista ogromne plate”, naglasio je Mirković za “Nezavisne novine”.

Politika

ODLAZE KADROVI SNSD: Poslanici u parlamentu BiH IZGLASALI SMJENU zamjenika ministara u Savjetu ministara

Smijenjeni su zamjenici ministara u Savjetu ministara BiH, Aleksandar Goganović, zamjenik ministra odbrane Ognjen Janjić, zamjenik ministra komunikacija i prometa i Marijana Mojić, zamjenica ministarke civilnih poslova.

Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH koja je održana danas imala je samo jednu tačkom dnevnog reda, a to je Inicijativa za glasanje o rekonstrukciji Savjeta ministara BiH.

Predlagači inicijative za smjenu kadrova SNSD u Savjetu ministara BiH su: predsjedavajući Klubova poslanika SDP BiH Saša Magazinović, NiP Nihad Omerović, NS – BHI KF Sabina Ćudić, te poslanici Jasmin Imamović, Albin Muslić, Rejhana Dervišević, Ermina Salkičević-Dizdarević, Denis Zvizdić, Mia Karamehić-Abazović, Predrag Kojović i Aida Baručija.

U obrazloženju inicijative su naveli da im posljednja politička dešavanja daju za pravo tvrdnju da „koalicija okupljena oko SNSD, na čelu sa Miloradom Dodikom, neustavnim djelovanjem narušava mir i sigurnost BiH i region.”

Naredna sjednica bit će održana 15. aprila, piše Bosnainfo.

Nastavi čitati

Politika

SAMO 1 TAČKA DNEVNOG REDA: Predstavnički dom PSBiH danas o inicijativi ZA SMJENU KADROVA SNSD

Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zakazana je za danas, sa samo jednom tačkom dnevnog reda, a to je Inicijativa za glasanje o rekonstrukciji Savjeta ministara BiH.

Riječ je o inicijativi za smjene zamjenika ministara u Savjetu ministara BiH Aleksandra Goganovića, zamjenika ministra odbrane, Ognjena Janjića, zamjenika ministra komunikacija i prometa i Marijane Mojić, zamjenice ministra civilnih poslova.

Predlagači inicijative za smjenu kadrova SNSD u Savjetu ministara BiH su: predsjedavajući Klubova poslanika SDP BiH Saša Magazinović, NiP Nihad Omerović, NS – BHI KF Sabina Ćudić, te poslanici Jasmin Imamović, Albin Muslić, Rejhana Dervišević, Ermina Salkičević-Dizdarević, Denis Zvizdić, Mia Karamehić-Abazović, Predrag Kojović i Aida Baručija.

U obrazloženju inicijative su naveli da im posljednja politička dešavanja daju za pravo tvrdnju da „koalicija okupljena oko SNSD, na čelu sa Miloradom Dodikom, neustavnim djelovanjem narušava mir i sigurnost Bosne i Hercegovine i regiona“.

Dodaju da “su i prije posljednjih događaja svjedočili pokušajima blokade evropskog puta od predstavnika SNSD i njihovih koalicionih partnera, čime je prekršen dogovor koji je podrazumijevao usvajanje evropskih zakona i niza odluka Savjeta ministara BiH koji osiguravaju krupan iskorak na evropskom putu, a u interesu svih građana države”.

Savjet ministara BiH informiralo je Predstavnički dom da se na sjednici polovinom marta upoznalo sa Zahtjevom za iniciranje glasanja o rekonstrukciji Savjeta ministara BiH.

Klub poslanika SNSD obavijestio je Kolegijum Predstavničkog doma da nije u mogućnosti da se odazove hitnoj sjednici zakazanoj za petak, 4. aprila, kada se, kako su naveli, obilježava Dan policije Republike Srpske.

Naveli su da je neshvatljivo da srpski član Kolegijuma nije imao u vidu da se 4. april obilježava kao Dan policije Republike Srpske.

Na inicijativu grupe poslanika koji su predložili smjenu zamjenika ministara iz SNSD u Savjetu ministara BiH, Predstavnički dom državnog parlamenta je 25. februara donio odluku o smjeni ministara iz te stranke u Savjetu ministara BiH – Staše Košarca sa pozicije ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Srđana Amidžića sa pozicije ministra finansija i trezora BiH.

Prijedlog odluke o smjeni ministara Košarca i Amidžića bio je na dnevnom redu hitne sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH održane u srijedu, ali je prije razmatranja te tačke sjednica prekinuta jer su je napustila tri delegata iz Kluba srpskog naroda, iz SNSD, i time ‘srušili’ kvorum za rad.

U Sarajevu je u srijedu održan sastanak predstavnika HDZ BiH, Trojke (SDPBiH, Naša stranka i Narod i pravda) i opozicije iz Srpske (PDP, SDS i Lista za pravdu i red) na kojem je bilo riječi o formiranju nove koalicije na državnom nivou iz koje bi bio isključen SNSD.

Kako je rečeno nakon sastanka, razgovori će biti nastavljeni 10. aprila u Banjaluci, gdje će domaćin biti predsjednik PDP Draško Stanivuković, prenosi Klix.

Nastavi čitati

Politika

VRIJEME TAKTIZIRANJA ISTEKLO: Izborni zakon prvi test, hoće li NOVA VEĆINA opstati do sastanka u Banjaluci?

Nova koalicija koja se u srijedu okupila u Sarajevu, a koju čine HDZ, stranke “trojke” (SDP, NiP i Naša stranka) te SDS, PDP i Lista za pravdu i red, nije postigla nikakav konkretan dogovor, a sudeći po izjavama, njena budućnost zavisiće od današnje sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH na kojoj će se razmatrati izmjene Izbornog zakona BiH koje je predložio HDZ.

“Vrijeme taktiziranja je isteklo, i to se odnosi na Izborni zakon i na sve druge ključne reforme”, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, ističući da je došlo vrijeme za izmjene Izbornog zakona.

Ovu Čovićevu izjavu mnogi su protumačili kao ultimatum, međutim Elmedin Konaković, lider NiP-a, kaže da nije bilo uslovljavanja oko Izbornog zakona te da je spreman na razgovore o tom zakonu, ali prvo treba riješiti ostala pitanja sprovođenja presuda međunarodnih sudova.

I u SDP-u već su nagovijestili da neće podržati izmjene Izbornog zakona koje je predložio HDZ, a ako uzmemo u obzir da to neće učiniti ni SDA ni DF gotovo je izvjesno da od konačnog usvajanja neće biti ništa, što bi svakako moglo zakomplikovati odnose među novim “potencijalnim partnerima” u BiH.

“Imate li osjećaj da je Dragan Čović iskren kada kaže da bi izbacio Dodika i ubacio opoziciju iz Republike Srpske? Ili samo igra igru da kasnije kaže: ‘Ja sam htio, ali niste vi htjeli podržati Izborni zakon’, rekao je Nebojša Vukanović, predsjednik Liste za pravdu i red, dodajući da više neće učestvovati u daljim razgovorima te ako žele dogovor može se potpisati sporazum, a ako ne – neka snose odgovornost.

Inače, i uoči sastanka nove većine na nivou BiH bilo je dogovora da će se potpisati novi koalicioni sporazum, međutim na kraju je dogovoreno da se o tome još razgovara, a novi sastanak je zakazan za 10. april u Banjaluci, mada već danas u nezvaničnim razgovorima se postavlja pitanje da li će ga uopšte i biti.

Kako nezvanično saznajemo, a što je djelimično potvrdio i Vukanović, na sastanku koji je održan u srijedu u Sarajevu svi su insistirali na tome da se krene u formiranje novog Savjeta ministara BiH, međutim HDZ je bio protiv toga, a mimo dogovora sa bilo kim u međuvremenu je preko Marine Pendeš, delegata HDZ-a, u proceduru uputio izmjene Izbornog zakona BiH.

Kako stvari sada stoje, iako je na prethodnom sastanku HDZ-a i opozicionih partija iz Republike Srpske, koji je održan na Kupresu, bilo dogovoreno da Vukanović bude imenovan za ministra bezbjednosti – ni od toga još neće biti ništa.

I Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao je da Vukanović neće biti izabran za ministra bezbjednosti u Savjetu ministara BiH.

“Znam, neće biti izabran, džaba se znoji”, rekao je Dodik.

Kada je riječ o samom Izbornom zakonu, od čijeg usvajanja ili neusvajanja će zavisiti dosta toga, posebno u odnosima u “novoj koaliciji”, suština izmjena koje predlaže HDZ je da se njime osigura da Hrvati sebi izaberu člana Predsjedništva BiH, a ne kao što je to sada slučaj da Bošnjaci biraju hrvatskog člana.

Kako bi to sproveli u djelo, HDZ predlaže da sa liste hrvatskih kandidata za člana Predsjedništva BiH bude izabran kandidat koji osvoji najveći broj glasova, s tim što u tim glasovima mora biti i većina glasova u tri od pet kantona i to Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Hercegbosanskom i Posavskom.

“Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov”, piše u HDZ-ovom Prijedlogu izmjena Izbornog zakona BiH.

Dalje, ukoliko hrvatski kandidat nije izabran u skladu sa gore navedenom odredbom, onda izabrani kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH da bi bio izabran mora osvojiti najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje dva od pet kantona.

“Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov”, piše u predloženim izmjenama Izbornog zakona.

Ukoliko na kraju ni na gore navedene načine ne bude izabran član Predsjedništva iz reda Hrvata, neophodno je da hrvatski kandidat ispuni uslov da je osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje jednom od pet kantona (Hercegovačko-neretvanski, Srednjobosanski, Zapadnohercegovački, Hercegbosanski i Posavski).

Kada je riječ o Republici Srpskoj, prijedlog HDZ-a je da člana Predsjedništva BiH koji se neposredno bira sa teritorije Republike Srpske biraju birači upisani u centralni birački spisak u Republici Srpskoj, a izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova. U suštini, kod izbora člana Predsjedništva iz Republike Srpske ne bi se mijenjalo ništa, a kada je riječ o bošnjačkom članu Predsjedništva BiH pobijedio je kandidat koji dobije najveći broj glasova.

Osim toga, HDZ-ov prijedlog podrazumijeva i promjene kada je riječ o izboru članova Centralne izborne komisije BiH. Ukoliko izmjene i dopune Izbornog zakona dobiju podršku, članove CIK-a birala bi komisija koja bi bila sastavljena od šest članova Kolegijuma oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Ukoliko kojim slučajem prijedlog HDZ-a o izmjeni Izbornog zakona i dobije podršku sutra u Domu naroda, što je malo vjerovatno, te izmjene moraju proći i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno