Connect with us

Društvo

LJUDI SU GLADNI! Idu na mitinge svih stranaka, kao u javne kuhinje, da se NAJEDU

Uz stranačke aktiviste, koji na predizborne skupove dolaze da bi podržali “svoje” ili “špijunirali” političke protivnike, te dokonih radoznalaca, na mitinzima su redovni gosti i oni koji dođu da se – najedu!

Čitaoci Srpskainfo tvrde da u skoro svakom selu ili prigradskom naselju ima takvih “posvuduša”, koji pomno prate kad će koja stranka, u njihovom ili susjednom kraju, podići šator i nakon predizbornih govora poslužiti piće i hranu.

Takvi idu od mitinga do mitinga, strpljivo odslušaju obraćanja kandidata, a potom navale na džabno iće i piće. Ako još ima i muzike, puna šaka brade!

Istina, predizbornih šatorskih hepeninga sa čorbom, hladnim pečenjem i mlakom pivom, ove jeseni je manje nego u prethodnim izbornim ciklusima, ali ih još uvijek ima.

Brojni su mitinzi, na kojima nema ništa “konkretno”, pa čak ni sokova i sendviča, ali takvi su skupovi, u pravilu, slabije posjećeni.

Oni drugi, koji nude “ol inkluziv” paket, mnogo su omiljeniji u širokim narodnim masama.

– Vidio sam da su na skup SNSD došli i neki, koji Dodika ne mogu očima gledati, ali im to ne smeta da se besplatno najedu, napiju i zabave – prokomentarisao je jedan stanovnik Gradiške.

Slične se scene ponavljaju i na mitinzima drugih stranaka.

Mlada Banjalučanka porijeklom iz okoline Doboja, kaže da to nije ništa novo.

– Ima muškaraca, pa čak i žena, koji na isti način obilaze ostveštanje hramova, crkvene zborove, pomene i daće, dakle sve događaje na kojima mogu da besplatno jedu i piju. Predizborni mitinzi su njima samo još jedna prilika za to – kaže naša sagovornica.

Tvrdi da to nisu nužno gladni i siromašni ljudi, više je, kaže, onih koji “vole džabnicu”, pa poslije sebi sličnima naširoko prepričavaju gdje je bila ukusnija čorba ili bolje pečenje, a ko se “osramotio”.

O čemu svjedoči ovakva uvriježena praksa? Da li je “posvuduše”, koje u nekim krajevima, ne baš pristojno, zovu “krmećaci”, na ovakvo ponašanje natjerala glad? Ili je u pitanju očaj, zbog politike bez cilja i smisla, koja građanima nema šta ponuditi osim besplatne hrane i pića, jednom u dvije godine?

Da gladnih ima, možemo vidjeti na svakom koraku. Ozbiljna istraživanja iz ranijih godina potvrdila su da svaki 6. stanovnik BiH preživljava na ivici gladi. Teško da se nakon korona krize, ekonomske dubioze i rastuće inflacije, ta statistika popravila.

Kako je ranije objavio Republički zavod za statistiku RS, u 2022. godini skoro 11.000 stanovnika Srpske nije imalo dovoljno novaca za osnovne potrebe, a njih  22.320 je bilo u stanju različitih socijalno-zaštitnih potreba.

Ovo su samo ljudi koji su evidentirani u sistemu socijalne zaštite, ali armiji siromašnih i gladnih pridružio se i veliki broj penzionera sa mizernim penzijama i radnika koji rade za minimalac.

Samo u Banjaluci više od 2.000 ljudi se hrani u javnim kuhinjama, a među njima je najviše penzionera.

Da li su oni redovni gosti šatortskih predizbornih mitinga? Ili su gladni ljudi isključeni čak i sa ovakvih društvenih zbivanja?

Iako nije akademski obrazovan, Miroslav Subašić, osnivač Udruženja “Mozaik prijateljstva”, koje godinama hrani siromašne Banjalučane, dobro poznaje psihologiju gladnih.

– Siromaštvo i glad imaju više lica. Neki ljudi, koji su iskusili glad, nikad se ne uspijevaju osloboditi straha da, koliko sutra, neće imati šta da jedu. Takvih ima i među našim korisnicima. Neki uzimaju po 2 hljeba dnevno, iako žive sami i dolaze u javnu kuhinju svaki dan, pa ne mogu pojesti, realno, ni jedan čitav hljeb. Oni višak hljeba slažu u zamrzivač – priča Miroslav Subašić za Srpskainfo.

Dodaje da i među korisnicima javne kuhinje “Mozaika” ima mnogo onih koji obilaze sve stranačke mitinge, pa čak i prate čitulje da bi saznali kad je neka sahrana ili daća.

– Sve to rade da ugrabe još jedan besplatan obrok – kaže Miroslav i dodaje da je to i grotesno i tužno.

Akademski pogled nije mnogo drugačiji. Sociologinja Mirjana Čeko smatra da priča o redovnim gostima, koji besplatno jedu i piju na stranačkim skupovima, otkriva mnogo toga: i o politici i o društvu u kojem živimo.

– To, prije svega, ukazuje na nivo siromaštva i nesigurnosti s kojim se mnogi suočavaju. Kada politika postane sredstvo za preživljavanje, onda je jasno koliko su ozbiljni naši problemi – kaže Mirjana Čeko za Srpskainfo.

S druge strane, dodaje naša sagovornica, ovakvi događaji pokazuju i duboko ukorijenjeno otuđenje i beznađe. Građani, umjesto da aktivno učestvuju u političkom procesu, sve su više obeshrabreni.

– Na političke skupove se ne dolazi zbog razgovora o budućnosti ili ozbiljnih rasprava o problemima s kojima se društvo suočava, već zbog trenutne koristi, kratkotrajnog užitka i zaborava. Ova praksa ilustruje ne samo ekonomske nevolje, već i opasno povlačenje iz aktivne uloge u oblikovanju društva – kaže Mirjana Čeko.

Na kraju, ističe ona, ovaj fenomen pokazuje koliko je naša politička scena dehumanizovana.

– Umjesto stvarne političke participacije, imamo “redovne goste” koji su postali dio jednolične mase: obespravljeni, otuđeni, vođeni osnovnim potrebama, umjesto kritičkim promišljanjem i aktivnim doprinosom. Naše društvo, čini se, nije samo gladno u materijalnom smislu, već je gladno i u smislu nade i zajedništva, prepušteno partijskim karnevalima i instant zadovoljstvima – zaključuje Mirjana Čeko.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno uz povremenu kišu

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa slabom kišom ili lokalnim pljuskom, te temperaturom vazduha do 17 Celzijusovih stepeni.

Ujutro će biti oblačno uz povremenu kišu. Zatim slijedi djelimično razvedravanje uz sunčane periode u većini predjela, osim na istoku gdje ostaje oblačno i hladnije sa slabom kišom, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Prije podne biće promjenljivo vrijeme uz prolaznu kišu koja će se premještati od istoka ka ostalim predjelima.
Duvaće slab vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini umjerena bura.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od četiri do 10, u višim predjelima od jedan, a dnevna od 10 na istoku do 17 na sjeverozapadu i jugu, u višim predjelima od šest Celzijusovih stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

NOVI PROBLEMI ZA BiH! Zatvara se naš vazdušni prostor?

Vazdušni prostor iznad Bosne i Hercegovine suočen je s potencijalnim zatvaranjem ili ponovnim preuzimanjem od strane Hrvatske i Srbije.

Ova mogućnost pojavila se nakon što je Evropska organizacija za bezbjednost vazdušne plovidbe (EUROCONTROL) zamrznula sva plaćanja prema Agenciji za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH (BHANSA), potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Sve se dešava nakon sudskog zahtjeva slovenačke kompanije Viaduct koja je pokrenula arbitražni postupak protiv BiH zbog duga.

– Kao rezultat naloga za zapljenu od strane treće strane koji je izdao belgijski sud za provođenje arbitražne odluke protiv države BiH, EUROCONTROL je trenutno dužan zamrznuti rutne naknade koje naplaćuje u ime BiH – kazali su iz EUROCONTROL-a za RSE.

BHANSA je preuzela kontrolu nad nebom iznad BiH u decembru 2019. godine nakon sertifikovanja kadra i nabavke radarskih i komunikacijskih sistema.

Do tad su nebo kontrolisale Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo i Direktorat civilnog vazduhoplovstva Srbije, zavisno o dijlu teritorija i visini leta.

– BHANSA je dobila na koncesiju nebo iznad BiH. Avioni plaćaju EUROCONTROL-u u Briselu prelet preko BiH, BHANSA dobija pare direktno od EUROCONTROL-a, polaže račune EUROCONTROL-u i nema nikakve finansijske veze sa BiH – kazao je za Radio Slobodna Evropa Omer Kulić, bivši predsjednik Savjeta BHANSA-e.

Kulić kaže da bi zamrzavanje sredstava koje EUROCONTROL uplaćuje BHANSA značilo zatvaranje ove agencije i da tad postoje samo dvije mogućnosti.

– Prva je da avioni više ne bi letjeli iznad BiH, što aviokompanijama ne bi odgovaralo, jer bi onda letjeli dužim rutama. Druga je da bismo se vratili na prethodno stanje da Srbija i Hrvatska kontrolišu nebo iznad BiH i da oni to naplaćuju – pojasnio je Kulić.

Iz BHANSA nisu odgovorili na upit o zamrzavanju sredstava i mogućim rješenjima. Ranije su iz ove agencije saopštili da su o svom problemu upoznali institucije BiH, Evropsku komisiju i zemlje članice EUROCONTROL-a.

Upozorili su da je ova agencija, kao i sve druge takve agencije u Evropi, neprofitna organizacija i da se prikupljeni prihodi koriste isključivo za pokrivanje troškova.

– Sigurno i neprekidno odvijanje vazdušnog saobraćaja u BiH je pod neposrednom prijetnjom. Postoji mogućnost potpunog zatvaranja vazdušnog prostora BiH, što bi izazvalo domino efekt na regionalni vazušni promet i rad aerodroma – naveli su iz BHANSA.

RSE

Nastavi čitati

Društvo

ZNATE LI TAJNI KAFANSKI JEZIK? Kako konobari prenose poruke o gostima

U mnogim restoranima zaposleni komuniciraju pomoću tajnih znakova i kodova.

Na taj način mogu nenametljivo razgovarati o gostima. Evo na šta bi kao gost trebalo da obratite pažnju.

Tajni pogledi, klimanje glavom ili brzo mahanje rukom – kad je restoran pun, zaposleni obično nemaju drugog izbora nego da međusobno komuniciraju neverbalno. To je takođe veoma važno kako bi posao tekao glatko.

Ako dobro obratite pažnju na znakove rukom ili mig, možete razumjeti tajni jezik konobara – i prepoznati da li govore o vama.
Konobarica podiže ruku i pravi znak “V”? To znači da je gost “Vrlo važna osoba” (VIP). U malo drugačijoj varijanti, pobednički znak u kombinaciji s ispruženim palcem i mahanjem prema kuhinji takođe može označavati VIP gosta, prenosi Fenix magazin.

Slavite rođendan? Cijeli servisni tim u dobrim restoranima će u trenutku znati šta se dešava. Kako konobar to pokazuje kolegama? Pokazuje na svoj pupak – i osoblje odmah zna da je za vašim stolom rođendanska proslava.

Slično je i s vjenčanjima ili godišnjicama. Pogled na domali prst konobara signal je ostatku tima da se radi o nekoj romantičnoj prilici.

Ako je u restoranu gužva, ponekad možete vidjeti konobara kako stavlja ruku na rever. To znači da mu je potrebna pomoć ili da stvari postaju naporne, piše internet magazin wmn.

Posebno zanimljivo: Ako čujete osoblje kako pominje “sto 17”, to znači da neko od konobara hitno mora do toaleta.

Konobari širom svijeta koriste skrivene gestove i kodove za komunikaciju s gostima.

U Velikoj Britaniji, ako ste bili posebno ljubazni pri telefonskoj rezervaciji, pored vašeg imena može biti napisana oznaka “VNP” – što znači “Vrlo fina osoba” i predstavlja kompliment osoblja.

Ipak, u britanskim restoranima treba obratiti pažnju na šifru “Change the Tetley’s” – to ne znači da se mijenja burence piva, već da je osoblje pozvalo policiju.

U američkim restoranima, konobari koriste poseban izraz za goste koji dugo sjede za stolom – nazivaju ih “kamperima” i tada ih kolege podstiču da krenu kući, jer su već predugo zauzeli mjesto, prenosi Krstarica.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Aktuelno