Connect with us

Društvo

LJUDI SU GLADNI! Idu na mitinge svih stranaka, kao u javne kuhinje, da se NAJEDU

Uz stranačke aktiviste, koji na predizborne skupove dolaze da bi podržali “svoje” ili “špijunirali” političke protivnike, te dokonih radoznalaca, na mitinzima su redovni gosti i oni koji dođu da se – najedu!

Čitaoci Srpskainfo tvrde da u skoro svakom selu ili prigradskom naselju ima takvih “posvuduša”, koji pomno prate kad će koja stranka, u njihovom ili susjednom kraju, podići šator i nakon predizbornih govora poslužiti piće i hranu.

Takvi idu od mitinga do mitinga, strpljivo odslušaju obraćanja kandidata, a potom navale na džabno iće i piće. Ako još ima i muzike, puna šaka brade!

Istina, predizbornih šatorskih hepeninga sa čorbom, hladnim pečenjem i mlakom pivom, ove jeseni je manje nego u prethodnim izbornim ciklusima, ali ih još uvijek ima.

Brojni su mitinzi, na kojima nema ništa “konkretno”, pa čak ni sokova i sendviča, ali takvi su skupovi, u pravilu, slabije posjećeni.

Oni drugi, koji nude “ol inkluziv” paket, mnogo su omiljeniji u širokim narodnim masama.

– Vidio sam da su na skup SNSD došli i neki, koji Dodika ne mogu očima gledati, ali im to ne smeta da se besplatno najedu, napiju i zabave – prokomentarisao je jedan stanovnik Gradiške.

Slične se scene ponavljaju i na mitinzima drugih stranaka.

Mlada Banjalučanka porijeklom iz okoline Doboja, kaže da to nije ništa novo.

– Ima muškaraca, pa čak i žena, koji na isti način obilaze ostveštanje hramova, crkvene zborove, pomene i daće, dakle sve događaje na kojima mogu da besplatno jedu i piju. Predizborni mitinzi su njima samo još jedna prilika za to – kaže naša sagovornica.

Tvrdi da to nisu nužno gladni i siromašni ljudi, više je, kaže, onih koji “vole džabnicu”, pa poslije sebi sličnima naširoko prepričavaju gdje je bila ukusnija čorba ili bolje pečenje, a ko se “osramotio”.

O čemu svjedoči ovakva uvriježena praksa? Da li je “posvuduše”, koje u nekim krajevima, ne baš pristojno, zovu “krmećaci”, na ovakvo ponašanje natjerala glad? Ili je u pitanju očaj, zbog politike bez cilja i smisla, koja građanima nema šta ponuditi osim besplatne hrane i pića, jednom u dvije godine?

Da gladnih ima, možemo vidjeti na svakom koraku. Ozbiljna istraživanja iz ranijih godina potvrdila su da svaki 6. stanovnik BiH preživljava na ivici gladi. Teško da se nakon korona krize, ekonomske dubioze i rastuće inflacije, ta statistika popravila.

Kako je ranije objavio Republički zavod za statistiku RS, u 2022. godini skoro 11.000 stanovnika Srpske nije imalo dovoljno novaca za osnovne potrebe, a njih  22.320 je bilo u stanju različitih socijalno-zaštitnih potreba.

Ovo su samo ljudi koji su evidentirani u sistemu socijalne zaštite, ali armiji siromašnih i gladnih pridružio se i veliki broj penzionera sa mizernim penzijama i radnika koji rade za minimalac.

Samo u Banjaluci više od 2.000 ljudi se hrani u javnim kuhinjama, a među njima je najviše penzionera.

Da li su oni redovni gosti šatortskih predizbornih mitinga? Ili su gladni ljudi isključeni čak i sa ovakvih društvenih zbivanja?

Iako nije akademski obrazovan, Miroslav Subašić, osnivač Udruženja “Mozaik prijateljstva”, koje godinama hrani siromašne Banjalučane, dobro poznaje psihologiju gladnih.

– Siromaštvo i glad imaju više lica. Neki ljudi, koji su iskusili glad, nikad se ne uspijevaju osloboditi straha da, koliko sutra, neće imati šta da jedu. Takvih ima i među našim korisnicima. Neki uzimaju po 2 hljeba dnevno, iako žive sami i dolaze u javnu kuhinju svaki dan, pa ne mogu pojesti, realno, ni jedan čitav hljeb. Oni višak hljeba slažu u zamrzivač – priča Miroslav Subašić za Srpskainfo.

Dodaje da i među korisnicima javne kuhinje “Mozaika” ima mnogo onih koji obilaze sve stranačke mitinge, pa čak i prate čitulje da bi saznali kad je neka sahrana ili daća.

– Sve to rade da ugrabe još jedan besplatan obrok – kaže Miroslav i dodaje da je to i grotesno i tužno.

Akademski pogled nije mnogo drugačiji. Sociologinja Mirjana Čeko smatra da priča o redovnim gostima, koji besplatno jedu i piju na stranačkim skupovima, otkriva mnogo toga: i o politici i o društvu u kojem živimo.

– To, prije svega, ukazuje na nivo siromaštva i nesigurnosti s kojim se mnogi suočavaju. Kada politika postane sredstvo za preživljavanje, onda je jasno koliko su ozbiljni naši problemi – kaže Mirjana Čeko za Srpskainfo.

S druge strane, dodaje naša sagovornica, ovakvi događaji pokazuju i duboko ukorijenjeno otuđenje i beznađe. Građani, umjesto da aktivno učestvuju u političkom procesu, sve su više obeshrabreni.

– Na političke skupove se ne dolazi zbog razgovora o budućnosti ili ozbiljnih rasprava o problemima s kojima se društvo suočava, već zbog trenutne koristi, kratkotrajnog užitka i zaborava. Ova praksa ilustruje ne samo ekonomske nevolje, već i opasno povlačenje iz aktivne uloge u oblikovanju društva – kaže Mirjana Čeko.

Na kraju, ističe ona, ovaj fenomen pokazuje koliko je naša politička scena dehumanizovana.

– Umjesto stvarne političke participacije, imamo “redovne goste” koji su postali dio jednolične mase: obespravljeni, otuđeni, vođeni osnovnim potrebama, umjesto kritičkim promišljanjem i aktivnim doprinosom. Naše društvo, čini se, nije samo gladno u materijalnom smislu, već je gladno i u smislu nade i zajedništva, prepušteno partijskim karnevalima i instant zadovoljstvima – zaključuje Mirjana Čeko.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplo uz poneki pljusak

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će preovladavati sunčano i toplo vrijeme, a tek ponegdje mogući su kratkotrajni pljuskovi.

Jutro će biti oblačnije na istoku i sjeveru, dok će u ostalim krajevima biti pretežno vedro.

Tokom dana doći će do razvoja oblačnosti koja će lokalno usloviti kratkotrajne pljuskove, ali će se u većini predjela zadržati suvo i stabilno vrijeme. Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, u Hercegovini umjerena i pojačana bura, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha od 13 do 18, na jugu do 20 stepeni, a u višim predjelima od 9, dok će maksimalna temperatura vazduha biti od 26 do 32, u višim predjelima od 21 stepen.

Nastavi čitati

Društvo

RASTE INTERESOVANJE ZA PELET U BIH: Cijene i do 684 KM po toni

Iako je do početka grijne sezone ostalo još nekoliko mjeseci, građani širom BiH već uveliko rezervišu pelet, strahujući da bi se mogao ponoviti scenario od prošle godine, kada je nagli rast potražnje doveo do nestašice na tržištu.

Proizvođači bilježe povećanu potrošnju

Zbog eventualnih novih poskupljenja i problema sa nabavkom, proizvođači već sada bilježe povećanu potražnju za ovim ogrevom.

U firmi “Drvoprodex” iz Banjaluke kažu da građani svakodnevno kontaktiraju ovo preduzeće kako bi na vrijeme obezbijedili ogrev za narednu grijnu sezonu.

Svakodnevni upiti

“Imamo svakodnevno upita i rezervacija za ovu vrstu ogreva. U našoj firmi paleta od 1.050 kilograma peleta trenutno košta 640 maraka, sa uključenim prevozom na adresu kupca. Trudimo se da zadržimo stabilne cijene, ali sve zavisi od troškova sirovine, transporta i potražnje”, kazali su iz ove firme.

Podsjećaju da je početkom aprila cijena palete peleta iznosila 590 KM, sa uključenim prevozom.

Kako navode, ranijih godina tokom ljetnih mjeseci gotovo da nije bilo narudžbi, dok je krajem septembra i početkom oktobra interesovanje naglo raslo.

Slična situacija je i u sarajevskoj kompaniji “Drvosječa”, koja posluje putem predstavništava u nekoliko gradova širom Bosne i Hercegovine.

Cijena zavisi od klase

Iz ove firme ističu da cijena peleta zavisi od klase proizvoda.

“Tako je pelet A2 klase trenutno dostupan po cijeni od 621 KM po toni, dok A1 klasa dostiže cijenu i do 684 KM po toni, plus prevoz. Imamo veoma mnogo narudžbi.

Kupci u strahu od nestašice

“Kupci su u strahu da ne dođe do nestašice kao što je bilo prošle godine, pa su ove godine odlučili da pelet nabave ranije”, kazali su iz ove firme.

Igor Andrić, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da je povećano interesovanje za pelet posljedica iskustava iz prethodne godine.

“Ranijih godina uvijek smo apelovali da se pelet kupuje u proljeće. Prošle godine uopšte nije bilo potražnje, pa smo došli u situaciju da je u oktobru i novembru, pred sam kraj godine, došlo do enormne potražnje, a proizvođači nisu mogli da odgovore tim količinama”, kazao je Andrić i istakao da cijenu diktira potražnja.

Građani se odlučili na raniju kupovinu

Dodao je da je upravo nestašica peleta prošle godine jedan od razloga zbog kojeg se građani ove godine odlučuju na raniju kupovinu.

“Prošle godine, i pored toga što je cijena skočila, nije bilo mogućnosti da se nabavi pelet. Pretpostavljam da ljudi upravo zbog toga sada kupuju kako ne bi ponovo došli u takvu situaciju”, istakao je Andrić.

Cijene previsoke

Prema njegovim riječima, trenutne cijene peleta su visoke u odnosu na kupovnu moć građana, ali ističe da se proizvođači suočavaju sa rastom troškova proizvodnje.

“Sadašnje cijene peleta jesu previsoke s obzirom na trenutnu situaciju i kupovnu moć građana. Ali, sami inputi u proizvodnji su povećani. Stalno dolaze novi nameti, od povećanja cijena goriva, preko rasta cijena električne energije, pa do povećanja plata”, kazao je Andrić.

On smatra da pred početak grijne sezone ne bi trebalo da dođe do znatnijeg rasta cijena.

“Ne bi trebalo da dođe do nekog većeg skoka cijena jer su se potrošači u ovom ljetnom periodu već snabdjeli određenim količinama ovog ogreva. Na cijene najveći uticaj imaju ponuda i potražnja”, kazao je Andrić.

Ipak, kako naglašava, veoma je teško predvidjeti buduća kretanja na tržištu zbog brojnih dešavanja u svijetu koja utiču na privredu i energetski sektor.

Nastavi čitati

Društvo

POLJOPRIVREDNICI U BIH STRAHUJU: Žetva pšenice pred vratima, cijena nepoznata

Dok je žetva ječma već počela u Semberiji, a pšenica ulazi u završnu fazu sazrijevanja širom Bosne i Hercegovine, poljoprivredni proizvođači i dalje ne znaju po kojoj će cijeni predati ovogodišnji rod.

Predstavnici udruženja poljoprivrednika iz Republike Srpske i Federacije BiH upozoravaju da neizvjesnost u vezi s otkupom, rast troškova proizvodnje i izostanak sistemske podrške dodatno ugrožavaju domaću poljoprivredu.

Žetva ječma

Žetva ječma u Semberiji je počela, a prvi podaci pokazuju da su prinosi na nivou prošlogodišnjih, dok je kvalitet zrna veoma dobar, rekao je Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika sela Semberije i Majevice, za “Nezavisne novine”.

Velika neizvjesnost

On je naveo da će narednih dana biti poznato više podataka o prinosima, ali da među proizvođačima vlada velika neizvjesnost zbog izostanka informacija o otkupnim cijenama.

“Pred žetvu pšenice još ne znamo ni cijene ni uslove otkupa. Niko se ne oglašava i svi ćute, dok su poljoprivrednici u sve težoj situaciji”, rekao je Bakajlić.

Mnogi proizvođači su prezaduženi

Prema njegovim riječima, mnogi proizvođači su prezaduženi, dok istovremeno čekaju isplatu podsticaja i premija koje, kako tvrdi, kasne još od prošle godine.

“Imamo oko 500 maraka neisplaćenih podsticaja po određenim osnovama, a pojedine premije iz prethodne godine još nisu isplaćene. Ljudi se s pravom hvataju za glavu”, istakao je Bakajlić.

U Semberiji je ove godine pod strnim žitima zasijano oko 26.000 hektara, od čega je približno 19.000 hektara pod pšenicom, dok ostatak čine ječam i tritikale.

Cijene ječma i kukuruza

Govoreći o očekivanim otkupnim cijenama, Bakajlić smatra da bi cijena ječma trebalo da bude između 50 i 60 feninga po kilogramu, približno kao i cijena kukuruza.

“Prinosi se kreću od pet do šest tona po hektaru, ali troškovi proizvodnje nikada nisu bili veći. Cijena koštanja jednog hektara pšenice premašila je 2.500 maraka, dok su cijene repromaterijala znatno porasle”, kazao je on.

Vremenske nepogode

Bakajlić je upozorio i na posljedice vremenskih nepogoda koje su prethodnih dana pogodile dijelove Srbije i Vojvodine, strahujući da bi slični scenariji mogli ugroziti domaću proizvodnju.

Kako je rekao, potrebno je više raditi na zaštiti domaće proizvodnje i plasmanu domaće hrane na tržište.

“Mi možemo proizvesti značajan dio potreba za hranom u BiH. Potrebno je da domaći proizvod dobije prednost na domaćem tržištu, a ne da ga nekontrolisani uvoz potiskuje i uništava”, kazao je Bakajlić.

I u FBiH neizvjesnost u vezi s cijenama

Da je situacija skoro ista kao u Srpskoj, potvrđuju proizvođači iz Federacije BiH, koji očekuju dobar rod, ali strahuju da bi neizvjesnost u vezi s cijenama mogla umanjiti rezultate cijele sezone.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo ističe za “Nezavisne novine” da su vremenske prilike tokom vegetacione sezone bile gotovo idealne.

“Vrijeme je bilo idealno, sve je poslužilo kako treba i teško da je moglo biti bolje. Međutim, na kraju se ponovo suočavamo s istim problemom, ne zna se zvanična otkupna cijena i ostaje da vidimo kako će se situacija razvijati”, rekao je Bićo.

Bićo navodi da je pšenica dominantna kultura, dok se ječam uglavnom proizvodi za potrebe stočarske proizvodnje.

“Ječam se uglavnom sije za vlastite potrebe i ishranu stoke, dok je pšenica daleko više zastupljena na području Federacije BiH”, kazao je.

Nada umire posljednja

Kako se približava početak žetve pšenice, proizvođači se nadaju da će vremenski uslovi ostati povoljni i da će tržište ponuditi cijenu koja će opravdati ulaganja.

“Očekujemo da vrijeme posluži i da se žetva uspješno završi. Nadamo se i cijeni koja će odgovarati tržišnim uslovima i onome što su proizvođači uložili u proizvodnju”, kazao je Bićo.

Kako je rekao, sve je prepušteno tržištu.

“Sve je prepušteno tržištu. Nemamo nikakvu zaštitu ni sigurnost kada je riječ o cijeni. Pšenica je berzanska roba i jedino država može pomoći kroz garantovanu cijenu ili otkup za robne rezerve”, rekao je Bićo.

Nastavi čitati

Aktuelno