Connect with us

Svijet

LUIZIJANA PROTIV UKIDANJA ROPSTVA! U pet američkih država se glasalo o ukidanju, samo su oni bili protiv

U SAD su održani međuizbori za Kongres i Senat, a istovremeno su u mnogim saveznim državama organizovani i referendumi na kojima su se građani izjašnjavali o pitanjima poput zabrane abortusa, legalizacije marihuane i ukidanja ropstva.
Pažnju javnosti je privukla odluka većine birača u Luizijani da sporni dio ustava o prisilnom radu zatvorenika ostane na snazi.

Ropstvo je, tokom glasanja na međuizborima u SAD, zvanično ukinuto u Alabami, Vermontu, Oregonu i Tenesiju, dok glasači u Luizijani nisu odobrili da se stari zakon povuče.

Usvojeni amandmani se u najvećoj mjeri odnose na promjenu ili ukidanje dijelova ustava zbog načina na koji su napisani, jer su mogli da budu tumačeni na više načina.

Primjera radi, uprkos tome što je Vermont bio prva američka savezna država koja je ukinula ropstvo 1777. godine, u ustavu te države se navodi da nijedna punoljetna osoba ne smije da bude sluga ili rob drugima, osim ukoliko nije sama pristala na to ili ukoliko je na to obaveže zakon zbog naplate dugova ili plaćanja odštete, kazni ili drugih troškova. Izglasavanjem amandmana taj tekst se uklanja.

U Alabami je tekst ustava države izmijenjen i sada glasi: “Nijedan oblik ropstva neće postojati u ovoj državi i neće biti bilo kakvog prinudnog služenja”.

Birači u Oregonu su izglasali amandman kojim će biti uklonjeni svi izrazi kojima se pravi izuzetak od ropstva, dok su, čini se, najdirektniji bili u Tenesiju – amandmanom će ropstvo biti “zauvijek zabranjeno”.

Zašto je Luizijana protiv ukidanja ropstva
Pitanje koje je postavljeno biračima u Luizijani, a koji su se većinski izjasnili protiv, bilo je: “Podržavate li zabranu upotrebe prinudnog služenja, osim kada se primjenjuje na zakonito sprovođenje krivičnog zakona”.

Razlog zbog kojeg je, kako navodi Bi-Bi-Si, šest od deset birača u Luizijani glasalo protiv izglasavanja amandmana, jeste promjena stava onih koji su u početku podržavali ideju ukidanja ropstva.

Predlagači su, zbog procjene da bi pitanje moglo da se tumači na više načina, odustali od podrške i pozvali birače da se izjasne protiv.

Jedan od predlagača, Edmond Džordan, koji se zalagao za usvajanje, kako je rekao, shvatio je da bi nova mjera mogla nenamjerno da dopusti još veću rasprostranjenost ropstva, što je u suprotnosti sa idejom inicijative, kojom je predviđeno da se zabrani zlostavljanje zatvorenika.

Nadaju se i da će u budućnosti uspjeti da izmijene i 13. amandman Ustava SAD iz 1865. kojim je ropstvo ukinuto, ali je i tamo ostalo dvostruko tumačenje.

Sjedinjene Države imaju najveći broj stanovnika u zatvoru na svijetu – više od dva miliona, a prema istraživanjima 40 odsto njih su Afro-Amerikanci.

Oko 800.000 zatvorenika tokom odsluženja kazne radi za vrlo nisku zaradu ili bez naknade, prenosi Bi-Bi-Si. Na njihov rad se oslanjaju pojedine privredne grane u velikom broju država, zbog čega se dosad izbjegavalo ukidanje zastarjelih propisa koji se mogu dvosmisleno tumačiti.

Glasalo se i o zaštiti prava na abortus i legalizaciji marihuane
Građani SAD su glasali i o drugim pitanjima u saveznim državama u kojima žive. U medijima je najviše bilo propraćeno glasanje na referendumima o ustavom zaštićeno pravo na abortus.

U Mičigenu je za glasalo 55,6 odsto birača, dok je protiv bilo 44,4 procenata. Glasanje u toj državi je, prema zakonu donijetom 1931. godine, zabranjeno obavljanje abortusa, a ovim referendumom, pravo na abortus biće zakonom zaštićeno.

I u Kaliforniji je, uz dosta ubjedljiviju većinu, izglasano ustavom zaštićeno pravo na abortus. Za je glasalo 65,2 odsto, dok je protiv bilo 34,8 procenata birača. Pravo na abortus ubjedljivo je, sa 76 odsto glasova za, izglasano i u Vermontu.

O istom pitanju glasalo se i u Kentakiju, ali građani te savezne države nisu podržali da pravo na abortus bude zaštićeno ustavom.

U Arkanzasu, Merilendu, Misuriju, Sjevernoj i Južnoj Dakoti održani su referendumi o legalizaciji marihuane u rekreativne svrhe.

Legalizacija je izglasana u Misuriju – za je glasalo 53,1 odsto birača. U Merilendu je većina bila još ubjedljivija. Za legalizaciju glasalo je 65 odsto građana.

Protiv legalizacije glasali su birači u Arkanzasu i Sjevernoj i Južnoj Dakoti.

Related Topics:

Svijet

NOVI NUKLEARNI RASPORED U EVROPI: SAD razmatraju slanje atomskog naoružanja na istočno krilo NATO-a

Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost raspoređivanja nuklearnog oružja u dodatnim evropskim državama članicama NATO saveza.

SAD razmatraju da li da rasporede nuklearno oružje u dodatnim evropskim državama iz NATO saveza, piše “Financial Times”.

Američki zvaničnici su nagovijestili da su otvoreni za dodatno raspoređivanje atomskog naoružanja izvan postojećih šest zemalja u kojima se nalaze nuklearni bombarderi, piše list pozivajući se na tri osobe upućene u razgovore.

Taj potez bi uključivao više zemalja koje će ugostiti američke letjelice sa dvostrukom sposobnošću, koje su u stanju da izvrše nuklearne napade, navodi list, uz upozorenje da sporazum o proširenju američkog nuklearnog raspoređivanja nije potvrđen.

Zemlje na istočnom krilu NATO saveza, uključujući Poljsku i pojedine baltičke države, zainteresovane su za potencijalno ugošćavanje baza sa nuklearnim bombarderima, piše list i dodaje da se unutar Alijanse vodi diskusija o ovom pitanju.

Šef političkog odjeljenja Pentagona Elbridž Kolbi ranije je javno rekao da će SAD nastaviti da koriste svoje nuklearno oružje za zaštitu članica NATO-a, iako evropski saveznici preuzimaju vođstvo nad konvencionalnim snagama.

Nastavi čitati

Svijet

METEOROLOZI UPOZORILI NA SNAŽAN El NINJO: Prijeti rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda

Svjetska meteorološka agencija /SMO/ prognozirala je umjeren ili vjerovatno jak vremenski fenomen “El Ninjo”, koji bi u narednim mjesecima mogao da poveća globalnu temperaturu i rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda.

“El Ninjo” je periodično zagrijavanje površinske temperature mora u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, koje obično traje između devet i 12 meseci, prema meteorološkoj agenciji UN.

SMO je saopštila da tople vode okeana podstiču razvoj El Ninja i predviđa natprosječnu temperaturu u većini dijelova svijeta od juna do avgusta.

U izvještaju se navodi da će El Ninjo vjerovatno trajati do novembra.

“Moramo da se pripremimo za potencijalno jak događaj `El Ninjo`, koji će pogoršati sušu i obilne padavine i povećati rizik od toplotnih talasa kako na kopnu tako i u okeanu”, izjavila je generalni sekretar SMO Seleste Saulo.

Ona je dodala da je prethodni “El Ninjo” doprinio da 2024. godina bude najtoplija u istoriji od kada se vrše mjerenja.

Poznato je da ovaj vremenski obrazac remeti regionalnu klimu i potencijalno dovodi do povećanja količine padavina u Južnoj Americi, južnom dijelu SAD, dijelovima Roga Afrike i centralne Azije, dok izaziva sušu u Australiji, centralnoj Americi, Indoneziji i dijelovima južne Azije.

Takođe može da ima efekat zagrijavanja na globalnu klimu i podsticanja uragana u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, navodi SMO.

Nastavi čitati

Svijet

GLOBALNO ZAGRIJAVANJE DONOSI NOVU OPASNOST: Stručnjaci upozoravaju na sve razornije vremenske nepogode

Klimatske promjene i globalno zagrijavanje mogli bi da dovedu do češće pojave krupnog grada, upozoravaju naučnici, navodeći da bi posljedice po infrastrukturu, vozila i usjeve mogle biti sve ozbiljnije.

Suše, poplave, topljenje glečera… Posljedice klimatskih promjena vidljive su iz godine u godinu, a stručnjaci sada upozoravaju na još jednu koja bi mogla da stvori još veće probleme. Naime, globalno zagrijavanje će vjerovatno dovesti do formiranja većih gradnih zrna koja mogu prouzrokovati štetu na vozilima i infrastrukturi.

Kako ističe Euronews, klimatske promjene izazvane ljudskom aktivnošću, prije svega sagorijevanjem fosilnih goriva, stvaraju nestabilniji vazduh i pogoduju formiranju grada i jakih oluja.

Prema studiji objavljenoj u naučnom časopisu Nature, broj slučajeva grada sa zrnima većim od velikog klikera povećaće se između 38 i 47 procenata do kraja vijeka. Istovremeno, broj oluja koje proizvode manji grad smanjiće se za četiri do osam procenata, javlja Večernji.

“Posljednjih godina viđamo rekordne količine grada. To me izuzetno zabrinjava jer zapravo ne gradimo našu sredinu tako da bude otporna na grad. Na primjer, takvi rizici uglavnom nisu uključeni u standarde projektovanja kuća u SAD, ili u većem dijelu svijeta”, rekao je koautor studije Džon Alen, profesor meteorologije na Centralnom univerzitetu u Mičigenu i dodao:

“U toplijoj atmosferi ima više vodene pare, a to povećava količinu raspoložive energije u atmosferi, pa postoje jače uzlazne struje. To dovodi do više grmljavina sa uzlaznim strujama dovoljno jakim da formiraju grad”, objašnjava Alen.

S druge strane, topliji vazduh može da otopi manje zrna grada, što bi moglo dovesti do manjeg broja gradonosnih oluja u tropskim predijelima.

U Evropi, gradne oluje su među najrazornijim vremenskim pojavama, uzrokujući ekonomske gubitke širom kontinenta. Andreas Prajn, klimatolog sa ETH Ciriha, kaže da manja zrna grada mogu prouzrokovati značajnu štetu usjevima, ali zrna grada veća od oko pet centimetara mogu oštetiti vozila, krovove, solarne panele itd.

Nastavi čitati

Aktuelno