U SAD su održani međuizbori za Kongres i Senat, a istovremeno su u mnogim saveznim državama organizovani i referendumi na kojima su se građani izjašnjavali o pitanjima poput zabrane abortusa, legalizacije marihuane i ukidanja ropstva.
Pažnju javnosti je privukla odluka većine birača u Luizijani da sporni dio ustava o prisilnom radu zatvorenika ostane na snazi.

Ropstvo je, tokom glasanja na međuizborima u SAD, zvanično ukinuto u Alabami, Vermontu, Oregonu i Tenesiju, dok glasači u Luizijani nisu odobrili da se stari zakon povuče.

Usvojeni amandmani se u najvećoj mjeri odnose na promjenu ili ukidanje dijelova ustava zbog načina na koji su napisani, jer su mogli da budu tumačeni na više načina.

Primjera radi, uprkos tome što je Vermont bio prva američka savezna država koja je ukinula ropstvo 1777. godine, u ustavu te države se navodi da nijedna punoljetna osoba ne smije da bude sluga ili rob drugima, osim ukoliko nije sama pristala na to ili ukoliko je na to obaveže zakon zbog naplate dugova ili plaćanja odštete, kazni ili drugih troškova. Izglasavanjem amandmana taj tekst se uklanja.

U Alabami je tekst ustava države izmijenjen i sada glasi: “Nijedan oblik ropstva neće postojati u ovoj državi i neće biti bilo kakvog prinudnog služenja”.

Birači u Oregonu su izglasali amandman kojim će biti uklonjeni svi izrazi kojima se pravi izuzetak od ropstva, dok su, čini se, najdirektniji bili u Tenesiju – amandmanom će ropstvo biti “zauvijek zabranjeno”.

Zašto je Luizijana protiv ukidanja ropstva
Pitanje koje je postavljeno biračima u Luizijani, a koji su se većinski izjasnili protiv, bilo je: “Podržavate li zabranu upotrebe prinudnog služenja, osim kada se primjenjuje na zakonito sprovođenje krivičnog zakona”.

Razlog zbog kojeg je, kako navodi Bi-Bi-Si, šest od deset birača u Luizijani glasalo protiv izglasavanja amandmana, jeste promjena stava onih koji su u početku podržavali ideju ukidanja ropstva.

Predlagači su, zbog procjene da bi pitanje moglo da se tumači na više načina, odustali od podrške i pozvali birače da se izjasne protiv.

Jedan od predlagača, Edmond Džordan, koji se zalagao za usvajanje, kako je rekao, shvatio je da bi nova mjera mogla nenamjerno da dopusti još veću rasprostranjenost ropstva, što je u suprotnosti sa idejom inicijative, kojom je predviđeno da se zabrani zlostavljanje zatvorenika.

Nadaju se i da će u budućnosti uspjeti da izmijene i 13. amandman Ustava SAD iz 1865. kojim je ropstvo ukinuto, ali je i tamo ostalo dvostruko tumačenje.

Sjedinjene Države imaju najveći broj stanovnika u zatvoru na svijetu – više od dva miliona, a prema istraživanjima 40 odsto njih su Afro-Amerikanci.

Oko 800.000 zatvorenika tokom odsluženja kazne radi za vrlo nisku zaradu ili bez naknade, prenosi Bi-Bi-Si. Na njihov rad se oslanjaju pojedine privredne grane u velikom broju država, zbog čega se dosad izbjegavalo ukidanje zastarjelih propisa koji se mogu dvosmisleno tumačiti.

Glasalo se i o zaštiti prava na abortus i legalizaciji marihuane
Građani SAD su glasali i o drugim pitanjima u saveznim državama u kojima žive. U medijima je najviše bilo propraćeno glasanje na referendumima o ustavom zaštićeno pravo na abortus.

U Mičigenu je za glasalo 55,6 odsto birača, dok je protiv bilo 44,4 procenata. Glasanje u toj državi je, prema zakonu donijetom 1931. godine, zabranjeno obavljanje abortusa, a ovim referendumom, pravo na abortus biće zakonom zaštićeno.

I u Kaliforniji je, uz dosta ubjedljiviju većinu, izglasano ustavom zaštićeno pravo na abortus. Za je glasalo 65,2 odsto, dok je protiv bilo 34,8 procenata birača. Pravo na abortus ubjedljivo je, sa 76 odsto glasova za, izglasano i u Vermontu.

O istom pitanju glasalo se i u Kentakiju, ali građani te savezne države nisu podržali da pravo na abortus bude zaštićeno ustavom.

U Arkanzasu, Merilendu, Misuriju, Sjevernoj i Južnoj Dakoti održani su referendumi o legalizaciji marihuane u rekreativne svrhe.

Legalizacija je izglasana u Misuriju – za je glasalo 53,1 odsto birača. U Merilendu je većina bila još ubjedljivija. Za legalizaciju glasalo je 65 odsto građana.

Protiv legalizacije glasali su birači u Arkanzasu i Sjevernoj i Južnoj Dakoti.