Connect with us

Društvo

MASNA ZARADA! Pravljenje hljeba košta 0.37 feninga, a prodaje se za dvije marke

Jedan čovjek iz BiH izračunao je koliko košta proizvodnja jednog hljeba, a brojke koje je dobio šokirale su mnoge.

Prema njegovim izračunima, trošak proizvodnje jednog hljeba iznosi samo 0.37 feninga, dok je prodajna cijena na tržištu čak dvije marke po komadu.

On je podijelio svoje proračune na društvenim mrežama, gdje je izložio cijeli proces proizvodnje hljeba. Prema njegovoj matematici, potrebno je brašno, vode, kvasca, soli i trošak struje za pečenje hljeba da bi se proizveo jedan hljeb.

Kada je izračunao troškove sirovina, rezultat je bio sljedeći:

300g brašna – brašno 20.000 – 25 kg – 0,800 po KG

200ml vode – voda 1.100 – 1000l – 0,001 po litru

7g kvasca – kvasac 10,757 kg – 0,011 po gramu

10g so – so – 1,400 – 1kg – 0,001 po gramu

20 minuta pečenje – struja . 0,170 – 1 kWH – o,003 po minuti

Cijena materijala za jedan proizvod hljeba je sljedeća:

Brašno 300g – 0,24 feninga

Voda 200ml – 0,00022 feninga

Kvasac 7g – 0,07532 feninga

So 10 grama – 0,014 feninga

trošak struje 20 minuta – 0,039667 feninga

SUMA: 0,369 feninga po komadu

Da se napravi jedan hljeb treba sirovine 0,37 KM. Kako je onda prodajna cijena hljeba 2 KM?

“Niko ne pravi samo jedan hljeb u pekarama nego 20 hljebova za 20 minuta”, tvrdi čovjek u svom izračunu što bi matematički bilo još jeftinije jer se gleda proizvodnja na količinu.

Zvanične informacije iz pekarskih sektora potvrđuju ove tvrdnje. Otkupna cijena pšenice u BiH kreće se između 30 i 40 feninga po kilogramu, dok je otkupna cijena brašna ispod jedne marke, piše “Crna hronika”.

S obzirom na to, lako je izračunati da od jednog kilograma brašna, koji košta manje od marke, može se napraviti četiri hljeba, a svaki od njih prodaje se za dvije marke. To znači da kilogram brašna, koji košta samo marku, rezultira kilogramom hljeba koji na tržištu dostiže cijenu od osam maraka.

Iako proizvođači hljeba često navode da cijena hljeba uključuje dodatne troškove poput plata radnika, najma prostora i električne energije, ostaje nejasno zašto cijena proizvodnje hljeba i dalje ostaje tako visoka, posebno u odnosu na cijenu brašna.

Pitanje koje se postavlja je: ako je proizvodnja hljeba tako jeftina, zašto potrošači i dalje plaćaju značajno više? Mnogi smatraju da bi kupovina brašna kao osnovnog sastojka mogla biti daleko isplativija opcija za krajnje potrošače, prenosi “Radio Sarajevo”.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčanije i toplije

U Bosni i Hercegovini se očekuje pretežno sunčano vrijeme, uz malu do umjerenu oblačnost i toplije.

Ujutro će biti svježe, a oko rijeka i po kotlinama maglovito, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar slab do umjeren i u skretanju na sjeverne smjerove. Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od devet do 15 stepeni, u višim predjelima od pet, a dnevna od 24 do 29 stepeni, u višim predjelima od 20 Celzijusovih stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

POSKUPLJENJA jure naprijed, efikasne mjere TAPKAJU U MJESTU!

Sudeći prema rastu primanja u poslednjih pet godina, na prvi pogled bi moglo da se kaže da smo imućniji, ali nas demantuje stvarnost, u kojoj je skoro sve poskupjelo, a određeni artikli i po nekoliko puta, tako da ustvari imamo, umjesto veći, niži životni standard. Zato se prosječan građanin usteže od kupovine “manje potrebnih” stvari, da bi obezbjedio one neophodne. Statistika kaže da za iznos od stotinu maraka možemo da kupimo svega nekoliko, za većinu porodica, neophodnih namirnica i potrepština, dok smo nekada za isti iznos mogli da kupimo znatno više.
Kakav je standard građana, najbolje vidimo kada idemo u prodavnicu prehrambenih proizvoda, jer prema statstičkim podacima, najviše trošimo na hranu, pa smo tako nekada za 100 maraka iz marketa mogli kući da donesemo i do 4 pune vrećice, a danas jednu ili dvije.

U “statističku korpu“ za pomenuti iznos možemo da stavimo kilogam hljeba koji u prosjeku košta 3,58 KM, kilogram teletine 30,72 KM, kilogram riže 4,13 KM. Paradajz u prosjeku košta 3,30 KM, kilogram džema 9,70 KM, a litar ulja 3,29 KM. Među skupljim proizvodima je mljevena kafa, a za kilogram je potrebno čak 29,18 KM. Litar voćnog soka u prosjeku iznosi 2,37 KM, a litar piva 3,34 KM. itar deterdženta za suđe košta 5,19 KM, dok je za pastu za zube potrebno 4,09 KM.
Ako cijene iz ovog prikaza uporedimo sa cijenama istih proizvoda od prije pet godina i isto uradimo sa iznosom plata ili penzija, dobijamo realnu sliku, koliko je ustvari kupovna moć građana niža.

Pošto zvanična statistika ne prati kretanje potrošačkih cijena, već podatke o kupovnoj moći stanovništva objavljuju svakih pet godina, moramo da se oslonimo na podatke o potrošačkoj korpi Saveza sindikata Republike Srpske, gdje vidimo koliko opada platežna moć stanovništva, kaže ekonomista Milenko Stanić.
“Potrošačka korpa za juli mjesec ove godine, iznosila je oko 2.750 KM. Ako te podatke uporedimo sa podacima od prije samo pet godina – od 2020, kada je iznosila 1.923 KM, vidimo da je na mjesečnom nivou, u prosjeku za 43% opala potrošačka mogućnost, odnosno vrijednost plata i penzija koje ima naše stanovništvo”, kaže Stanić.

“Otprilike da je hrana najviše otišla gore, pa onda dođe i ova kućna hemija. Prema našim podacima i prema onome što kažu potrošači, to je otprilike ono što se prošle godine moglo kupiti za 80 ili 85 maraka. Znači, to je minimalno između 15% i 20%, u zavisnosti od toga šta se kupuje”, kaže Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Zvono”.

Osnovni razlog za obezvrjeđivanje platežne moći i smanjenja životnog standarda su troškovi neefikasne državne administracije, koja ima veće budžetske izdatke u odnosu na prihode, što moraju da plate građani, a plaćanje se vrši preko visokih cijena i inflacije, kaže Stanić.

“Obično iz Vlade tu adresu traže u inostrantvu, kroz teoriju uvozne inflacije. Ona jeste prisutna, ali samo u manjim procentima. Da je to tako pokazuju podaci o kretanju cijena i inflacije ove godine. Dok je u EU inflacija uglavnom stavljena pod kontrolu i zadržava se na nivou od 2%, kod nas je za prvih 6 mjeseci ove godine dostigla iznos od 4,7%”, rekao je Stanić.

Vrijednost novca, uslijed visoke inflacije, opada, pa podaci koje dobijiamo od zvanične statistike često nisu stvarni. Jedno se pokazuje u statističkim izvještajima, a drugo je realnost i stvarni život, pojašnjava Stanić.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno s kišom, pljuskovima i grmljavinom

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti promjenljivo oblačno vrijeme s kišom, koja će početi već od jutra na zapadu i širiće se ka većini krajeva.

Oko sredine dana doći će do djelimičnog razvedravanja i biće toplo, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Novo jače naoblačenje donijeće kišu i pljuskove s grmljavinom, prvo na zapadu, koji će se izmiještati dalje ka sjeveru i istoku. Najmanje padavina očekuje se na jugoistoku, gdje će biti i najtoplije. U Hercegovini promjenljivo oblačno uz sunčane periode s prolaznom kišom i pljuskovima s grmljavinom.

Uveče prestanak padavina uz postepeno razvedravanje i sve hladnije u svim krajevima. Uveče se očekuje temperatura vazduha od 12 do 17, u višim predjelima od 10 Celzijusovih stepeni.

Vjetar slab do umjeren, na jugozapadu tokom jutra na udare i jak južnih smjerova. U nastavku dana vjetar će oslabiti u Krajini. Linker
Jutarnja temperatura vazduha biće od 14 do 19, u višim predjelima od 12, a maksimalna od 22 na zapadu do 28 na jugoistoku, u višim predjelima od 18 Celzijusovih stepeni.

Nastavi čitati

Aktuelno