Connect with us

Svijet

Misteriozni najveći napad DRONOVIMA NA RUSIJU?

Misteriozni najveći napad dronovima na Rusiju? – Rusija tvrdi da je Moskva bila meta „najvećeg napada dronovima“ ove godine, ali bez jasnih dokaza i gotovo bez vidljivih posljedica. Prema zvaničnim podacima, oborene su stotine dronova, dok istovremeno nema informacija o žrtvama ili većoj šteti, što izaziva sumnje analitičara.

Ruski državni mediji, pozivajući se na agenciju TASS, navode da je riječ o najvećem napadu dronovima na Moskvu od početka godine.

Prema tim tvrdnjama, napadi iz Ukrajine trajali su tokom cijelog vikenda, od 14. do 16. marta. Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin saopštio je na Telegramu da je ruska protivvazdušna odbrana oborila ukupno 289 dronova koji su se „direktno približavali Moskvi“ ili bili na prilazima gradu, prenosi Deutsche Welle.

Kako je naveo, na mjestima pada ostataka dronova intervenisale su spasilačke službe.

Malo informacija, još manje dokaza
O dronovima su izvještavali i korisnici Telegrama iz više područja oko Moskve, uključujući Trojicki okrug, kao i gradove Koroljov, Dubna i Volokolamsk.

Međutim, nakon početnih informacija, ruski mediji gotovo da nisu izvještavali o posljedicama napada. Nema podataka o poginulima, povrijeđenima niti o značajnoj materijalnoj šteti, što je neuobičajeno za ovako masovne napade.

Jedina vidljiva posljedica bili su poremećaji u radu aerodroma. Privremeno su bila ograničena polijetanja i slijetanja na aerodromima Šeremetjevo, Vnukovo, Domodedovo i Žukovski, kao i u više drugih ruskih gradova.

Različiti podaci o broju dronova
Podaci o razmjerama napada značajno se razlikuju.

Prema nekim Telegram kanalima bliskim vlastima, u tri dana je u Rusiji oboreno čak 540 dronova, od čega 124 u Moskvi i okolini.

S druge strane, rusko Ministarstvo odbrane navelo je da je samo u noći 16. marta oboreno 145 dronova iznad 13 regiona i anektiranog Krima, uključujući 53 iznad moskovske oblasti.

Kasnije su ruski mediji prenijeli da je u 24 sata uništeno čak 494 drona, dok se ukupno za period od 14. do 17. marta pominje 183 drona iznad moskovskog regiona.

Analitičari sumnjaju u zvanične tvrdnje
Ukrajinski i nezavisni analitičari dovode u pitanje ove navode.

OSINT projekat Exilenova+ uspio je potvrditi samo pojedinačne napade, uz ograničene video-snimke iz drugih regiona, ali ne i iz Moskve.

Ruski vojni analitičar Jan Matvejev smatra da bi moglo biti riječ o pretjerivanju ili čak dezinformacijama.

„Takva izvještavanja mogu poslužiti kao opravdanje za dodatna ograničenja interneta“, upozorava on.

Ističe i da nakon velikih napada obično postoji veliki broj snimaka i fotografija, što sada izostaje.

Raniji napadi imali su vidljive posljedice
Poređenja radi, raniji napadi sa manjim brojem dronova imali su mnogo jasnije posljedice.

U martu prošle godine, kada je prema Moskvi letjelo više od 70 dronova, zabilježene su žrtve i značajna šteta na zgradama. U decembru, napad sa 41 dronom izazvao je velike poremećaje u vazdušnom saobraćaju.

Zbog toga analitičari postavljaju pitanje kako je moguće da napad sa stotinama dronova nije ostavio gotovo nikakav trag.

Internet pod ograničenjima zbog dronova
Navodni napad poklopio se i sa ograničenjima mobilnog interneta u Moskvi.

Ruske vlasti već duže vrijeme povezuju prekide komunikacija sa opasnošću od napada dronovima. Sekretar Savjeta bezbjednosti Sergej Šojgu izjavio je da gotovo sve ruske regije mogu biti meta ukrajinskih dronova.

Sličnu poruku poslao je i Kremlj, navodeći da će ograničenja interneta trajati „koliko god bude potrebno“.

Stručnjaci: Dronovi ne zavise od interneta
Stručnjaci, međutim, upozoravaju da takve mjere imaju ograničen efekat.

Mihail Kljumarjov iz organizacije Internet Protection Society objašnjava da moderni dronovi mogu letjeti unaprijed zadanim rutama koristeći satelitsku navigaciju, bez potrebe za stalnom internet vezom.

„Dronovi mogu nastaviti let i bez interneta“, navodi on.

Svijet

“OVO JE OPASAN PRESEDAN”: Oglasio se šef Vrhovnog suda Poljske nakon haosa na ulicama, policija na nogama

Predsjednik poljskog Vrhovnog suda Zbignjev Kapinjski osudio je suspenziju čelnika Ustavnog suda i angažovanje policije.

Prvi predsjednik poljskog Vrhovnog suda Zbignjev Kapinjski oštro je osudio događaje oko Ustavnog suda u Varšavi. U zvaničnom saopštenju poručio je da je riječ o događajima bez presedana u demokratskoj državi i upozorio da policija ne smije da se koristi kao sredstvo političkog pritiska na pravosuđe, prenosi RMF24.

Kapinjski je reagovao nakon što je objavljena odluka o privremenom udaljavanju predsjednika Ustavnog suda Bogdana Švjenčkovskog i njegovog zamjenika Bartlomjeja Sohanjskog. Tokom dana ispred zgrade suda pojavila se policija, a izbili su i protesti.

Kapinjski je poručio da odlučno osuđuje sve pokušaje podređivanja ustavnih institucija primjenom sile ili odlukama donijetim van zakonskog okvira.

“Pravni i ustavni sporovi moraju da se rješavaju sredstvima predviđenim Ustavom i zakonima. U demokratskoj pravnoj državi policija ne smije da bude sredstvo sprovođenja političke volje aktuelne vlasti”, poručio je on.

Upozorio je da bi drugačije postupanje značilo da nezavisnost ustavnih institucija više ne zavisi od zakona, već od mogućnosti primjene prinude.

“Opasan presedan ugrožava temelje demokratske države”

Predsjednik Vrhovnog suda smatra da se pravni sporovi oko funkcionisanja Ustavnog suda ne mogu koristiti kao opravdanje za postupke koji bi doveli do njegove stvarne paralize i narušavanja autoriteta institucije.

Prema njegovim riječima, riječ je o posebno opasnom presedanu koji ugrožava temelje demokratske pravne države. Naglasio je da nijedna državna institucija ne smije samovoljno da ograničava rad druge ustavne institucije ili da njenim čelnicima onemogućava obavljanje dužnosti mimo zakonskih procedura.

Tvrdi da odluka o suspenziji nije zakonita
Kapinjski je posebno kritikovao odluku koju je potpisala Ana Korvin-Pjotrovska, a kojom su predsjednik i zamjenik predsjednika Ustavnog suda privremeno udaljeni sa dužnosti.

On tvrdi da zakonske odredbe na koje se ona poziva ne daju Korvin-Pjotrovskoj ovlašćenje za takvu odluku. Prema njegovom tumačenju, sudija može da preuzme vođenje Ustavnog suda samo u slučaju upražnjenog mjesta predsjednika, a ne da jednostrano preuzme ovlašćenja predsjednika koji je na dužnosti.

“Autoritet države gradi se poštovanjem zakona”
Kapinjski je upozorio da bi ćutanje pred postupcima koji ugrožavaju nezavisnost ustavnih institucija značilo prećutno odobravanje prakse koja može da ugrozi ustavni poredak Poljske.

Dodao je da bi se takav presedan u budućnosti mogao primijeniti i protiv drugih državnih institucija.

“Autoritet države gradi se poštovanjem zakona, a ne pokazivanjem sile”, zaključio je predsjednik poljskog Vrhovnog suda.

Nastavi čitati

Svijet

ISTINA ODJEKNULA NJUJORKOM! Nebenzja stao u odbranu Srpske “Banjaluka je nudila rješenja, a Sarajevo sve rušilo”

Ruski ambasador pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja optužio je zapadne zemlje da su odgovorne za stanje u BiH, a da potom krivicu prebacuju na Republiku Srpsku.

– BiH je protektorat, a za to su krivci zemlje Zapada, koje onda krivicu svaljuju na Republiku Srpsku – rekao je Nebenzja.

On je ocijenio da je Republika Srpska čuvala Dejtonski sporazum, dok su njene inicijative, kako tvrdi, odbacivane u Sarajevu.

– Srpska je čuvala Dejton. Banjaluka je upućivala racionalne inicijative, koje su odbacivane od strane Sarajeva – rekao je ruski ambasador.

Nebenzja kritikovao OHR i imenovanje Šmita

Govoreći o političkoj situaciji u BiH, Nebenzja je ukazao na probleme koje, prema njegovim riječima, predstavljaju naslijeđe djelovanja bivšeg visokog predstavnika Kristijana Šmita.

Ponovo je doveo u pitanje imenovanje visokog predstavnika, navodeći da su zapadne zemlje nastavile da djeluju uprkos primjedbama Rusije.

– Ne vidimo da su zapadne kolege danas spremnije da pronađu rješenje. Nažalost, građani BiH će ponovo platiti visoku cijenu. Ovo utiče na pitanje suverene države, stvara vještačke prepreke – istakao je Nebenzja.

Kritikovao je i rad Kancelarije visokog predstavnika (OHR), kao i pokušaje da se zamjenik visokog predstavnika predstavi kao vršilac dužnosti.

– Zamjenik visokog predstavnika se pokušava predstaviti kao vršilac dužnosti, to nema nikakvu pravnu osnovu. Ovakva osnova nema nikakva ovlašćenja, to može imati samo legitimni visoki predstavnik – naglasio je ruski ambasador.

Pozdravio produženje mandata EUFOR-a

Nebenzja je pozdravio produženje mandata misije EUFOR-Altea u BiH.

Osvrnuo se i na nedavnu helikoptersku nesreću, izrazivši saučešće porodicama stradalih i poželjevši brz oporavak povrijeđenima.

Govoreći o izborima u BiH, ocijenio je da su održani u mirnom okruženju, uprkos, kako je naveo, pokušajima stranih sila da utiču na njihov ishod.

Dodao je i da Predsjedništvo BiH, nakon osmogodišnjeg perioda, ima legitimnog hrvatskog predstavnika.

Nastavi čitati

Svijet

SKANDAL TRESE VOJNI VRH SAD! General pod istragom zbog odavanja strogo povjerljivih informacija, oglasio se i Tramp

Pentagon je pokrenuo istragu protiv jednog od visokih oficira američke vojske nakon što ga je ministar odbrane Pit Hegset smijenio sa važne funkcije u vojnom vrhu.

General-potpukovnik Bret Silvija sumnjiči se da je novinarima odavao povjerljive informacije o ratu u Iranu i sukobu Rusije i Ukrajine.

Kako piše agencija Asošijeted pres, Hegset je Silviju smijenio sa mjesta direktora za strategiju, planove i politiku u Združenom štabu američkih oružanih snaga, prenosi Avaz.

Pentagon je nakon objavljivanja vijesti o smjeni saopštio da je general pod istragom zbog sumnje da je novinarima dostavljao povjerljive podatke o ratu u Iranu, sukobu Rusije i Ukrajine i drugim temama.

Pentagon tvrdi da nije prošao tri poligrafa

U izjavi neimenovanog zvaničnika Pentagona navedeno je i da Silvija nije prošao tri poligrafska testiranja koja su se odnosila na sumnje o odavanju povjerljivih informacija.

Glavni portparol Pentagona Šon Parnel objavio je da je Ministarstvo odbrane preduzelo kadrovske mjere radi zaštite osjetljivih informacija, a slučaj je proslijeđen Ministarstvu pravde SAD radi mogućeg daljeg postupanja.

Silvija se nije odmah oglasio povodom optužbi, navodi AP.

Tramp generala oslovio u ženskom rodu

O smjeni su novinari pitali i američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je odgovorio:

– Ona će imati velikih problema.

AP navodi da je Tramp pritom generala pogrešno oslovio u ženskom rodu.

– Veoma ozbiljno tragamo za onima koji odaju informacije – dodao je američki predsjednik.

Ekskluzivne vesti

Jedna od ključnih funkcija u vojnom vrhu

Na čelu uprave J5, Silvija je bio zadužen za razvoj i koordinaciju vojnih planova i strategija za najviše vojno rukovodstvo, uključujući predsjednika SAD i ministra odbrane.

Prije dolaska u Združeni štab, komandovao je 101. vazdušno-desantnom divizijom američke vojske u Fort Kembelu, do maja 2025. godine.

Njegova smjena uslijedila je u trenutku kada Tramp razmatra mogućnost novih udara na Iran nakon predstojećih izbora za Kongres. Zvaničnik Pentagona, međutim, naglasio je da Silvija nije bio glavni planer operacija u Iranu, za koje je nadležna Centralna komanda američke vojske.

Hegset nastavlja kadrovske promjene

Smjena Silvije najnovija je u nizu odlazaka visokih vojnih zvaničnika tokom Hegsetovog mandata.

Pentagon je prethodno uveo i ograničenja za pristup novinara, uključujući obavezu da se kreću u pratnji unutar kompleksa Ministarstva odbrane.

Združeni štab je, u međuvremenu, povukao ranije saopštenje u kojem je Silviji i njegovoj porodici zahvalio na 32 godine službe, uz obrazloženje da ono nije u potpunosti odražavalo okolnosti njegovog odlaska.

Avaz

Nastavi čitati

Aktuelno