Connect with us

Svijet

Misteriozni najveći napad DRONOVIMA NA RUSIJU?

Misteriozni najveći napad dronovima na Rusiju? – Rusija tvrdi da je Moskva bila meta „najvećeg napada dronovima“ ove godine, ali bez jasnih dokaza i gotovo bez vidljivih posljedica. Prema zvaničnim podacima, oborene su stotine dronova, dok istovremeno nema informacija o žrtvama ili većoj šteti, što izaziva sumnje analitičara.

Ruski državni mediji, pozivajući se na agenciju TASS, navode da je riječ o najvećem napadu dronovima na Moskvu od početka godine.

Prema tim tvrdnjama, napadi iz Ukrajine trajali su tokom cijelog vikenda, od 14. do 16. marta. Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin saopštio je na Telegramu da je ruska protivvazdušna odbrana oborila ukupno 289 dronova koji su se „direktno približavali Moskvi“ ili bili na prilazima gradu, prenosi Deutsche Welle.

Kako je naveo, na mjestima pada ostataka dronova intervenisale su spasilačke službe.

Malo informacija, još manje dokaza
O dronovima su izvještavali i korisnici Telegrama iz više područja oko Moskve, uključujući Trojicki okrug, kao i gradove Koroljov, Dubna i Volokolamsk.

Međutim, nakon početnih informacija, ruski mediji gotovo da nisu izvještavali o posljedicama napada. Nema podataka o poginulima, povrijeđenima niti o značajnoj materijalnoj šteti, što je neuobičajeno za ovako masovne napade.

Jedina vidljiva posljedica bili su poremećaji u radu aerodroma. Privremeno su bila ograničena polijetanja i slijetanja na aerodromima Šeremetjevo, Vnukovo, Domodedovo i Žukovski, kao i u više drugih ruskih gradova.

Različiti podaci o broju dronova
Podaci o razmjerama napada značajno se razlikuju.

Prema nekim Telegram kanalima bliskim vlastima, u tri dana je u Rusiji oboreno čak 540 dronova, od čega 124 u Moskvi i okolini.

S druge strane, rusko Ministarstvo odbrane navelo je da je samo u noći 16. marta oboreno 145 dronova iznad 13 regiona i anektiranog Krima, uključujući 53 iznad moskovske oblasti.

Kasnije su ruski mediji prenijeli da je u 24 sata uništeno čak 494 drona, dok se ukupno za period od 14. do 17. marta pominje 183 drona iznad moskovskog regiona.

Analitičari sumnjaju u zvanične tvrdnje
Ukrajinski i nezavisni analitičari dovode u pitanje ove navode.

OSINT projekat Exilenova+ uspio je potvrditi samo pojedinačne napade, uz ograničene video-snimke iz drugih regiona, ali ne i iz Moskve.

Ruski vojni analitičar Jan Matvejev smatra da bi moglo biti riječ o pretjerivanju ili čak dezinformacijama.

„Takva izvještavanja mogu poslužiti kao opravdanje za dodatna ograničenja interneta“, upozorava on.

Ističe i da nakon velikih napada obično postoji veliki broj snimaka i fotografija, što sada izostaje.

Raniji napadi imali su vidljive posljedice
Poređenja radi, raniji napadi sa manjim brojem dronova imali su mnogo jasnije posljedice.

U martu prošle godine, kada je prema Moskvi letjelo više od 70 dronova, zabilježene su žrtve i značajna šteta na zgradama. U decembru, napad sa 41 dronom izazvao je velike poremećaje u vazdušnom saobraćaju.

Zbog toga analitičari postavljaju pitanje kako je moguće da napad sa stotinama dronova nije ostavio gotovo nikakav trag.

Internet pod ograničenjima zbog dronova
Navodni napad poklopio se i sa ograničenjima mobilnog interneta u Moskvi.

Ruske vlasti već duže vrijeme povezuju prekide komunikacija sa opasnošću od napada dronovima. Sekretar Savjeta bezbjednosti Sergej Šojgu izjavio je da gotovo sve ruske regije mogu biti meta ukrajinskih dronova.

Sličnu poruku poslao je i Kremlj, navodeći da će ograničenja interneta trajati „koliko god bude potrebno“.

Stručnjaci: Dronovi ne zavise od interneta
Stručnjaci, međutim, upozoravaju da takve mjere imaju ograničen efekat.

Mihail Kljumarjov iz organizacije Internet Protection Society objašnjava da moderni dronovi mogu letjeti unaprijed zadanim rutama koristeći satelitsku navigaciju, bez potrebe za stalnom internet vezom.

„Dronovi mogu nastaviti let i bez interneta“, navodi on.

Related Topics:

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno