Connect with us

Svijet

NAFTA PALI NOVE VARNICE: Venecuela raspoređuje vojsku na granicu Gvajane

Venecuela je pojačala svoju vojnu prisutnost u blizini granice s Gvajanom, uprkos tome što je Karakas saopštio da će nastojati da diplomatskim putem riješi dugogodišnji teritorijalni spor oko Esekiba, naftom bogatog dijela gvajanske teritorije.

Napetosti su porasle prošle godine nakon referenduma u Venecueli na kojem su birači pristali na stvaranje venecuelanske države unutar sporne regije. Gvajana je ovaj potez nazvala korakom prema aneksiji dok se bauk oružanog sukoba nadvio nad regijom, pišu svjetski mediji.

Vlada Gvajane saopštila je 10. februara da ima dokaze satelitskih snimaka prijateljskih zapadnih saveznika koji pokazuju kretanje vencuelanske vojske u blizini istočne granice te južnoameričke zemlje s Gvajanom, prenosi AP.

Zvaničnici tvrde da administracija venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura krši mirovni sporazum potpisan na Karibima u decembru prošle godine u kojem su se dvije zemlje dogovorile da neće koristiti silu niti prijetiti jedna drugoj.

Reakcija Gvajane na najnoviji razvoj događaja uslijedila je nekoliko sati nakon što su satelitske slike koje je objavio američki Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) pokazale da Venecuela širi svoju bazu na ostrvo Ankoko, čiju je polovinu Venecuela otela od Gvajane sredinom 1960-ih, i obližnju Puntu Barima, manje 80 kilometara od granice s Gvajanom.

Gvajanski ministar spoljnih poslova Hju Tod i državni sekretar Robert Persaud rekli su da Gvajana prati situaciju preko granice dok je venecuelansko ministarstvo odbrane optužilo Gvajanu da neodgovornim postupcima i medijskom obmanom ugrožava sporazum iz decembra 2023., tvrdeći da je “Esekibo naš”.

Dvije strane su se decenijama svađale oko graničnih linija, naglašava AP i dodaje da Gvajana tvrdi da je međunarodna komisija za granice iz 1899. jednom zauvijek odredila granicu. No, više od 60 godina Venecuela optužuje komisiju da ju je prevarila oko regije Esekibo.

Gvajana je iznijela pitanje Svjetskom sudu u Holandiji radi konačne presude, dok je Venecuela istakla da preferira direktne bilateralne razgovore, piše Radio Slobodna Evropa.

Venecuela je obećala “snažan odgovor” ako u spornim vodama kod susjedne Gvajane započne bušenje nafte, kao što je početkom februara najavio američki naftni div “ExxonMobil”, ističe agencija AFP.

Iako Karakas već dugo tvrdi da polaže pravo na regiju Esekibo, retorika je pojačana otkako je Gvajana počela počeo izdavati dozvole naftnim kompanijama za rad tamo.

Venecuelanski ministar odbrane Vladimir Padrino napisao je na društvenoj mreži X da, iako “ExxonMobil” može imati zaštitu Sjedinjenih Država i Gvajane, “u pomorskom prostoru koji s pravom pripada Venecueli, dobiće proporcionalan, snažan odgovor koji se pridržava zakona”.

“ExxonMobil”, koji je otkrio ogromne rezerve sirove nafte kod Gvajane 2015., objavio je 6. februara da planira da izbuši dvije istražne bušotine ove godine u blizini obale Esekiba, kojim Gvajana upravlja više od jednog vijeka.

Potpredsjednica Venecuele Delsi Rodrigez je već 7. februara optužila “ExxonMobil” da želi “zaštititi svoje nezakonite operacije u moru koje čeka razgraničenje, pod ratnohuškačkim plaštom Sjedinjenih Država u saučesništvu s Gvajanom”.

U decembru je, podsjeća AFP, Maduro raspisao kontroverzni neobavezujući referendum na kojem je velikom većinom odobreno stvaranje venecuelanske pokrajine u Esekibu, što je izazvalo strahove od vojnog sukoba u uglavnom mirnoj Južnoj Americi.

Napetosti su se dodatno rasplamsale kada je Britanija poslala ratni brod na to područje, što je natjeralo Madura da mobilizuje 5.600 vojnika u vojnim vježbama blizu granice.

Međutim, napetosti su se smanjile nakon sastanka ministara vanjskih poslova dviju zemalja u Brazilu u januaru, nakon ranijih razgovora licem u lice između Madura i predsjednika Gvajane Irfana Alija, koji su se složili da neće pribjegavati upotrebi sile.

Iako je Maduro u decembru prošle godine obećao da neće preduzimati vojne akcije protiv svog susjeda, snimci koje je podijelio Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) u Vašingtonu sugerišu gomilanje vojnih snaga dok Maduro pojačava svoje prijetnje pripajanjem naftom bogatog susjeda zemlje, naglašava “Guardian”.

Kristofer Ernandez Roj, zamjenik direktora CSIS-ovog programa za Ameriku, rekao je: “Istog dana kada se venecuelanski ministar spoljnih poslova sastaje sa gvajanskim diplomatima, venecuelanska vojska izvodi tenkovske vježbe samo nekoliko koraka od Gvajane. Sve nam ovo govori da Maduro vodi dvoličnu politiku”.

Snimci iz vazduha pokazuju da je venecuelanska vojska poslala tenkove i patrolne čamce opremljene projektilima na granicu.

Analitičari su vidjeli Madurovo zveckanje oružjem kao sredstvo za izgradnju podrške uoči izbora koji se očekuju ove godine, ali su sugerisali da bi to mogao biti i pokušaj pritiska na Gvajanu da podijeli prihode od nedavnih naftnih otkrića.

Ekonomija Venecuele je, dodaje “Guardian”, doživjela kolaps u posljednjoj deceniji uprkos tome što ima neka od najvećih nalazišta na svijetu.

“Sve ovo sugeriše da je Maduro možda prvobitno imao domaće razloge za ono što radi, ali sada je strategija prisiliti Gvajance na neku vrstu ustupaka”, rekao je Ernandez Roj.

Madurovo raspoređivanje, uz referendum koji je održao u decembru na kojem je rekao da milioni Venecuelanaca odobravaju planove za zauzimanje Esekiba, uznemirilo je Vašington koji je dodatno napet u oblikovanju odgovora na saveze Venecuele s Rusijom, Iranom i Kinom, ukazuje “Wall Street Journal”.

Proteklih mjeseci, američki zvaničnici iz Ministarstva odbrane i Bijele kuće posjetili su glavni grad Gvajane, Džordžtaun, radi razgovora o povećanju saradnje. Ali je rekao da će njegova vlada uskoro kupiti američke helikoptere, dronove i drugu odbrambenu opremu.

Do vojnog gomilanja Venecuele u blizini Gvajane došlo je nakon što su SAD ublažile neke američke ekonomske sankcije kako bi podstaknule Madura da održi poštene izbore i primi venecuelanske migrante deportovane iz SAD-a. Umjesto toga, navode iz organizacija za ljudska prava, Maduro je zatvorio disidente i zabranio rivalima da se kandiduju na predsjedničkim izborima koji bi se trebali održati kasnije ove godine.

Prijetnje Venecuele izazvale su zabrinutost kod drugih susjeda, uključujući Madurovog bliskog saveznika Brazil, koji je posljednjih dana rasporedio desetine oklopnih vozila i vojnika kako bi pojačao sigurnost na svojim granicama s Venecuelom i Gvajanom.

S druge strane, ističe “Wall Street Journal”, Maduro je veći dio svog gnjeva usmjerio prema “Exxonu”, koji je prije mnogo godina odustao od poslova u Venecueli zbog sukoba sa socijalističkom vladom i od tada radi u Gvajani.

Maduro je nakon decembarskog referenduma predstavio novu kartu Venecuele s proširenom granicom rekavši da su “jedini gubitnici vlada Gvajane, Exxon Mobil i carstvo SAD-a”, te da će “Gvajana i Exxon Mobil morati pregovarati s nama”.

Ipak, dodaje list, bivši visoki venecuelanski vojni zvaničnici i analitičari vojske te zemlje ne misle da režim planira invaziju. Umjesto toga, oni vjeruju da režim, videći koliko je malena Gvajana od siromašne zemlje postala važan proizvođač nafte, želi pregovarati o nekakvom dogovoru koji bi mogao koristiti Venecueli.

“Ono što pokušavaju učiniti je iznuda”, rekao je Isidro Perez, bivši pukovnik venecuelanske vojske.

Ipak, naglašava njujorški list, pojačane napetosti na sjevernom dijelu Južne Amerike podstakle su procjenitelje rizika brodarske industrije pri “Lloyd’s Market Association” u Londonu da stave Gvajanu na svoj globalni popis područja pogođenih ratom, piratstvom i terorizmom.

Related Topics:

Svijet

FICO: “Nikad neću pristati da se Kijevu da zajam od 140 milijardi evra!”

Slovački premijer Robert Fico izjavio je da nikada neće pristati na plan Evropske komisije da se Kijevu da zajam od 140 milijardi evra.

Fico je istakao da nikada na to neće pristati, jer bi to značilo još dvije godine ubistava, prenosi Srna.

Ministri finansija EU saglasili su se da koriste sredstva od zamrznute ruske imovine kao zajam za finansiranje Ukrajine, čime bi moglo da se obezbijedi do 140 milijardi evra.

Ovaj “reparacioni zajam” bi koristio gotovinu iz zamrznute imovine Ruske centralne banke za finansiranja Ukrajine.

Ovaj zajam bi Ukrajina morala da vrati samo ako Rusija plati reparaciju.

Ministri finansija EU smatraju da je ova opcija najefikasniji način pružanja finansijske pomoći bez povećanja nacionalnog duga zemalja članica EU.

Nastavi čitati

Svijet

EPSTAJN U MEJLU: “Upoznao sam neke vrlo loše ljude, NIKOG TAKO LOŠEG KAO TRAMP!”

U Vašingtonu je objavljeno više od 20.000 dokumenata povezanih s osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstajnom.

Sve je započelo kada su Demokrati iz Odbora za nadzor Zastupničkog doma objavili e-mailove između Epstajna i njegovih suradnika, uključujući i američkog predsjednika Donalda Trampa Trampa, a u nekima od njih Epstajn američkog predsjednika naziva najgorom osobom koju je upoznao.

Republikanci su ih optužili za selektivno objavljivanje s ciljem stvaranja lažne slike o Trampu te su uzvratili objavom vlastitog seta od 20.000 dokumenata. Cijela situacija eskalira uoči glasanja u Zastupničkom domu sljedećeg tjedna o prijedlogu da se Ministarstvo pravosuđa prisili na objavu svih deklasificiranih spisa o Epstajnu, piše SBS News.

Prvobitna objava demokrata sadržavala je e-mailove koji su ponovno potaknuli dugogodišnja pitanja o Trampovoj prošlosti s Epstajnom i njegovim saznanjima o zlostavljanju maloljetnica. U poruci iz 2019. godine, upućenoj autoru Majklu Volfu, Epstajn je napisao da je Tramp “znao za djevojke”.

Napisao je i da Tramp pokazuje znakove rane demencije.

S druge strane, u e-mailovima koje su objavili Republikanci, Epstajn navodi da je Tramp “mnogo puta dolazio u moju kuću”, ali da “nikada nije dobio masažu”. Brojne poruke otkrivaju Epstajnov sve negativniji stav o Trampu kroz godine.

“Upoznao sam neke vrlo loše ljude. Nikoga tako lošeg kao što je Tramp. U njegovu tijelu nema ni jedne pristojne stanice”, napisao je u e-mailu iz 2017. godine. U poruci Ghislaine Maxwell, osuđenoj za učestvovanje u Epstajnovom lancu zlostavljanja, Trampa je 2011. godine nazvao “onim psom koji nije zalajao”, tvrdeći da je Tramp “proveo sate u njegovoj kući” sa žrtvom čije je ime redigirano.

U drugim porukama Epstajn je Trampa nazivao nevjerojatno zlim, ludim i manijakom koji pokazuje znakove rane demencije. Podsjetimo, Bijela kuća je kritikovala objavu Demokrata, tvrdeći da su dokumenti selektivno odabrani kako bi se Trampa prikazalo u lošem svjetlu.

Procurile su i poruke princa Endrjua

“Ove e-poruke ne dokazuju apsolutno ništa osim činjenice da predsjednik Tramp nije učinio ništa pogrešno”, izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt. Podsjetimo, Maxwell je 2022. osuđena na 20 godina zatvora zbog trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja. Epstajn je 2019. počinio samoubojstvo u njujorškom zatvoru dok je čekao suđenje po istim optužbama.

Novi dokumenti spominju bivšeg princa Andrewa te sugeriraju da je ostao u kontaktu s Epstajnom duže nego što se dosad vjerovalo. U poruci iz marta 2011., četiri mjeseca nakon što je Andrew javno tvrdio da je prekinuo sve veze s njim, pisao je Epstajnu i Maxwell o nadolazećoj priči u Daily Mailu.

“Ne znam ništa o ovome! Morate to REĆI, molim vas. Ovo NEMA NIKAKVE veze sa mnom. Ne mogu više ovo podnijeti”, a drugi e-mail iz 2011. dovodi u pitanje Andrewove pokušaje da se distancira od Virginije Giuffre, jedne od Epstajnovih žrtava.

Epstin spominje Trampa s djevojkama u bikiniju u njegovoj kuhinji

Iako je Andrew tvrdio da se “apsolutno ničega ne sjeća” vezano za njihovu zajedničku fotografiju i dovodio u pitanje njenu autentičnost, Epstajn, koji je navodno snimio fotografiju, to je opovrgnuo. “Da, bila je u mom avionu, i da, slikala se s Andrewom kao i mnogi moji zaposlenici”, izjavio je.

Kao odgovor na objavu Demokrata, Republikanci su objavili arhivu od 20.000 dokumenata povezanih s Epstajnom. Iako se Trampovo ime često spominje, to je uglavnom u kontekstu njegove političke karijere ili optužbi za seksualno nedolično ponašanje.

U jednoj od poruka, Epstajn spominje 20-godišnju djevojku koju je “dao Donaldu” 1993. te govori o fotografijama “Donalda i djevojaka u bikinijima u mojoj kuhinji”, no nije jasno radi li se o šali. Tramp je prekjuče optužio Demokrate da objavom e-mailova pokušavaju skrenuti pažnju s rekordne 43-dnevne blokade vlade.

Tramp negira da je znao za trgovinu ljudima

“Demokrati ponovno pokušavaju pokrenuti lažnu temu Jeffreyja Epstajna jer će učiniti sve kako bi odvratili pažnju od toga koliko su loše prošli s blokadom vlade i mnogim drugim temama”, napisao je na društvenoj mreži Truth Social.

Portparolka Leavitt optužila je Demokrate da su redigovali ime žrtve u objavljenim e-mailovima jer se radilo o Virginiji Giuffre, koja je u aprilu počinila samoubistvo, a u svojim posthumnim memoarima nazvala je Trampa prijateljski nastrojenim, ne optužujući ga za bilo kakve nepravilnosti.

Tramp je dosljedno i oštro negirao da je znao za Epstajnovu trgovinu ljudima, tvrdeći da su on i Epstajn bili prijatelji prije nego što su se posvađali. Glasanje koje će se održati sljedećeg tjedna moglo bi odrediti koliki će dio vladinih materijala o Epstajnu postati javan.

Prijedlog neće proći bez potpisa Trampa

Prijedlog zakona, poznat kao “Zakon o transparentnosti Epstajnovih spisa”, zahtijevao bi od Ministarstva pravosuđa da objavi sve deklasificirane zapise, istražne materijale i korespondenciju povezanu s Epstajnom. Glasanje je omogućeno nakon što je demokratska zastupnica Adelita Grijalva osigurala većinu potrebnu za izglasavanje, čemu su se Tramp i neki republikanski čelnici protivili.

Prema medijskim izvještajima, Tramp i visoki funkcioneri vršili su pritisak na republikanke Lauren Boebert i Nancy Mace da povuku svoju podršku i tako spriječe glasanje. Ova rezolucija predstavlja političku dilemu za republikance u Predstavničkom domu, koji su rastrgani između odanosti Trampu i apela nekih Epstajnovih žrtava.

“Ako žele postupiti ispravno, očito trebaju glasati za prijedlog”, rekao je republikanski zastupnik Thomas Massie, jedan od predlagača zakona. Čak i ako prijedlog prođe u Predstavničkom domu, za stupanje na snagu trebaće mu podrška Senata i, konačno, Trampov potpis, prenosi Avaz.

Nastavi čitati

Svijet

NIJE JEFTINO! Američki san košta više od 5 miliona dolara

Američki san nije jeftin. Posjedovanje doma, odgajanje porodice i udobna penzija danas ukupno koštaju više od 5 miliona dolara tokom životnog vijeka jednog domaćinstva.

Ovaj cilj postaje sve nedostižniji kako je medijalna starost kupca kuće u SAD-u porasla na 56 godina, u odnosu na 31 godinu 1981. godine. Istovremeno, stopa fertiliteta u SAD-u dostigla je rekordno niske nivoe usljed rastuće neprivatnosti.

Penzija je procijenjena na 1,6 miliona dolara, što je najveći trošak od svih.

Ovo je izračunato na osnovu 63.609 dolara prosječne godišnje potrošnje penzionera u SAD-u, uz uračunatu inflaciju od 2,5% tokom 20 godina. Danas 86% Amerikanaca kaže da im je san da se penzionišu udobno.

Posjedovanje doma ima prosječan životni trošak od 957.594 dolara. Da bi se izračunali ovi troškovi, Investopedija je primijenila medijalnu cijenu doma u SAD-u od oko 415.000 dolara uz 20% učešća, a zatim izračunala mjesečne rate za 30-godišnju hipoteku sa fiksnom kamatom od 6,69%, isključujući održavanje i troškove udruženja vlasnika stanova.

Kao što vidimo, posjedovanje automobila takođe dolazi sa velikim troškovima — procijenjenim na 900.346 dolara. Ipak, vrijedno je napomenuti da se ovo odnosi na domaćinstvo koje kupuje dva nova automobila svakih 10 godina. Dok ovo uključuje osiguranje, održavanje i mjesečne rate, ne uključuje prihod od prodaje automobila.

U međuvremenu, odgajanje dvoje djece ukupno košta 876.092 dolara (uključujući četvorogodišnji studij na državnom koledžu). Ako je vaš san da imate svadbu, prosječan trošak sada iznosi 38.200 dolara, uključujući prsten, ceremoniju i proslavu.

Nastavi čitati

Aktuelno