Connect with us

Svijet

NAFTA PALI NOVE VARNICE: Venecuela raspoređuje vojsku na granicu Gvajane

Venecuela je pojačala svoju vojnu prisutnost u blizini granice s Gvajanom, uprkos tome što je Karakas saopštio da će nastojati da diplomatskim putem riješi dugogodišnji teritorijalni spor oko Esekiba, naftom bogatog dijela gvajanske teritorije.

Napetosti su porasle prošle godine nakon referenduma u Venecueli na kojem su birači pristali na stvaranje venecuelanske države unutar sporne regije. Gvajana je ovaj potez nazvala korakom prema aneksiji dok se bauk oružanog sukoba nadvio nad regijom, pišu svjetski mediji.

Vlada Gvajane saopštila je 10. februara da ima dokaze satelitskih snimaka prijateljskih zapadnih saveznika koji pokazuju kretanje vencuelanske vojske u blizini istočne granice te južnoameričke zemlje s Gvajanom, prenosi AP.

Zvaničnici tvrde da administracija venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura krši mirovni sporazum potpisan na Karibima u decembru prošle godine u kojem su se dvije zemlje dogovorile da neće koristiti silu niti prijetiti jedna drugoj.

Reakcija Gvajane na najnoviji razvoj događaja uslijedila je nekoliko sati nakon što su satelitske slike koje je objavio američki Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) pokazale da Venecuela širi svoju bazu na ostrvo Ankoko, čiju je polovinu Venecuela otela od Gvajane sredinom 1960-ih, i obližnju Puntu Barima, manje 80 kilometara od granice s Gvajanom.

Gvajanski ministar spoljnih poslova Hju Tod i državni sekretar Robert Persaud rekli su da Gvajana prati situaciju preko granice dok je venecuelansko ministarstvo odbrane optužilo Gvajanu da neodgovornim postupcima i medijskom obmanom ugrožava sporazum iz decembra 2023., tvrdeći da je “Esekibo naš”.

Dvije strane su se decenijama svađale oko graničnih linija, naglašava AP i dodaje da Gvajana tvrdi da je međunarodna komisija za granice iz 1899. jednom zauvijek odredila granicu. No, više od 60 godina Venecuela optužuje komisiju da ju je prevarila oko regije Esekibo.

Gvajana je iznijela pitanje Svjetskom sudu u Holandiji radi konačne presude, dok je Venecuela istakla da preferira direktne bilateralne razgovore, piše Radio Slobodna Evropa.

Venecuela je obećala “snažan odgovor” ako u spornim vodama kod susjedne Gvajane započne bušenje nafte, kao što je početkom februara najavio američki naftni div “ExxonMobil”, ističe agencija AFP.

Iako Karakas već dugo tvrdi da polaže pravo na regiju Esekibo, retorika je pojačana otkako je Gvajana počela počeo izdavati dozvole naftnim kompanijama za rad tamo.

Venecuelanski ministar odbrane Vladimir Padrino napisao je na društvenoj mreži X da, iako “ExxonMobil” može imati zaštitu Sjedinjenih Država i Gvajane, “u pomorskom prostoru koji s pravom pripada Venecueli, dobiće proporcionalan, snažan odgovor koji se pridržava zakona”.

“ExxonMobil”, koji je otkrio ogromne rezerve sirove nafte kod Gvajane 2015., objavio je 6. februara da planira da izbuši dvije istražne bušotine ove godine u blizini obale Esekiba, kojim Gvajana upravlja više od jednog vijeka.

Potpredsjednica Venecuele Delsi Rodrigez je već 7. februara optužila “ExxonMobil” da želi “zaštititi svoje nezakonite operacije u moru koje čeka razgraničenje, pod ratnohuškačkim plaštom Sjedinjenih Država u saučesništvu s Gvajanom”.

U decembru je, podsjeća AFP, Maduro raspisao kontroverzni neobavezujući referendum na kojem je velikom većinom odobreno stvaranje venecuelanske pokrajine u Esekibu, što je izazvalo strahove od vojnog sukoba u uglavnom mirnoj Južnoj Americi.

Napetosti su se dodatno rasplamsale kada je Britanija poslala ratni brod na to područje, što je natjeralo Madura da mobilizuje 5.600 vojnika u vojnim vježbama blizu granice.

Međutim, napetosti su se smanjile nakon sastanka ministara vanjskih poslova dviju zemalja u Brazilu u januaru, nakon ranijih razgovora licem u lice između Madura i predsjednika Gvajane Irfana Alija, koji su se složili da neće pribjegavati upotrebi sile.

Iako je Maduro u decembru prošle godine obećao da neće preduzimati vojne akcije protiv svog susjeda, snimci koje je podijelio Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) u Vašingtonu sugerišu gomilanje vojnih snaga dok Maduro pojačava svoje prijetnje pripajanjem naftom bogatog susjeda zemlje, naglašava “Guardian”.

Kristofer Ernandez Roj, zamjenik direktora CSIS-ovog programa za Ameriku, rekao je: “Istog dana kada se venecuelanski ministar spoljnih poslova sastaje sa gvajanskim diplomatima, venecuelanska vojska izvodi tenkovske vježbe samo nekoliko koraka od Gvajane. Sve nam ovo govori da Maduro vodi dvoličnu politiku”.

Snimci iz vazduha pokazuju da je venecuelanska vojska poslala tenkove i patrolne čamce opremljene projektilima na granicu.

Analitičari su vidjeli Madurovo zveckanje oružjem kao sredstvo za izgradnju podrške uoči izbora koji se očekuju ove godine, ali su sugerisali da bi to mogao biti i pokušaj pritiska na Gvajanu da podijeli prihode od nedavnih naftnih otkrića.

Ekonomija Venecuele je, dodaje “Guardian”, doživjela kolaps u posljednjoj deceniji uprkos tome što ima neka od najvećih nalazišta na svijetu.

“Sve ovo sugeriše da je Maduro možda prvobitno imao domaće razloge za ono što radi, ali sada je strategija prisiliti Gvajance na neku vrstu ustupaka”, rekao je Ernandez Roj.

Madurovo raspoređivanje, uz referendum koji je održao u decembru na kojem je rekao da milioni Venecuelanaca odobravaju planove za zauzimanje Esekiba, uznemirilo je Vašington koji je dodatno napet u oblikovanju odgovora na saveze Venecuele s Rusijom, Iranom i Kinom, ukazuje “Wall Street Journal”.

Proteklih mjeseci, američki zvaničnici iz Ministarstva odbrane i Bijele kuće posjetili su glavni grad Gvajane, Džordžtaun, radi razgovora o povećanju saradnje. Ali je rekao da će njegova vlada uskoro kupiti američke helikoptere, dronove i drugu odbrambenu opremu.

Do vojnog gomilanja Venecuele u blizini Gvajane došlo je nakon što su SAD ublažile neke američke ekonomske sankcije kako bi podstaknule Madura da održi poštene izbore i primi venecuelanske migrante deportovane iz SAD-a. Umjesto toga, navode iz organizacija za ljudska prava, Maduro je zatvorio disidente i zabranio rivalima da se kandiduju na predsjedničkim izborima koji bi se trebali održati kasnije ove godine.

Prijetnje Venecuele izazvale su zabrinutost kod drugih susjeda, uključujući Madurovog bliskog saveznika Brazil, koji je posljednjih dana rasporedio desetine oklopnih vozila i vojnika kako bi pojačao sigurnost na svojim granicama s Venecuelom i Gvajanom.

S druge strane, ističe “Wall Street Journal”, Maduro je veći dio svog gnjeva usmjerio prema “Exxonu”, koji je prije mnogo godina odustao od poslova u Venecueli zbog sukoba sa socijalističkom vladom i od tada radi u Gvajani.

Maduro je nakon decembarskog referenduma predstavio novu kartu Venecuele s proširenom granicom rekavši da su “jedini gubitnici vlada Gvajane, Exxon Mobil i carstvo SAD-a”, te da će “Gvajana i Exxon Mobil morati pregovarati s nama”.

Ipak, dodaje list, bivši visoki venecuelanski vojni zvaničnici i analitičari vojske te zemlje ne misle da režim planira invaziju. Umjesto toga, oni vjeruju da režim, videći koliko je malena Gvajana od siromašne zemlje postala važan proizvođač nafte, želi pregovarati o nekakvom dogovoru koji bi mogao koristiti Venecueli.

“Ono što pokušavaju učiniti je iznuda”, rekao je Isidro Perez, bivši pukovnik venecuelanske vojske.

Ipak, naglašava njujorški list, pojačane napetosti na sjevernom dijelu Južne Amerike podstakle su procjenitelje rizika brodarske industrije pri “Lloyd’s Market Association” u Londonu da stave Gvajanu na svoj globalni popis područja pogođenih ratom, piratstvom i terorizmom.

Related Topics:

Svijet

KRALJ ČARLS: Spremni smo da sa Njemačkom podržimo Evropu “pred prijetnjom ruske agresije”

Britanski kralj Čarls izjavio je da su Velika Britanija i Njemačka spremne da “podrže Evropu pred prijetnjom dalje ruske agresije”.

Govoreći na državnom banketu u čast njemačkog predsjednika Franka-Valtera Štajnmajera, kralj je pohvalio zajednički odbrambeni sporazum dvije zemlje, nazvavši ga “jedinstvenim partnerstvom u srcu NATO”, piše Skaj njuz.

Na početku trodnevne državne posete, Štajnmajer je poručio da dvije zemlje “rade zajedno na promociji bezbjednosti i odbrane, jedan pored drugog za slobodnu, mirnu Evropu… uz podršku Ukrajini”, prenosi Tanjug.

Ovo je prva državna posjeta njemačkog lidera Velikoj Britaniji u 27 godina, a oko 160 gostiju prisustvovalo je banketu u dvorani Svetog Đorđa u Vindzoru, gdje je sa strane stajala božićna jelka ukrašena sa 3.000 lampica.

Tokom večeri, kralj se našalio o zajedničkoj ljubavi prema fudbalu, navodeći da “na kraju Nijemci pobjeđuju”.

Štajnmajera i njegovu suprugu Elke Budenbender dočekali su kralj Čarls i kraljica Kamila u Vindzoru.

Njemački predsjednik se takođe sastao sa britanskim premijerom Kirom Starmerom na okruglom stolu poslovnih lidera dvije zemlje, u okviru projekta električnih vozila vrijednog više od 20 miliona evra koji predvodi “Mercedes” i koji će otvoriti 150 radnih mjesta u Northemptonširu i Oksfordširu.

U julu su Njemačka i Velika Britanija potpisale Kensingtonski sporazum, a Starmer je rekao da će zemlje “sarađivati još tešnje”.

On je rekao da su odnosi dvije države u “veoma, veoma jakom položaju” i da je partnerstvo ključno za pitanja poput Ukrajine, migracija, ekonomskog rasta i trgovine.

Štajnmajer će danas položiti cvijeće na grob kraljice Elizabete II u kapeli Svetog Đorđa u Vindzoru, a kasnije će se obratiti parlamentu.

Štajnmajer je doputovao juče u zvaničnu posjetu Velikoj Britaniji.

Na početku trodnevne posjete njemačkog predsjednika britanski kraljevski par je za goste iz Njemačke organizovao svečani vojni doček praćen počasnim plotunom iz 41 artiljerijskog oruđa i vožnju kraljevskom kočijom ulicama gradića Vindzor do ruševine katedrale u Koventriju, bombardovane tokom Drugog svjetskog rata, prenosi londonski Gardijan.

Nastavi čitati

Svijet

AMERIČKI RAT ZA NAFTU? Venecuela ima najveće rezerve, Tramp šalje vojsku zbog “droge”

SAD su nagomilele vojsku u Karipskom regionu, dok Donald Tramp najavljuje kopnene napade na “narko-ćelije” u Venecueli. Maduro optužuje Vašington da želi da preuzme kontrolu nad najvećim naftnim rezervama na svijetu.

Izgleda da je Amerika spremna za rat sa Venecuelom, što je predsjednik te zemlje Nikolas Maduro pripisao želji Vašingtona da kontroliše ogromne rezerve nafte u zemlji. Međutim, američki lider Donald Tramp je ponudio Maduru da sa porodicom napusti zemlju prije nego što napad počne, što je ovaj odbio.

Prema Trampovim riječima, ugrožene su narko-trase u regionu Kariba, ali bojazan ostaje: šta ako Amerika zapravo želi blago Venecuele, zemlje sa najvećim zalihama nafte na svijetu?

Čini se da je Tramp nedavno proglasio početak rata i najavio da kreću kopneni udari. Američki predsjednik je poručio da će uskoro početi napade unutar Venecuele, za razliku od dosadašnjih udara na brodove koji navodno prevoze drogu.

“Počećemo te napade i na kopnu. Znamo gdje žive. Znamo gdje su loši momci i uskoro ćemo početi”, izjavio je Tramp, najavljujući udare na narko-ćelije u Venecueli.

Međutim, dodao je da napadi možda neće biti ograničeni samo na Venecuelu, već će ciljati svakoga ko proizvodi ili prodaje drogu koja završava u Americi. Vojska SAD je nagomilala snage i opremu u Karipskom regionu, zbog čega je Venecuela praktično opkoljena.

Glavne narko-trase u Karipskom regionu
Govoreći o narko-rutama u ovom području, koje će se sada možda naći na udaru Vašingtona, sljedeće su najaktivnije:

Kolumbija-Venecuela-Karibi- SAD/Evropa: Narko-karteli često prebacuju kokain iz istočne Kolumbije preko venecuelanske granice, a zatim ga šalju u Dominikansku republiku, Portoriko, Haiti, ili direktno prema SAD (Florida) i Evropi. Ovo je jedna od najvažnijih ruta poslednjih godina
Kolumbija-Pacifik-Panama/Kostarika-Karibi-Meksiko/SAD: Kombinacija pacifičkih i karipskih pravaca. Droga često stiže do Panamskog kanala, gde se potom prebacuje dalje ka Karibima ili sjeverno prema Meksiku
Kolumbija-Ekvador-Galapagos-Centralna Amerika-Karibi: Ruta koja koristi udaljene pacifičke zone kao tranzitne tačke, pa zatim ide prema karipskoj obali Centralne Amerike
Kolumbija- Aruba-Karipske luke: Ova ostrva, blizu venecuelanske obale, ponekad se koriste kao tranzitne tačke ka Trinidadu i Tobagu, Portoriku, Bahamima
Kolumbija-Karipsko more-Bahami-Florida: “Bahamski koridor” je jedna od starijih ruta, ali i dalje aktivna. Koriste se brzi čamci i manje letjeliceVenecuela – zemlja sa najvećim rezervama nafte
Američki Stejt department već nedeljama negira da nafta igra centralnu ulogu u slanju više od desetak ratnih brodova i 15.000 vojnika u Karipski region. Umjesto toga, Trampova administracija insistira na tome da su vojne prijetnje dio američkih napora da zaustave priliv nedokumentovanih migranata i ilegalnih droga iz Venecuele.

Bez obzira na razloge koji stoje iza brzog zaoštravanja situacije na Karibima, ako dođe do promjene režima Nikolasa Madura u Venecueli, najveće rezerve nafte na planeti igraće centralnu ulogu u budućnosti zemlje.

Velike zalihe nafte se uglavnom povezuju sa Bliskim istokom, ali Venecuela leži na 303 milijarde barela sirove nafte, odnosno oko petine svjetskih rezervi.

Venecuela proizvodi oko milion barela nafte dnevno. To je manje od polovine onoga što je proizvodila prije nego što je Maduro preuzeo kontrolu nad zemljom 2013. godine i manje od trećine od 3,5 miliona barela koliko je proizvodila prije nego što je socijalistički režim preuzeo vlast 1999. godine.

Međunarodne sankcije vladi Venecuele i duboka ekonomska kriza doprinijele su padu naftne industrije zemlje, ali uticao je i nedostatak investicija i održavanja.

Vlada SAD je uvela sankcije Venecueli 2005. godine, a prva Trampova administracija je 2019. godine efikasno blokirala sav izvoz sirove nafte u Sjedinjene Države od državne naftne kompanije Petroleos de Venezuela.

Zašto Amerika želi venecuelansku naftu
Sjedinjene Države proizvode više nafte nego bilo koja druga zemlja, ali i dalje moraju da uvoze naftu, posebno onu koju proizvodi Venecuela.

To je zato što SAD proizvode laku, sirovu naftu, koja je dobra za proizvodnju benzina, ali ne mnogo više od toga. Teška, kisela sirova nafta poput one iz Venecuele je ključna za određene proizvode u procesu rafiniranja, uključujući dizel, asfalt i goriva za fabrike i drugu tešku opremu.

Venecuela je u blizini, a njena nafta je relativno jeftina. Većina američkih rafinerija je izgrađena za preradu venecuelanske teške nafte i one su znatno efikasnije kada koriste venecuelansku naftu u poređenju sa američkom.Da li Maduru prijeti svrgavanje
Otvaranje venecuelanske nafte svijetu moglo bi koristiti Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima.

“Kada bismo imali legitimnu vladu u Venecueli koja bi vodila proces, to bi otvorilo veću ponudu za svijet, smanjujući rizik od skokova cijena i nestašica nafte. Bilo bi odlično kada bismo mogli da ponovo oživimo venecuelansko tržište nafte”, rekao je za CNN Fil Flin, viši tržišni analitičar u “Price Futures Group”.

Zato mnogi spekulišu da nafta možda igra ulogu u odluci Trampove administracije da izvrši pritisak na Madura. Prošlog vikenda, Maduro je poslao pismo generalnom sekretaru OPEK-a, tvrdeći da Trampova administracija želi da zapleni rezerve nafte njegove zemlje.

Tramp je navodno dao ultimatum Maduru: da odmah napusti Venecuelu sa porodicom, prije nego što je objavio da će vazdušni prostor te zemlje biti zatvoren.

Nastavi čitati

Svijet

ERBAS U NAJVEĆOJ KRIZI DECENIJE: Nakon prizemljenja 6.000 aviona, otkriven i novi problem sa metalnim panelima trupa

Iako tvrdi da sporne komponente nisu stigle do flote koja je u upotrebi, Erbas priznaje novi tehnički propust na svom najprodavanijem avionu. Sa padom akcija od 11 odsto i sve više pitanja o bezbjednosti, A320 ulazi u najteži period u posljednjih deset godina.

Proizvođač aviona Erbas saopštio je da je otkriven problem u kvalitetu metalnih panela trupa na pojedinim modelima A320, samo nekoliko dana nakon što je veliki broj letjelica prizemljen zbog softverskog kvara.

Iako za sada nema naznaka da je ijedan sporni panel ugrađen u avione koji se trenutno koriste, vrijednost akcija najvećeg svjetskog proizvođača aviona pala je za čak 11 odsto.

Akcije su dodatno oslabile nakon informacije o novom tehničkom problemu, koja je stigla ubrzo pošto je prizemljeno oko 6.000 aviona A320 radi hitnog ažuriranja softvera.

“Erbas potvrđuje da je identifikovao problem sa kvalitetom koji se tiče određenog broja metalnih panela za A320”, saopštila je kompanija, naglašavajući da je izvor kvara otkriven, otklonjen i da paneli koji se trenutno proizvode ispunjavaju sve propisane standarde.

Portparol proizvođača izjavio je da je problem došao od jednog od spoljnih dobavljača, čije ime kompanija nije željela da objavi.

Erbas koristi kombinaciju internih i eksternih dobavljača za svoje aerostrukture: prednji dio trupa A320 uglavnom se izrađuje u Francuskoj, a zadnji u Njemačkoj. Gornji paneli se najčešće proizvode unutar same kompanije, dok ostatak stiže od više različitih proizvođača.

Ovo je još jedan u nizu problema koji pogađa najprodavaniji Erbasov model.

Naime, nedavno je doneta odluka da se privremeno povuče oko polovine kompletne A320 flote, oko 6.000 letjelica, nakon što je prošle sedmice ukazano na moguću, ali još uvijek nepotvrđenu vezu između softverskog kvara i naglog gubitka visine jednog aviona.

Zamjena softvera na 6.000 aviona
Nakon konsultacija sa regulatorima, Erbas je u petak izdao upozorenje kojim je avio-kompanijama naložena privremena obustava letova dok se softver ne vrati na prethodnu verziju.

Rješenje je podrazumijevalo instaliranje starije verzije softvera koji upravlja uglom nosa aviona.

Iz kompanije je saopšteno da je zamjena izvedena na gotovo svim letjelicama, preostalo je još samo oko 100 aviona od ukupno 6.000 na kojima treba završiti proceduru. Erbas se pritom izvinio partnerima zbog kašnjenja i operativnih problema koje je izazvala masovna zamjena softvera.

Nastavi čitati

Aktuelno