Connect with us

Svijet

Najopasnija decenija od Drugog svjetskog rata

Predsjednik Rusije Vladimir Putin govori o Ukrajini na panelu moskovskog instituta Valdai, a njegov govor izazvao je pažnju širom svijeta.

Predsednik Rusije Vladimir Putin obraća se na panelu moskovskog instituta Valdai, a cijeli svijet prati zbog toga što je najavljeno da će pričati o Ukrajini, nuklearnom naoružanju, bezbjednosnim prijetnjama, saradnji sa Kinom… U publici je veliki broj novnara, a pristup bini gdje se nalazi Putin odvojen je crvenom trakom, dok je obezbjeđenje raspoređeno sa svih strana. Prije početka događaja su svi zamoljeni da isključe svoje mobilne telefone.

“Mislim da neću ništa reći što već nisam rekao. Govorio sam o širenju NATO, vidjeli smo da one ignorišu naše interese. Ta ideja Alijanse nije uspjela, ali prosto – ignorišu nas. Sa tom podrškom zapadnih sila, Kijevski režim ignoriše Minski sporazum”, kazao je Putin.

“Nešto je moralo da se uradi u Donbasu, narod tamo je dugo patio i morali smo da donesemo odluku. Ta odluka je bila da priznamo njihovu nezavisnost, nismo mogli da ih ostavimo. Uveli smo ih u Rusku Federaciju inače oni ne bi preživjeli. To je njihova slobodna volja, a Kijevski režim bi nastavio po starom. Šta je trebalo da uradimo sljedeće? Pa da pokrenemo specijalnu vojnu operaciju”, rekao je Putin o Ukrajini.

“Videli smo šta se dešavalo prethodnih osam godina. Civili su patili. Svjesni smo da bi se to nastavilo i da smo nastavili da čekamo, još više civila bi patilo. NATO se širio u punom zamahu”, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin.

“Mi pokušavamo da sarađujemo sa velikim zemljama, ali tu je NATO. Imamo poruku za NATO. Hajde da prestanemo da budemo neprijatelji, hajde da živimo u harmoniji, dajmo šansu dijalogu i miru. Cilj im je da nas oslabe”, rekao je Putin.

“Kijev već osam godina stvara utvrđeno područje u dubini Donbasa. Besmisleno je da tamo stalno trpimo gubitke. Biće sve gore kako vrijeme bude prolazilo. Naše trupe danas opkoljavaju Donbas i sa juga i sa sjevera. Da je specijalna vojna operacija počela kasnije situacija bi bila mnogo teža”, kazao je Putin.

“Glavni cilj je pomoć narodu u Donbasu. Lugansk je u potpunosti oslobođen. Ima i dalje vojne aktivnosti u Donjecku, a mi smo morali da reagujemo. To je posljedica situacija koje su ranije počele. Plan je da se pomogne narodu koji je bio u Donbasu”, dodao je Putin.

O upotrebi nuklearnog oružja
“Dokle god postoji nuklearno oružje, postoji i rizik od korišćenja. CIljevi su primitivni, razlozi upotrebe su bitniji. Već sam govorio o diktatu zapadnih sila koje pritiskaju svakoga u međunarodnoj organizaciji, čak i svoje saveznike. Pritiskaju Rusiju, tjeraju nas da se povinujemo njihovoj volji. Retorika da ćemo mi upotrebiti nuklearno oružje se koristi zbog uticaja na naše saveznike i partnere. Hoće da ih uvjere da smo mi primitivni i da želimo da je upotrebimo. Nismo nikad ništa rekli o upotrebi nuklearnog oružja, uvijek smo govorili o odgovoru. Liz Tras, bivša premijerka Velike Britanije je direktno govorila da Velika Britanija jeste nuklearna sila i da bi mogli da je upotrebe, ali niko nije reagovao na to. Niko je nije ispravio, svi su ćutali”, rekao je on.

Zaporožje
“Kažu da mi granatiramo nuklearnu elektranu Zaporožje. Jesu li ludi? Pa mi je kontrolišemo. Zašto bi to radili? Jedan zapadni diplomata mi je rekao da odmah sklonimo oružje odatle. Rekoh mu da smo to uradili već. Niko ne govori o ukrajinskim napadima na nuklearnu elektranu Zaporožje, samo nas optužuju. To je smiješno, ali to se dešava. Rekli smo zapadnim diplomatama da su to sve sabotaže, ali oni nastavljaju da nas optužuju i govore kako će sve eskalirati”, dodao je on.

“Prljava bomba”
“Ukrajina ima tehnologiju za prljavu bombu, ali optužuju nas za to. Nema poente da to radimo u Ukrajini. Pozvao sam ministra Šojgua da pozove sve svoje saradnike da analiziraju ovu situaciju. Moraju sve da provjere. Ono što znamo da ukrajinska služba pokriva tragove, htjeli su da iskoriste ovu bombu. Jedina nacija koja je koristila nuklearno oružje u istoriji je Amerika. Oni su to dva puta uradili. Zašto su morali da napadnu Hirošimu i Nagasaki? Jesu li one tada prijetile Sjedinjenim Američkim Državama? Nisu. Japanska vojska je tada bila slomljena, nisu ni mogle da se suprotstave tome tada. U mnogim knjigama se navodi da su saveznici napali Japance. Dakle oni to ne žele ni da priznaju da su uradili. Amerika je jedina zemlja na svijetu koja je koristila nukelarno oružje. Oni su to uradili jer su mislili da im je to u interesu. Rusija ima svojuu doktrinu. Tu piše kad, kako i zašto bismo mogli da iskoristimo nuklearno oružje da bismo odbranili svoj narod”, rekao je Putin.

Budućnost globalnog finansijskog sistema
“Sve zemlje moraju da imaju priliku da budu suverene. Moramo poštovati svaku zemlju. Isto važi za finansije. Moramo depolitizovati sve vodeće zemlje svijeta. Ako stvorimo takve sisteme, a to nije lako, onda će međunarodne institucije raditi bolje i efikasnije. Treba izgraditi novi finansijski sistem sa znanjem i tehnologijom. Treba gledati interese svih. Dolar se koristi kao oružje. Što se tiče našeg finansijskog sistema, treba stvoriti depolitizovani sistem koji se bazira na nacionalnom monetarnom sistemu. Ovo je moguće u praksi”, istakao je Putin.

O Erdoganu
“Erdogan je jak lider, vodi se interesima Turske i turskog naroda i turske ekonomije. Turska na osnovu svojih interesa dala mnogo našeg gasa Evropi. Imamo mnogo zajedničkih interesa. Nikada predsjednik Erdogan nije dao šansu da ga iskoristi. U dijalozima sa Rusijom je uvijek naglašavao interese Turske, on je težak pregovarač. Velike odluke zahtijevaju duge razgovore i teške pregovore, ali uspijevamo da uradimo ono što smo zamislili. Zato je on tolio pouzdan partner. Nikada nas ne bi iskoristio, pazi na interese svoje zemlje. To ne znači da pokušava da nas nasamari. Sluša svoje savjetnike i pazi na svoju zemlju. Uvijek dođemo do rješenja o bezbjednosti, infrastrukturi, energiji… Razumijemo da su pregovori teški, ali uvijek stignemo do rješenja”, rekao je on.

O deceniji koja dolazi
“Pred nama je vjerovatno najopasnija, najnepredvidljivija i istovremeno najvažnija decenija od Drugog svjetskog rata”, rekao je Putin i naglasio da je “specijalna vojna operacija” samo dio tektonskih promjena u čitavom svjetskom poretku. “Istorijski period nepodeljene dominacije zapada u svjetskim odnosima se bliži kraju. Unipolarni svijet postaje prošlost”, rekao je predsjednik Ruske Federacije.

Odgovor ruske ekonomije na sankcije
“Bile su ciljane, moramo da odgovorimo na sve ove restrikcije. Mislili su da će nam uništiti ekonomiju. Mi smo postali fleksibilniji, poslovi su nam sazreli i snašli smo se. Svi su mislili da nećemo preživjeti bez zapadnih partnera, ali se pokazalo drugačije. Ruska ekonomija se prilagodila novim okolnostima. Ima još mnogo posla, da smanjimo troškove ali generalno, adaptirali smo se i nastavićemo da se razvijemo na suveren način. Podržaćemo manje biznise i povećati ekonomsku slobodu”, rekao je Putin.

Kina, nauka i rad van Rusije
“Kina je mnogo uradila posljednjih godina pod vođstvom predsjednika Sija. Transformisao je kinesku ekonomiju. Imamo dobre odnose. Trebalo bi da analiziramo njihove uspjehe i da to implementiramo kod nas. Želimo da stvorimo naučne zajednice gdje će mladi naučnici napredovati i stvarati. Mnogi mladi su dio zapadnih Univerziteta, ali se vraćaju u Rusiju da bi radili. Ljudi bi trebalo da se osjećaju slobodno i dobrodošao je svako ko želi da radi u Rusiji. Možemo da proširimo svoje horizonte. Što se tiče ljudi koji rade negdje, znate da se ugovor potpiše, a nakon toga je kraj. Govoriti domaćim jezikom, to je za cijeli život. To je put koji pratimo”, kazao je Putin.

Odnosi Kine i Rusije
“Kada radim, nikada ne mislim o istorijskim uspjesima. Mislim na ono što radim i ono bez čega ne mogu. Nisam uplašen jer da jesam, ništa ne bih postigao. Vodim se samo interesima ruskog naroda. Odnosi su na novom nivou efikasnosti i poverenja. Kina je naš najjači trgovinski partner. Sarađujemo u svim oblastima. Izvodimo zajedničke vojne vježbe, to je i istorija naših zemalja. Moj prijatelj, i on mene zove prijateljem, predsjednik Si, odlučili smo da postignemo bolje bilateralne odnose. Smatramo Kinu prijateljom i saveznikom, poštujemo njihovu tradiciju i istoriju i vjerujem da će ti odnosi ići u još boljem smjeru”, rekao je predsjednik Rusije o Kini.

Sjeverni tok
“Kažu da mi gađamo Sjeverni tok. On prolazi kroz čak pet evropskih zemalja. Zašto bismo mi to radili?”, kazao je Putin.

Ukrajinski nacionalisti
“Jedan od većih problema u vezi ukrajinskih nacionalista jeste da se primjećuje rast neo-nacističkih pokreta kod njih. Nacisti su ubijali Poljake i Ruse u Drugom svjetskom ratu. Pogledajte ulice Kijeva i ostalih evropskih gradova gdje se nose transparenti sa svastikom. Borimo se protiv toga. Njihove vlade to podržavaju i ćute o tome. Ultra patrioti se ne vode njihovim idejama nacionalizma. Radi se o primitivnijem konceptu. Vode se ekonomskim interesima koji se odnose na ukrupnjavanje kapitala, čuvaju milione dolara koje su ukrali i čuvaju u zapadnim bankama. Taj koncept se prodaje ukrajinskom narodu i predstavlja se kao nacionalizam. Oni žrtvuju ukrajince i radiće to do posljednjeg ukrajinca. Gubici ukrajinskih oružanih snaga u bitkama su sedam do deset puta veći od ruskih. Predstavnici kijevskog režima spremni su da se se bore protiv Ruske Federacije do posljednjeg Ukrajinca. Nemaju osjećaja i simpatije za njihov narod, tako ne brane ukrajinski nacionalizam. Mi ne možemo da ignorišemo taj problem”, kazao je predsjednik Rusije.

Related Topics:

Svijet

NETANJAHU JASAN: Iran neće imati nuklearno oružje, to mi je misao života

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da Iran neće posjedovati nuklearno oružje bez obzira na to da li će sporazum između Vašingtona i Teherana biti potpisan.

“Borim se protiv pokušaja Irana da dođe do nuklearnog oružja. Mogu reći da je to misija mog života. Taj stav sam zastupao do sada i nastaviću da ga zastupam i ubuduće. Sa sporazumom ili bez njega, Iran neće imati nuklearno oružje. Ni danas, ni sutra. Dok sam ja premijer Izraela, to se neće dogoditi”, rekao je Netanjahu u televizijskom obraćanju naciji.

Predsjednik SAD Donald Tramp i zamjenik iranskog ministra spoljnih poslova Kazem Garibabadi potvrdili su u nedjelju da je usaglašen konačni tekst memoranduma o razumijevanju, koji bi trebalo da bude zvanično potpisan u Švajcarskoj 19. juna.

Nastavi čitati

Svijet

NAUČNO OTKRIĆE: Pronađeni koralni grebeni koji mogu preživjeti klimatsku krizu

Naučnici su identifikovali gotovo 166.000 kvadratnih kilometara koralnih grebena koji su sposobni da prežive klimatske promjene i oporave se od njihovih posljedica, što je tri puta više nego što se ranije procjenjivalo, pokazuje novo istraživanje.

vjetski koralni grebeni, koji obezbjeđuju stanište za četvrtinu ukupnog morskog života, izloženi su snažnom pritisku usljed razornih tropskih oluja, zagađenja i masovnih pojava “izbjeljivanja” korala izazvanih naglim porastom temperature okeana.

Neki naučnici upozoravaju da se koralni ekosistemi suočavaju sa nepovratnim propadanjem.

Međutim, analiza 45.000 istraživanja koralnih grebena, zajedno sa decenijama klimatskih i okeanografskih podataka, omogućila je identifikaciju klimatski otpornih grebena u 71 državi i 100 teritorija, uključujući područja u Karibima, kao i u Tihom i Atlantskom okeanu koja ranije nisu bila prepoznata kao takva.

– Koralni grebeni se često predstavljaju kao ekosistemi koje više nije moguće spasiti. Ovo istraživanje pokazuje suprotno: znamo gdje postoji nada, a sada nam je potrebna politička volja – izjavila je direktor programa za zaštitu korala u organizaciji Društvo za zaštitu divljine Emili Darling, koja je i jedan od autora izvještaja.

Novo istraživanje omogućiće vladama da u svoje planove uključe i lokacije klimatski otpornih koralnih grebena.

– Trenutno se samo 28 odsto ovih grebena nalazi u zaštićenim ili očuvanim područjima, tako da je prilika jasna, ali i hitnost djelovanja, posebno jer se suočavamo sa predstojećim super El Ninjo događajem – rekla je Darlingova.

Koautor studije i izvršni direktor Globalnog morskog programa Društva za zaštitu divljine Stejsi Džupiter izjavila je da bi ovi podaci mogli omogućiti vladama da bolje odluče gdje će usmjeriti ograničena finansijska sredstva i tako najotpornijim koralnim grebenima pruže najveću moguću šansu za opstanak.

Nastavi čitati

Svijet

LJUDI SE ŠOKIRALI KADA SU VIDJELI: Pronađeno 80 skeleta bez glave, šokantna istina otkriva sve

Arheolozi su otkrili lokalitet u Slovačkoj staro 7.000 godina koji sadrži ostatke skoro 80 ​​ljudi kojima nedostaju glave.

Zastrašujuće otkriće u drevnom naselju u blizini grada Vrable zbunilo je stručnjake, iako je neolitski period poznat po svojim ponekad brutalnim i misterioznim ritualima. Iskopavanja, koja su počela 2022. godine, otkrila su najmanje 77 obezglavljenih ljudskih skeleta, nasumično razbacanih u dva rova, izvještava “Science Alert”.

O drevnom naselju

Naselje Vrable pripadalo je kulturi linearne grnčarije (LBK), koja obuhvata najranije poljoprivredne zajednice u Evropi. Ova kultura je nastala u Karpatskom basenu i proširila se po centralnoj Evropi prije oko 7.500 godina, prenosi Blic.

Samo naselje se sastojalo od stotina stanova, uključujući dugačke kuće, grupisane u tri četvrtine, od kojih je svaka pokrivala skoro 16 hektara.

Obezglavljena tijela

Istraživanje je do avgusta prošle godine identifikovalo ukupno 112 pojedinaca, ali arheolozi očekuju da će taj broj rasti kako se rad nastavlja. Neki od pokojnika su sahranjeni na tradicionalan način u grobnim jamama pored kuća, sa prinosima kao što su keramičke posude i žrtvovane mlade ovce.

Međutim, jugozapadni dio, jedini okružen sa dva jarka, korišćen je za drugačiji tip sahranjivanja. U jarcima su pronađeni skeleti bez glava u različitom stanju očuvanosti. Jedini izuzetak bila je lobanja djeteta pronađena među tijelima odraslih.

Ritualno uklanjanje lobanja
Iako bi se na prvi pogled moglo pomisliti na nasilje, arheolozi vjeruju da su to složene društvene prakse.

– Naprotiv, imamo dokaze da su ove sahrane, koje nam deluju neobično, bile dio društvenih praksi koje su oblikovale lokalne i šire odnose i pokazuju samo ograničene znake sukoba i krize – rekao je Martin Furholt, arheolog sa Univerziteta u Kilu i glavni autor studije.

Oznake na kostima ukazuju na to da su glave pažljivo odvojene oštrim alatima, a ne nasilno odsječene.

– Prvobitne analize ukazuju da se nije radilo o nasilnom odsecanju glave, već o vještom uklanjanju lobanja – objasnila je biološka antropolog Katarina Fuks sa istog univerziteta.

Uobičajena neolitska praksa
Dokazi sa drugih evropskih lokaliteta iz istog perioda otvaraju brojne mogućnosti, od lova na glave do ljudskih žrtvovanja i simbolične krađe identiteta. Druga nalazišta linearne grnčarije zabeležila su masakre čitavih porodica i mučenje lomljenjem nogu pre pogubljenja.

– Odsjecanje glava izgleda da je bilo široko rasprostranjeno širom neolitske Evrope, što sugeriše da je to bila uobičajena praksa, možda kao dio magijskih ili ceremonijalnih obreda posvećenih precima ili božanstvima. Moramo pretpostaviti da su ove prakse imale potpuno drugačije značenje nego što bi imale u današnjim društvima. Zato ih je tako teško protumačiti – zaključuje Furholt.

Sljedeća faza istraživanja uključivaće analizu kostiju i artefakata kako bi se otkrile veze između sahranjenih, njihovog načina života i drugih demografskih detalja. Arheolozima je još uvijek potrebno istražiti skoro 160 metara sistema jaraka, gdje bi se moglo kriti još obezglavljenih tijela. Postoji i mogućnost da će se na kraju pojaviti nedostajuće lobanje, možda zakopane u kućama ili negdje drugdje na lokalitetu.

Nastavi čitati

Aktuelno