Connect with us

Svijet

Najopasnija decenija od Drugog svjetskog rata

Predsjednik Rusije Vladimir Putin govori o Ukrajini na panelu moskovskog instituta Valdai, a njegov govor izazvao je pažnju širom svijeta.

Predsednik Rusije Vladimir Putin obraća se na panelu moskovskog instituta Valdai, a cijeli svijet prati zbog toga što je najavljeno da će pričati o Ukrajini, nuklearnom naoružanju, bezbjednosnim prijetnjama, saradnji sa Kinom… U publici je veliki broj novnara, a pristup bini gdje se nalazi Putin odvojen je crvenom trakom, dok je obezbjeđenje raspoređeno sa svih strana. Prije početka događaja su svi zamoljeni da isključe svoje mobilne telefone.

“Mislim da neću ništa reći što već nisam rekao. Govorio sam o širenju NATO, vidjeli smo da one ignorišu naše interese. Ta ideja Alijanse nije uspjela, ali prosto – ignorišu nas. Sa tom podrškom zapadnih sila, Kijevski režim ignoriše Minski sporazum”, kazao je Putin.

“Nešto je moralo da se uradi u Donbasu, narod tamo je dugo patio i morali smo da donesemo odluku. Ta odluka je bila da priznamo njihovu nezavisnost, nismo mogli da ih ostavimo. Uveli smo ih u Rusku Federaciju inače oni ne bi preživjeli. To je njihova slobodna volja, a Kijevski režim bi nastavio po starom. Šta je trebalo da uradimo sljedeće? Pa da pokrenemo specijalnu vojnu operaciju”, rekao je Putin o Ukrajini.

“Videli smo šta se dešavalo prethodnih osam godina. Civili su patili. Svjesni smo da bi se to nastavilo i da smo nastavili da čekamo, još više civila bi patilo. NATO se širio u punom zamahu”, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin.

“Mi pokušavamo da sarađujemo sa velikim zemljama, ali tu je NATO. Imamo poruku za NATO. Hajde da prestanemo da budemo neprijatelji, hajde da živimo u harmoniji, dajmo šansu dijalogu i miru. Cilj im je da nas oslabe”, rekao je Putin.

“Kijev već osam godina stvara utvrđeno područje u dubini Donbasa. Besmisleno je da tamo stalno trpimo gubitke. Biće sve gore kako vrijeme bude prolazilo. Naše trupe danas opkoljavaju Donbas i sa juga i sa sjevera. Da je specijalna vojna operacija počela kasnije situacija bi bila mnogo teža”, kazao je Putin.

“Glavni cilj je pomoć narodu u Donbasu. Lugansk je u potpunosti oslobođen. Ima i dalje vojne aktivnosti u Donjecku, a mi smo morali da reagujemo. To je posljedica situacija koje su ranije počele. Plan je da se pomogne narodu koji je bio u Donbasu”, dodao je Putin.

O upotrebi nuklearnog oružja
“Dokle god postoji nuklearno oružje, postoji i rizik od korišćenja. CIljevi su primitivni, razlozi upotrebe su bitniji. Već sam govorio o diktatu zapadnih sila koje pritiskaju svakoga u međunarodnoj organizaciji, čak i svoje saveznike. Pritiskaju Rusiju, tjeraju nas da se povinujemo njihovoj volji. Retorika da ćemo mi upotrebiti nuklearno oružje se koristi zbog uticaja na naše saveznike i partnere. Hoće da ih uvjere da smo mi primitivni i da želimo da je upotrebimo. Nismo nikad ništa rekli o upotrebi nuklearnog oružja, uvijek smo govorili o odgovoru. Liz Tras, bivša premijerka Velike Britanije je direktno govorila da Velika Britanija jeste nuklearna sila i da bi mogli da je upotrebe, ali niko nije reagovao na to. Niko je nije ispravio, svi su ćutali”, rekao je on.

Zaporožje
“Kažu da mi granatiramo nuklearnu elektranu Zaporožje. Jesu li ludi? Pa mi je kontrolišemo. Zašto bi to radili? Jedan zapadni diplomata mi je rekao da odmah sklonimo oružje odatle. Rekoh mu da smo to uradili već. Niko ne govori o ukrajinskim napadima na nuklearnu elektranu Zaporožje, samo nas optužuju. To je smiješno, ali to se dešava. Rekli smo zapadnim diplomatama da su to sve sabotaže, ali oni nastavljaju da nas optužuju i govore kako će sve eskalirati”, dodao je on.

“Prljava bomba”
“Ukrajina ima tehnologiju za prljavu bombu, ali optužuju nas za to. Nema poente da to radimo u Ukrajini. Pozvao sam ministra Šojgua da pozove sve svoje saradnike da analiziraju ovu situaciju. Moraju sve da provjere. Ono što znamo da ukrajinska služba pokriva tragove, htjeli su da iskoriste ovu bombu. Jedina nacija koja je koristila nuklearno oružje u istoriji je Amerika. Oni su to dva puta uradili. Zašto su morali da napadnu Hirošimu i Nagasaki? Jesu li one tada prijetile Sjedinjenim Američkim Državama? Nisu. Japanska vojska je tada bila slomljena, nisu ni mogle da se suprotstave tome tada. U mnogim knjigama se navodi da su saveznici napali Japance. Dakle oni to ne žele ni da priznaju da su uradili. Amerika je jedina zemlja na svijetu koja je koristila nukelarno oružje. Oni su to uradili jer su mislili da im je to u interesu. Rusija ima svojuu doktrinu. Tu piše kad, kako i zašto bismo mogli da iskoristimo nuklearno oružje da bismo odbranili svoj narod”, rekao je Putin.

Budućnost globalnog finansijskog sistema
“Sve zemlje moraju da imaju priliku da budu suverene. Moramo poštovati svaku zemlju. Isto važi za finansije. Moramo depolitizovati sve vodeće zemlje svijeta. Ako stvorimo takve sisteme, a to nije lako, onda će međunarodne institucije raditi bolje i efikasnije. Treba izgraditi novi finansijski sistem sa znanjem i tehnologijom. Treba gledati interese svih. Dolar se koristi kao oružje. Što se tiče našeg finansijskog sistema, treba stvoriti depolitizovani sistem koji se bazira na nacionalnom monetarnom sistemu. Ovo je moguće u praksi”, istakao je Putin.

O Erdoganu
“Erdogan je jak lider, vodi se interesima Turske i turskog naroda i turske ekonomije. Turska na osnovu svojih interesa dala mnogo našeg gasa Evropi. Imamo mnogo zajedničkih interesa. Nikada predsjednik Erdogan nije dao šansu da ga iskoristi. U dijalozima sa Rusijom je uvijek naglašavao interese Turske, on je težak pregovarač. Velike odluke zahtijevaju duge razgovore i teške pregovore, ali uspijevamo da uradimo ono što smo zamislili. Zato je on tolio pouzdan partner. Nikada nas ne bi iskoristio, pazi na interese svoje zemlje. To ne znači da pokušava da nas nasamari. Sluša svoje savjetnike i pazi na svoju zemlju. Uvijek dođemo do rješenja o bezbjednosti, infrastrukturi, energiji… Razumijemo da su pregovori teški, ali uvijek stignemo do rješenja”, rekao je on.

O deceniji koja dolazi
“Pred nama je vjerovatno najopasnija, najnepredvidljivija i istovremeno najvažnija decenija od Drugog svjetskog rata”, rekao je Putin i naglasio da je “specijalna vojna operacija” samo dio tektonskih promjena u čitavom svjetskom poretku. “Istorijski period nepodeljene dominacije zapada u svjetskim odnosima se bliži kraju. Unipolarni svijet postaje prošlost”, rekao je predsjednik Ruske Federacije.

Odgovor ruske ekonomije na sankcije
“Bile su ciljane, moramo da odgovorimo na sve ove restrikcije. Mislili su da će nam uništiti ekonomiju. Mi smo postali fleksibilniji, poslovi su nam sazreli i snašli smo se. Svi su mislili da nećemo preživjeti bez zapadnih partnera, ali se pokazalo drugačije. Ruska ekonomija se prilagodila novim okolnostima. Ima još mnogo posla, da smanjimo troškove ali generalno, adaptirali smo se i nastavićemo da se razvijemo na suveren način. Podržaćemo manje biznise i povećati ekonomsku slobodu”, rekao je Putin.

Kina, nauka i rad van Rusije
“Kina je mnogo uradila posljednjih godina pod vođstvom predsjednika Sija. Transformisao je kinesku ekonomiju. Imamo dobre odnose. Trebalo bi da analiziramo njihove uspjehe i da to implementiramo kod nas. Želimo da stvorimo naučne zajednice gdje će mladi naučnici napredovati i stvarati. Mnogi mladi su dio zapadnih Univerziteta, ali se vraćaju u Rusiju da bi radili. Ljudi bi trebalo da se osjećaju slobodno i dobrodošao je svako ko želi da radi u Rusiji. Možemo da proširimo svoje horizonte. Što se tiče ljudi koji rade negdje, znate da se ugovor potpiše, a nakon toga je kraj. Govoriti domaćim jezikom, to je za cijeli život. To je put koji pratimo”, kazao je Putin.

Odnosi Kine i Rusije
“Kada radim, nikada ne mislim o istorijskim uspjesima. Mislim na ono što radim i ono bez čega ne mogu. Nisam uplašen jer da jesam, ništa ne bih postigao. Vodim se samo interesima ruskog naroda. Odnosi su na novom nivou efikasnosti i poverenja. Kina je naš najjači trgovinski partner. Sarađujemo u svim oblastima. Izvodimo zajedničke vojne vježbe, to je i istorija naših zemalja. Moj prijatelj, i on mene zove prijateljem, predsjednik Si, odlučili smo da postignemo bolje bilateralne odnose. Smatramo Kinu prijateljom i saveznikom, poštujemo njihovu tradiciju i istoriju i vjerujem da će ti odnosi ići u još boljem smjeru”, rekao je predsjednik Rusije o Kini.

Sjeverni tok
“Kažu da mi gađamo Sjeverni tok. On prolazi kroz čak pet evropskih zemalja. Zašto bismo mi to radili?”, kazao je Putin.

Ukrajinski nacionalisti
“Jedan od većih problema u vezi ukrajinskih nacionalista jeste da se primjećuje rast neo-nacističkih pokreta kod njih. Nacisti su ubijali Poljake i Ruse u Drugom svjetskom ratu. Pogledajte ulice Kijeva i ostalih evropskih gradova gdje se nose transparenti sa svastikom. Borimo se protiv toga. Njihove vlade to podržavaju i ćute o tome. Ultra patrioti se ne vode njihovim idejama nacionalizma. Radi se o primitivnijem konceptu. Vode se ekonomskim interesima koji se odnose na ukrupnjavanje kapitala, čuvaju milione dolara koje su ukrali i čuvaju u zapadnim bankama. Taj koncept se prodaje ukrajinskom narodu i predstavlja se kao nacionalizam. Oni žrtvuju ukrajince i radiće to do posljednjeg ukrajinca. Gubici ukrajinskih oružanih snaga u bitkama su sedam do deset puta veći od ruskih. Predstavnici kijevskog režima spremni su da se se bore protiv Ruske Federacije do posljednjeg Ukrajinca. Nemaju osjećaja i simpatije za njihov narod, tako ne brane ukrajinski nacionalizam. Mi ne možemo da ignorišemo taj problem”, kazao je predsjednik Rusije.

Related Topics:

Svijet

“CRVENI ALARM” za klimatske promjene: Evropa kontinent koji se NAJBRŽE ZAGRIJAVA

Evropa je kontinent koji se najbrže zagrijava, a rast prosječnih temperatura je dvostruko veći od globalnog prosjeka, upozorile su dvije organizacije za klimatski monitoring.

Najnoviji zajednički izvještaj Svjetske meteorološke organizacije Ujedinjenih nacija i Klimatske agencije Evropske unije “Copernicus” pokazuje da su temperature u Evropi 2,3 stepeni Celzijusa iznad preindustrijskog prosjeka, u poređenju sa svjetskim rastom od 1,3 stepena u odnosu na isti period.

“Evropa se suočila sa još jednom godinom rasta temperatura i intenziviranja klimatskih ekstrema, uključujući rekordne vreline, požare, toplotne talase, gubitak glečera i nedostatak snežnog pokrivača”, izjavila je Elizabet Hemduš, zamenica načelnika odjeljenja za “Copernicus” u izvršnoj komisiji Evropske unije, prenosi Euronews.

Evropa treba da ubrza tranziciju ka obnovljivoj energiji
Svjetska meteorološka organizacija UN i “Copernicus” u zajedničkom izvještaju navode da kontinent ima priliku da razvije ciljane strategije i ubrza tranziciju ka obnovljivim izvorima, poput vjetra, sunca i hidroenergije, kako bi odgovorio na efekte klimatskih promjena.

Evropa je u prošloj godini generisala 43 posto svoje struje zahvaljujući obnovljivim izvorima, što je rast u odnosu na udio od 36 procenata iz 2022, navode agencije u svom Klimatskom izvještaju za prošlu godinu. Ovo je takođe druga godina zaredom u kojoj je Evropa generisala više energije iz obnovljivih izvora, nego iz fosilnih goriva.

Izvještaj dopunjuje dokument Svjetske meteorološke organizacije o globalnom stanju klime, koji se godišnje objavljuje već tri decenije, a ove godine stiže sa “crvenim alarmom” da svijet ne radi dovoljno, kako bi se borio protiv posljedica globalnog zagrijavanja.

“Copernicus” navodi da je mart bio deseti mjesec zaredom u kom su zabilježene rekordno visoke temperature, a prosječna temperatura na površini mora širom Evrope dostigla je najviši nivo u protekloj godini.

Sve je više smrtnih slučajeva povezanih sa klimatskim promjenama
Evropski izvještaj ove godine fokusira se i na uticaj visokih temperatura na zdravlje ljudi, dodajući da je broj smrtnih slučajeva koje se povezuju sa toplotom porastao širom kontinenta. U njemu se navodi da je više od 150 života izgubljeno direktno od posljedica oluja, poplava i požara tokom prošle godine.

Pored toga, ekonomski gubici povezani sa klimom i vremenskim uslovima u 2023. procenjuju se na više od 13,4 milijarde evra.

“Na stotine hiljada ljudi pogođeno je ekstremnim klimatskim događajima u 2023. godini, koji su orgovorni za velike gubitke na kontinentalnom nivou. Procjenjuje se da će iznositi najmanje u desetinama milijardi evra”, kaže direktor “Copernicus”-a Karlo Buontempo.

Visoke temperature doprinijele su i smanjenju glečera širom kontinenta, uključujući i onih na Alpima, koji su u posljednje dvije decenije izgubili oko deset procenata leda.

Iako je prosjek temperatura u Evropi bio viši nego ikad prije, postoje neki izuzeci i to u Skandinaviji i Islandu, gde se živa u termometru zadržavala na temperaturama čak i nižim od prosječnih.

Nastavi čitati

Svijet

ZAHAROVA ZABRINULA IZJAVOM “Skladišta sa američkim nuklearnim oružjem bila bi LEGITIMNA META”

Ukoliko Poljska odluči da skladišti američko nuklearno oružje, objekti u kojima ono bude skladišteno biće među legitimnim metama Rusije u slučaju direktnog sukoba sa NATO-om, upozorila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

Ona je za RIA Novosti komentarisala izjavu poljskog predsjednika Andžeja Dude da je Poljska spremna da skladišti američko nuklearno oružje, ocijenivši da je takva izjava provokativna i da Rusija posvećuje posebnu pažnju učešću Varšave u zajedničkim nuklearnim misijama Alijanse.

“Međutim, čini se da Varšava opsesivno ulaže napore da dobije još više pažnje vojnih stratega u ruskom Generalštabu. Nije teško pretpostaviti da će u slučaju pojave američkog nuklearnog oružja na poljskoj teritoriji, relevantni objekti smjesta biti dodati na spisak legitimnih meta za napad u slučaju direktnog vojnog sukoba sa Alijansom”, rekla je Zaharova.

Nastavi čitati

Svijet

OŠTRO PROTIVLJENJE ZAGERA! “Zaustavite priliv ukrajinskih izbjeglica u Njemačku”

Opštine širom Njemačke ne mogu više da primaju izbjeglice, posebno one koji dolaze iz Ukrajine, izjavio je predsjednik udruženja lokalnih zajednica Rajnhard Zager.

On je u intervjuu za list “Noje oznabruker cajtung” upozorio da je veliki broj zajednica pod ogromnim pritiskom legalne i ilegalne migracije.

“Integracija svih ljudi više nije moguća”, rekao je Zager.

Zager je istakao da je savezna Vlada smanjila finansiranje opština koje se suočavaju sa ogromnim troškovima smještaja migranata i izbjeglica.

“Ako se broj izbjeglica brzo ne smanji, primjetno i trajno, problemi će postajati sve veći”, upozorio je Zager.

Prema njegovim riječima, to bi moglo dovesti do rastuće podrške krajnje desničarskoj stranci Alternativa za Njemačku.

Zager zahtijeva da Vlada kancelara Olafa Šolca ukine takozvane građanske beneficije koje se trenutno daju ukrajinskim izbjeglicama, ponavljajući izjave koje je ranije ove godine dao bavarski premijer Markus Zeder.

“Uz svu dužnu solidarnost, postavljamo pitanje Ukrajini da li toliki broj ljudi iz zemlje koju je napala Rusija mora da dođe kod nas”, rekao je Zager.

On je naglasio da je samo južni njemački region Baden-Virtemberg primio duplo više ukrajinskih izbjeglica nego cijela Francuska.

“U zapadnoj Ukrajini bi mogli da se osnuju izbjeglički kampovi ili bi Poljska možda bila voljna da primi više ljudi uz podršku EU”, sugerisao je Zager.

Prema podacima Agencije UN za izbjeglice, NJemačka je primila oko 1,15 miliona ukrajinskih izbjeglica, što je najviše u Evropi, a za njom slijede Poljska, Češka i Velika Britanija.

Dok je oko dvije trećine ukrajinskih izbjeglica zaposleno u Poljskoj i Češkoj, u NJemačkoj radi samo oko 20 odsto, javio je ranije “Dojče vele”.

Trenutno ukrajinski državljani u NJemačkoj imaju pravo na više od 500 evra mjesečno, a djeca između 357 i 471 evra. Ovaj nivo pomoći je veći od podrške koja se pruža drugim kategorijama tražilaca azila i izbjeglica, podsjeća “Raša tudej”.

Prema anketi koja je provedena u februaru, gotovo 50 odsto ispitanika smatra da njemačka Vlada “previše podržava ukrajinske izbjeglice”, dok više od polovine vjeruje da su propali planovi integracije novopridošlica.

Drugo istraživanje sprovedeno za ZDF ranije ovog mjeseca pokazalo je da manje od polovine Nijemaca želi da njihova Vlada pošalje više vojne pomoći Ukrajini. Anketa koju je prošlog mjeseca naručio magazin FOKUS otkrila je da je 53 odsto ispitanika podržalo poziv pape Franje Ukrajini da se uključi u mirovne pregovore sa Rusijom bez ikakvih preduslova.

Nastavi čitati

Aktuelno