Connect with us

Društvo

NAJVEĆA PRIJETNJA ZA ZAPADNI BALKAN: Korupcija, kriminal i dezinformacije

Organizovani kriminal, korupcija i dezinformacije najveće su brige građana zapadnog Balkana, sudeći prema istraživanju javnog mnjenja koje je sredinom maja ove godine sproveo Savjet za regionalnu saradnju (RCC) i koji je građane regiona pitao šta misle o bezbjednosnim pitanjima.

Uz činjenicu da je sve navedeno tačno, stručnjaci sa kojima smo razgovarali mišljenjem idu i korak dalje, i kao najveći problem s kojim se suočavamo izdvajaju pitanje obrazovanja, za koje tvrde da je u ogromnoj mjeri urušeno.

Ali, prije nego što se vratimo na stavove struke, narednih par redova iskoristićemo da prenesemo detalje gorepomenutog istraživanja.

Majlinda Bregu, generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju, kazala je da je više od 66 odsto građana regiona organizovani kriminal svrstalo kao najveći problem na polju sigurnosti.

“To ide ruku pod ruku s korupcijom, za koju 55 odsto građana vjeruje da je porasla. Kada govorimo o migracijama, 70 odsto građana se slaže da region treba pružiti utočište migrantima, ali većina, njih 80 odsto, vjeruje da Evropska unija mora učiniti više sa svoje strane i podijeliti taj teret”, rekla je Bregu, dodajući da čak 47 odsto anketiranih vjeruje da dezinformacije uzrokuju veliku štetu, jer izazivaju mržnju i raskol.

“46 odsto građana smatra da su društveni mediji ti koji imaju najveću tendenciju širenja lažnih vijesti, a iza njih su novinari (44 odsto) i političari (38 odsto)”, kazala je Bregu.

Dr Drago Vuković, sociolog i redovni profesor na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, kaže da ovakvi stavovi potpuno oslikavaju stanje jednog zapuštenog društva.

“Mi danas živimo u društvu opterećenom konfliktima, korupcijom i kriminalom, društvu u kojem odnose profiliše interesna politika, politika najnižeg nivoa. Takva politika generiše sukobe i strahove, jer je elitama tako lakše upravljati masama. To su te tzv. manipulativne politike”, rekao je Vuković za “Nezavisne novine”.

Kada se na to dodaju društvene mreže, kao globalna rigidna ideologija, koja djeluje na običnog čovjeka, on kaže da nije ni čudo što građani imaju razne vrste strahova.

“Ta osjetljivost informacija koje se proizvode od strane politike, medija, interneta, posebno dolazi do izražaja kod nas, jer smo duboko podijeljeno društvo i ove nam informacije više proizvode sukobe, pa i mržnju, nego što nam pomažu da imamo zdrav odnos prema njima”, naglasio je on.

S druge strane, Zoran Krešić, novinar “Večernjeg lista” iz BiH, još oštrije pristupa ovoj tematici i kaže da je za njega najveći problem Balkana pitanje obrazovanja.

“Mi smo toliko uništili sustav obrazovanja da se zapravo ne treba čuditi ničemu što se događa kod nas i to je za mene problem broj jedan. Jer, pametni ljudi, odnosno oni kojima ne možeš manipulirati i koji su kompetentni, obrazovani, neće ništa od ovih stvari prihvatiti, niti dezinformacije, niti bilo šta drugo, ukoliko su informatički, medijski ili bilo kako drugo pismeni. I ovdje se mogu prikloniti onoj židovskoj ‘Ako želiš uništiti jedan narod, uništi mu obrazovanje'”, poručuje Krešić.

Kada su u pitanju korupcija i drugi problemi, on nema prigovora da se radi o ozbiljnim stvarima za kompletan Balkan. Ali, kada je riječ o dezinformacijama i s njima povezanim stvarima, Krešić kategorično tvrdi:

“Kreatori svih tih informacija, poluinformacija, objava ili bilo čega drugog su u najvećoj mjeri sami građani. Oni sudjeluju u tom lancu proizvodnje lažnih vijesti i bilo čega sličnog.”

Kao jedan od problema koji nije pomenut, a praktično je tu, on navodi vještačku inteligenciju, čija bi zloupotreba mogla da proizvede nesagledive posljedice.

“Vjerovatno već imamo te zloupotrebe. A treba se plašiti da bi uz pomoć onoga što mi sada zovemo botovi, trolovi, jednostavno moglo da se proizvodi tone materijala koje zapravo imaju jedinu zadaću, a to je da zavaraju i usmjere na krivi trag. Možemo samo pretpostaviti kakve bi posljedice moglo imati kada su u pitanju neke ozbiljnije priče, primjerice izborna kampanja. Zamislite situaciju da npr. HDZ, SDA, SNSD ili bilo ko drugi imaju strojeve koji su u stanju generirati stotinu tisuća objava u sekundi, a koje će jednostavno druge stranke predstaviti u drugom smislu. Zato, ne bih rekao da su krivi novinari ili mediji, već jednostavno svi mi smo dio toga začaranog kruga. Jednako veliki problem je što je velika većina građana i medijski i informaciono potpuno nepismena”, zaključio je Krešić.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno