Connect with us

Svijet

Napadač sa leta “Flajdubai” u svojoj zemlji dobio otkaz zbog ekstremizma: NA MREŽAMA VELIČAO AL KAIDU

Hamam el Hamami, omanski pilot, napao je kapetana aviona Flajdubai sa namerom da izazove katastrofu tokom leta za Tel Aviv.

Američki mediji objavili su identitet muškarca koji je na letu kompanije “Flajdubai” za Tel Aviv nožem napao kapetana i pokušao da sruši avion pun izraelskih putnika.

Riječ je o omanskom pilotu Hamamu el Hamamiju, koji je tokom saslušanja priznao namjeru da letjelicu sruši na teritoriju Izraela. El Hamami je državljanin Omana, rođen u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje je i proveo dio života.

Uprkos tome što mu je ranije uskraćena dozvola za letenje zbog posjedovanja ekstremističkog materijala, uspio je da ostane u avio-industriji. Samo nekoliko sati posle napada, na njegovom LinkedIn profilu automatski su objavljeni snimci izraelskih aviona kompanije “El Al” i fotografije jednog od nekadašnjih vođa Al Kaide.

Krvavi obračun i prinudno slijetanje
Napad se odigrao tokom leta ka Tel Avivu, kada je El Hamami sjekirom nasrnuo na kapetana u namjeri da preuzme komande nad Boingom 737 MAX i sruši ga. Nakon teškog fizičkog sukoba u vazduhu, avion je vanredno preusmjeren i bezbjedno spušten u Saudijsku Arabiju, gdje su lokalne vlasti odmah uhapsile napadača.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu naveo je da dosadašnji podaci ukazuju na to da je osumnjičeni prošao kroz proces islamističke radikalizacije, dok su se u istragu i ispitivanje uključile službe Izraela, UAE i Saudijske Arabije.

Suspendovan u Omanu, ali leteo ka Tel Avivu
Izvori za Volstrit džurnal navode da je El Hamami prvobitno bio suspendovan u Omanu zbog sumnje u radikalizaciju. Ipak, on je bez prepreka nastavio da radi kao kopilot na liniji Dubai–Tel Aviv. Izraelski mediji, pozivajući se na Kanal 12, prenose da su istražitelji potvrdili njegovu povezanost sa ideologijom Al Kaide.

El Hamami je 2023. godine diplomirao menadžment u vazduhoplovstvu na engleskom Univerzitetu Bakingemšir Novi putem nastave na daljinu. Sedam godina radio je za “Oman Er”, ali je 2024. sklonjen sa letačkih dužnosti zbog ekstremističkih sadržaja. Nakon prelaska na administrativne poslove i napuštanja te firme početkom 2025, kratko je radio za “Rojal Er Marok”, da bi prije osam mjeseci postao član posade kompanije “Flajdubai”.

Poruke na mrežama i veličanje terorizma
Oko devet sati poslije incidenta, na njegovom profilu na mreži LinkedIn izašle su unaprijed zakazane objave. Prva je sadržala snimke iz kokpita nastale u oktobru 2023. godine na kojima je fokusirao izraelske avione, uz prateće fotografije nekadašnjeg vođe Al Kaide Ajmana el Zavahirija i teroriste Humama el Balavija.

Druga objava prikazivala je sliku vjerskih svetilišta generisanu veštačkom inteligencijom uz pjesmu neprikladnog sadržaja. Analiza oko 3.000 njegovih ranijih objava na mreži X otkrila je i izražene ekstremne stavove.

Međunarodna istraga i bezbjednosni propusti
Napad je pokrenuo veliku provjeru u avio- sektoru. Izraelske bezbjednosne službe i Ministarstvo saobraćaja ispituju kako je radikalizovani pilot uopšte dobio dozvolu da upravlja avionom na ovoj ruti, dok vlasti UAE proveravaju da li je djelovao samostalno ili je dio šire terorističke mreže.

Svijet

PUTIN OPTUŽIO BIVŠE KOLONIJALNE SILE ZA MIJEŠANJE U UNUTRAŠNJE POSLOVE ” Moskva podržava težnje zemalja ka jačanju suvereniteta”

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da bivše kolonijalne sile i danas nastoje da zadrže uticaj nad privredama zemalja Azije, Afrike i Latinske Amerike, miješajući se u njihove unutrašnje poslove i spoljnu politiku.

U pozdravnoj poruci učesnicima Foruma pristalica borbe protiv savremenih oblika neokolonijalizma „Za slobodu nacija!“, Putin je poručio da Rusija kategorički odbacuje sve oblike neokolonijalizma, uključujući pritiske silom i sankcijama.

Istakao je da Moskva podržava težnje zemalja ka jačanju suvereniteta i nezavisnosti, prenio je Sputnjik.

Saradnja na osnovu ravnopravnosti

Putin je ocijenio da bi međunarodna saradnja trebalo da se zasniva na opštepriznatim pravnim normama, poštovanju zakonitih interesa svih strana i obostranoj koristi.

Prema njegovim riječima, sve veći broj zemalja podržava izgradnju pravednog i demokratskog međunarodnog sistema zasnovanog na multipolarnosti i ravnopravnosti.

Ipak, kako je naveo, neokolonijalne ambicije pojedinih zapadnih država i dalje predstavljaju prepreku ostvarivanju tog cilja.

Nastavi čitati

Svijet

SVIJET ČEKA 19. NOVEMBAR! PUTIN, SI I TRAMP ZA ISTIM STOLOM! Pomoćnik ruskog predsjednika otkrio planove za samit APEK-a i susret u rezidenciji kineskog lidera

Predsjednik Rusije Vladimir Putin otputovaće na Samit Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje u kineski Šendžen, gdje će se 18. novembra obratiti učesnicima samita i predstaviti poslovne potencijale Rusije, a takođe će održati niz sastanaka na marginama samita, saopštio je pomoćnik predsjednika Јurij Ušakov.
Prema riječima Ušakova, predstoji veoma važan put na samit Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK), koji će se održati 18. i 19. novembra. Ovo će biti 33. događaj na tom nivou. Kina će 2026. godine preuzeti predsjedavanje, a izabrana tema je “Razvoj Azijsko-pacifičkog regiona radi zajedničkog prosperiteta”.
Osnovne izjave Ušakova prenosimo u cijelosti: Ciljevi foruma uključuju podsticanje održivog rasta u Azijsko-pacifičkom regionu putem podrške malim i srednjim preduzećima, međunarodnoj trgovini, razvoju logističkih lanaca snabdijevanja i digitalnoj trgovini. Rusija je podnijela kandidaturu za predsjedavanje APEK-om 2035. godine. Ovaj predlog se trenutno aktivno razmatra i mi očekujemo njegovo usvajanje – što bi Rusiji omogućilo da 2035. godine bude domaćin samita APEK-a.
Program počinje 18. novembra poslovnim samitom APEK-a. Putin će se obratiti učesnicima samita i predstaviti poslovne potencijale naše zemlje. Predviđeno je da govori drugi, odmah nakon predsjednika Kine Si Đinpinga. Događaju će prisustvovati i predstavnici poslovne zajednice. Učestvovaće više od 30 delegata iz ruskih kompanija koje pokrivaju gotovo sve sektore ruske ekonomije – od “Gasproma” i “Lukoila”, do “Јandeksa” i “Vajldberisa”.
Bilateralni susreti obuhvatiće rusko-kineske razgovore kojima će prisustvovati Putin i Si, kao i sastanke sa drugim delegacijama –  sastanak u Šendženu biće peti susret Putina i Sija ove godine. Rusku delegaciju činiće predstavnici na veoma visokom nivou, s obzirom na to da je Kina jedan od ključnih partnera.

Razgovaraće se o energetici, finansijama, pitanjima vezanim za vještačku inteligenciju i trgovinskoj razmeni sa Kinom. Nakon razgovora, lideri će održati radni doručak u užem formatu kako bi razgovarali o spoljnopolitičkim pitanjima. Putin će tada informisati kineskog kolegu sa svojim nedavnim kontaktima u okviru pregovaračkog procesa u Abu Dabiju. Lideri će takođe razgovarati o predstojećem trilateralnom sastanku na kojem će učestvovati predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.  Zatim će Putin održati sastanak sa generalnim sekretarom Komunističke partije Vijetnama To Lamom, koji je nedavno boravio u posjeti Rusiji.
Putin će takođe prisustvovati svečanom večernjem prijemu koji priređuje Si u čast svih visokih zvaničnika koji su doputovali na samit. Putin će na prijemu održati i niz neformalnih, usputnih susreta sa različitim političarima i o tome su već postignuti dogovori.  Nakon prijema, Putin će takođe održati zvaničan sastanak sa premijerom Tajlanda.
Glavni dan samita je 19. novembar. Održaće se plenarna sjednica APEK-a, na kojoj je predviđeno obraćanje svakog od lidera. Ruska delegacija će takođe prisustvovati, ali u smanjenom sastavu. Očekuje se da će na kraju samita biti usvojena završna deklaracija – ona je trenutno u fazi konačnog usaglašavanja. Ovaj dokument će definisati saradnju u okviru APEK-a u oblasti digitalne ekonomije za period od 2027. do 2035. godine.
Trenutno se radi na organizovanju sastanka sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom. To će biti bilateralni sastanak. O ovome je bilo riječi tokom nedavne posete specijalnih predstavnika DŽareda Kušnera i Stiva Vitkofa Moskvi. Teme su već načelno dogovorene, a razgovaraće se i o ukrajinskom pitanju. Trenutno usaglašavamo termin tog sastanka. Istovremeno, ne isključujemo mogućnost neformalnih, kratkih susreta, ali u svakom slučaju, oni će se svakako sastati u Šendženu.

Trilateralni sastanak Putina, Sija i Trampa planiran je za 19. novembar u 14.30 časova po lokalnom vremenu. On će se održati se u rezidenciji Si Đinpinga. Riječ je o istorijskom susretu, a nadamo se da će on proteći u duhu uzajamnog razumijevanja i saradnje, kao tokom Drugog svjetskog rata ili prilikom osnivanja Ujedinjenih nacija. Nadovezujući se na ove pozitivne primjere iz prošlosti, može se pokrenuti diskusija koja će uticati na međunarodnu agendu. Sastanak je potvrđen, trenutno se radi na njegovom sadržaju, kao i na tekstu moguće zajedničke izjave. Ovaj proces zahtijeva ozbiljan diplomatski napor i složene konsultacije.
I mi i naši kineski prijatelji već smo iznijeli svoje predloge. Sada čekamo reakcije Vašingtona. Čak i ako zajedničke izjave ne bude, svaki od lidera izneće sopstvenu ocenu razgovora.
Poslije Kine, Putin će odletiti u Dušanbe, u Tadžikistanu, na radni sastanak sa predsjednikom te zemlje Emomalijem Rahmonom. Samit Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje održaće se u kineskom Šendženu 18. i 19. novembra. APEK okuplja 21 ekonomiju iz Azijsko-pacifičkog regiona, uključujući Rusiju.

Nastavi čitati

Svijet

SRPSKA PJESMA O KOSOVU IZAZVALA BURU U BRISELU: Marta Kos se pravda (VIDEO)

Slovenački bend izveo je srpsku pjesmu “Oj Kosovo, Kosovo” na koncertu koji je organizovala Evropska komisija u Briselu, predstavljajući je kao muziku Kosova.

Nastup je izazvao oštre reakcije zvaničnika iz Prištine i Albanije, a evropska komesarka za proširenje Marta Kos morala je da se oglasi i objasni kako je došlo do izbora pjesme.

Koncert pod nazivom “Melodije jedinstva” održan je 15. novembra u Briselu, uoči Foruma Evropske unije o proširenju, a na njemu je nastupio slovenački sastav Marko Hatlak & Kapobanda.

Kako prenosi Jutarnji list, muzičari su izveli melodiju pjesme “Sa Kosova zora sviće”, poznate i kao “Oj Kosovo, Kosovo”, koju je 1989. godine napisao Ljubomir Manasijević povodom obilježavanja 600 godina od Kosovske bitke.

Pjesma je izvedena instrumentalno, bez stihova, ali je tokom nastupa predstavljena kao numera koja predstavlja Kosovo.

Upravo je to izazvalo negodovanje predstavnika Prištine, koji smatraju da pjesma ima političku i nacionalističku poruku.

Priština traži objašnjenje, reagovao i Rama
Agron Bajrami, predstavnik Prištine u Briselu, zatražio je objašnjenje od Evropske komisije o tome kako je pjesma izabrana za koncert.

On je ocijenio da stihovi pjesme izražavaju teritorijalne pretenzije prema Kosovu i da takvoj numeri nije mjesto na događaju koji promoviše evropsko jedinstvo.

Reagovao je i premijer Albanije Edi Rama, koji je kritikovao korištenje srednjovjekovnih bitaka za podsticanje savremenih političkih podjela.

Rama je tom prilikom ponovo pozvao Srbiju da prizna samoproglašeno Kosovo.

Marta Kos: Pjesma ne predstavlja stav Evropske komisije
Nakon reakcija oglasila se i evropska komesarka za proširenje Marta Kos, koja je izrazila žaljenje zbog izvođenja pjesme.

Naglasila je da izbor numere ne odražava stav Evropske komisije.

Iz Evropske komisije naknadno je saopšteno da su pjesmu izabrali sami muzičari, te da njen izbor nije bio prethodno usaglašen s Komisijom.

Ipak, ostalo je otvoreno pitanje kako je repertoar za koncert organizovan pod pokroviteljstvom Evropske komisije pripremljen i ko je bio zadužen za njegovu provjeru.

Hrvatski evroparlamentarac traži javno izvinjenje
Među političarima koji su reagovali bio je i hrvatski evroparlamentarac Davor Ivo Štir, koji je zatražio zvanično javno izvinjenje Evropske komisije.

Reagovao je i Riho Teras, izvjestilac Evropskog parlamenta za Kosovo, koji je ocijenio da izvođenje takve pjesme predstavlja ili namjernu provokaciju ili ozbiljno neznanje.

Pjesma “Oj Kosovo, Kosovo” poznata je kao srpska patriotska pjesma, a tokom prethodnih decenija izvođena je i na skupovima podrške ostanku Kosova u sastavu Srbije.

Iako na koncertu u Briselu nisu izvođeni njeni stihovi, već samo melodija, upravo je predstavljanje te numere kao muzike Kosova izazvalo političke reakcije.

Nastavi čitati

Aktuelno