Connect with us

Banjaluka

NAPREDUJU RADOVI U NOVOSELIJI: Za tridesetak dana Banja Luka dobija TRI NOVA VRTIĆA i oko 500 novih mjesta za naše mališane

U toku su radovi na izgradnji vrtića u naselju Novoselija, gdje će već u septembru biti obezbijeđena dodatna mjesta za boravak mališana iz ovog naselja.

Radove na ovoj lokaciji obišao je i gradonačelnik Draško Stanivuković sa saradnicima, te tom prilikom poručio da je ovo jedan od tri vrtića koja se grade s ciljem da se obezbijede dodatna mjesta u javnim vrtićima.

-Banja Luka će za tridesetak dana dobiti tri nova vrtića i skoro 500 dodatnih mjesta za naše mališane.  Gradimo vrtić u naselju Novoselija, koje do sada nije imalo nijedan vrtić. Uz to vrtić radimo i u naselju Paprikovac, kao i u naselju Borik u kojem postoji potreba za dodatnim mjestima – poručio je gradonačelnik.

Govoreći o samom projektu vrtića u Novoseliji, gradonačelnik je rekao da će na ovoj lokaciji, odnosno u sklopu OŠ „Milan Rakić“ biti uređen prostor površine 230 kvadratnih metara, sa više prostorija uređenih po svim standardima, kao i i dvorište površine oko 300 kvadrata.

-Još jedna lijepa i pozitivna priča koju radimo za našu djecu i naše porodice, jer gradimo vrtić u naselju Novoselija koje do sada nije imalo nijedan vrtić. Trenutno je najbliži vrtić udaljen tri ili četiri kilometra, ali izgradnja ovog vrtića svakako će u značajnoj mjeri olakšati svakodnevicu ovih porodica. Uz to plan je da uradimo i jedno dječije igralište, kao i trotoar s ciljem povećanja bezbjednosti saobraćaja za pješake iz ovog naselja – istakao je on.

Gradonačelnik je dodao da će izgradnjom ovih vrtića biti  značajno smanjene liste čekanja, ali i podsjetio na to da su  povećane i subvencije za privatne vrtiće.

-Subvencije sada iznose 150 KM mjesečno, a krećemo se ka tome da potpuno izjednačimo cijene privatnih i javnih vrtića – rekao je Stanivuković.

Ujedno Stanivuković je zahvalio direktoru OŠ „Milan Rakić“ Danijeli Mirković na izuzetnoj saradnji, ali i izvođečima koji ovaj projekat realizuju u skladu sa predviđenom dinamikom.

Savjetnica gradonačelnika za pravna pitanja i koordinator ovog projekta Vedrana Prole istakla je da se godinama razmatrala mogućnost da se rekonstruiše postojeći objekat Područne škole „Milan Rakić“ u Novoseliji i adaptira u predškolsku ustanovu.

-S obzirom na to da u Karanovcu, ali ni u ovom dijelu Banje Luke nemamo nijedan javni vrtić, te da je najbliži vrtić udaljen oko tri kilometra, u potpunosti je opravdana odluka da baš na ovoj lokaciji radimo vrtić. Kada je riječ o kapacitetu, ovdje će moći biti smješteno oko 60 mališana iz ovog dijela našeg grada. Plan je da budu formirane dvije mještovite grupe uzrasta od tri do šest godina – kazala je ona.

Dodala je da je saglasnost za ovaj projekat dalo i Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, jer, kako je kazala, objekat škole trenutno nije iskorišten u punom kapacitetu.

Mještanin Novoselije Zoran Stanetić zahvalio je gradonačelniku na pokretanju inicijative da njihovo naselje dobije vrtić.

-Hvala gradonačelniku na ovoj inicijativi, ono nam je nedostajalo. Ovo će nam značiti jer su nam svi vrtići do sada bili dalko. Sada, kada idemo na posao, ovdje nam je blizu. Sve nam je blizu – kazao je on.

Direktor OŠ „Milan Rakić“ Danijela Mirković istakla je da je inicijativa za osnivanje vrtića na ovoj lokaciji pokrenuta još prije nekoliko godina.

-Objekat škole raspolaže dodatnim neiskorištenim prostorom i veoma je značajno što će mještani ovog dijela Banje Luke konačno dobiti vrtić. To će im svakak olakšati svakodnevicu, ali i napraviti značajne uštede – rekla je Mirkovićeva.

Ona je podsjetila da je Grad Banja Luka tokom proškle godine izdvojio značajna sredstva za obnovu stolarije na objektu Područne škole u Novoseliji, te iskoristila priliku da zahvali gradonačelniku i Gradskoj upravi na saradnji.

Related Topics:

Banjaluka

PODRŠKA MATURANTIMA U BANJALUCI: 800.000 KM iz budžeta, povećan iznos na 100 KM

Do sada izdvojeno oko 800 hiljada KM.

Oko 9.500 maturanata do sada je dobilo podršku Grada Banjaluka za proslavu maturske večeri, a za ove namjene od 2023. godine iz gradskog budžeta izdvojeno je oko 800 hiljada KM.

Naime, na inicijativu gradonačelnika Draška Stanivukovića, Grad već četvrtu godinu zaredom preuzima troškove maturskih proslava za učenike završnih razreda srednjih škola, a ove godine u okviru kampanje „Banjaluka pruža više“ iznos podrške povećan je sa 80 KM na 100 KM.

I ove godine podrškom su obuhvaćene sve srednje škole na području Banjaluke – ukupno 18 škola, uključujući i Školu unutrašnjih poslova Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, kao i Medresu Banjaluka.

Kako su poručili iz Odjeljenja za brigu o porodici i demografiju – Grad Banjaluka će i u narednom periodu nastaviti sa mjerama podrške mladim, s ciljem da se olakšaju troškovi porodicama i maturantima u jednom od najvažnijih perioda njihovog školovanja.

Nastavi čitati

Banjaluka

SJEĆANJE NA 12 BANJALUČKIH BEBA: Više od tri decenije od tragedije

U Banjaluci će danas biti obilježene 34 godine od smrti 12 banjalučkih beba u tadašnjem Kliničkom centru, koje su umrle zbog nerazumijevanja svjetskih moćnika koji nisu dozvolili transport kiseonika.

Iz Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, koja je organizator obilježavanja, podsjećaju na nehumanu i necivilizovanu odluku svjetskih moćnika iz 1992. godine kojom je onemogućen transport kiseonika za Banjaluku zbog čega je u Kliničkom centru Banjaluka umrlo 12 beba.

“Trinaesta beba umrla je 13 godina kasnije, dok je četrnaesta beba preživjela sa teškim mentalnim i fizičkim oštećenjima”, podsjetili su iz ove organizacije.

Predviđeno je da u 9.30 časova bude služen parastos i položeno cvijeće na spomeniku 12 beba na Novom groblju, a u 11.00 časova polaganje vijenaca i cvijeća na spomen-obilježje “Život” i obraćanje zvaničnika.

Odlukom Savjeta bezbjednosti UN u maju i junu 1992. godine bili su zabranjeni međunarodni letovi, čak i oni sa bocama kiseonika iz Beograda za Banjaluku, zbog čega je preminulo 12 tek rođenih beba koje su bile u inkubatorima. Prva beba umrla je 22. maja 1992. godine, nakon čega je uslijedila agonija i smrt ostalih beba.

Do 19. juna iste godine u Banjaluci je umrlo 12 beba koje su postale simbol kršenja ljudskih prava i neljudskosti međunarodne zajednice.

Agonija je prekinuta probojem koridora i spajanjem banjalučke regije sa ostalim dijelovima Republike Srpske i Srbije. Trinaesta beba Slađana Kobas izgubila je bitku za život sa 14 godina, a četrnaestoj bebi Marku Medakoviću nedostatak kiseonika ostavio je posljedice za cijeli život.

Nastavi čitati

Banjaluka

SJEĆANJE NA BANJALUČKE ZVJEZDICE: Prije 34 godine stradalo 12 beba

Prva kriza sa kiseonikom riješena je posredstvom Međunarodnog komiteta Crvenog krsta i mirovne misije UN u BiH, kada je početkom juna avionima u Banjaluku dopremljeno 180 boca kiseonika i ostale medicinske pomoći, ali je riječ bila samo o kratkoročnoj pomoći

Na Odjeljenju za intenzivnu njegu banjalučkog porodilišta od 22. maja do 19. juna 1992. godine preminulo je 12 prijevremeno rođenih beba, koje bi imale šansu da se bore za život da im se kiseonik mogao dati u banjalučkoj bolnici ili da su mogle biti transportovane u Beograd radi bolje zdravstvene njege.

Prvi apel za pomoć iz Kliničko-bolničkog centra u Banjaluci upućen je 21. maja 1992. godine, a zaposleni su pokušali da medicinski kiseonik nadomjeste industrijskim, koji su, nakon apela za pomoć, dostavljali brojni pojedinci i organizacije iz Banjaluke.

Ali, ovaj kiseonik nije bio sterilan i nije posjedovao istu vlažnost, dok su boce punjene pod različitim pritiskom.

Prva kriza sa kiseonikom riješena je posredstvom Međunarodnog komiteta Crvenog krsta i mirovne misije UN u BiH, kada je početkom juna avionima u Banjaluku dopremljeno 180 boca kiseonika i ostale medicinske pomoći, ali je riječ bila samo o kratkoročnoj pomoći i uskoro Kliničko-bolnički centar ulazi u novi period neizvjesnosti.

U Jugoslaviji je posredstvom medija vođena kampanja da se dopusti let i spriječi agonija u Kliničkom-bolničkom centru, a podržale su je i brojne poznate ličnosti. Apele su uputili i predsjednik Jugoslavije Dobrica Ćosić, kao i patrijarh srpski Pavle.

Muslimansko-hrvatske jedinice tada su kotrolisale “Koridor života” u Posavini i kiseonik je mogao doći samo vazdušnim putem.

Za ovu tragediju bili su odgovorni oni koji su mogli da pomognu, a nisu to učinili, prije svega tadašnji generalni sekretar UN Butros Butros Gali, Savjet bezbjednosti UN i Komitet za sankcije, koji je odugovlačio i nije izdao dozvolu da sa batajničkog aerodroma poleti humanitarni avion sa kiseonikom i ostalom medicinskom opremom.

Uobičajena procedura za dobijanje dozvole trajala je do sedam dana, ali ni nakon 12 dana let nije odobren.

Odbor za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova pri Vladi Republike Srpske uvrstio je 2008. godine stradanje banjalučkih beba u Program obilježavanja značajnih istorijskih datuma i događaja Republike Srpske kao događaj od regionalnog značaja, a 22. maj je proglašen Danom stradanja 12 beba usljed nedostatka kiseonika ratne 1992. godine.

Nastavi čitati

Aktuelno