Connect with us

Društvo

NAŠI ODLAZE, STRANCI DOLAZE! U BiH stiže još 2.000 stranih RADNIKA

Ukupna godišnja kvota za zapošljavanje stranaca u BiH za iduću godinu trebala bi biti uvećana za skoro 50 odsto u odnosu na ovu godinu.
Naime, u prijedlogu odluke o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH za 2024. godinu je navedeno da je predviđeno 6.073 radnih dozvola, što je za 2.078 više nego ove godine.

Od ukupnog broja radnih dozvola se na FBiH odnosi 4.295 radnih dozvola, Republiku Srpsku 1.400 i Brčko distrikt 378 radnih dozvola.

„Broj radnih dozvola koje se mogu izdati za produženje već izdatih iznosi 2.450, od čega se na FBiH odnosi 1.950 radnih dozvola, RS 400 i Brčko distrikt 100 radnih dozvola“, precizirano je u prijedlogu odluke uz napomenu da se za novo zapošljavanje stranaca u BiH može izdati 3.623 radne dozvole, od čega se na FBiH odnosi 2.345 radnih dozvola, RS 1.000 radnih dozvola i Brčko distrikt 278 radnih dozvola.

Iz ovog dokumenta je vidljivo da se najviše radnih dozvola za novo zapošljavanje stranca odnosi na građevinarstvo (1.550), prerađivačku industriju (762), hotelijerstvo i ugostiteljstvo (349) te vađenje kamena (210).

Da je u planu drastično povećanje broja dozvola za 2024. godinu najbolje pokazuju podaci iz ove godine.

Naime, Savjet ministara je za ovu godinu odobrio godišnju kvotu radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH koja iznosi 3.995 dozvola. Od tog broja na Federaciju BiH odnosi se 2.435 radnih dozvola, na Republiku Srpsku 1.400, a na Brčko distrikt 160.

Kada se uporede brojke iz 2023. godine i plan za 2024. godinu vidljivo je da se cjelokupno povećanje odnosi na FBiH i Brčko distrikt, dok je broj radnih dozvola za RS ostao identičan.

Predsjednik Unije poslodavaca RS Saša Trivić smatra da broj od 1.400 dozvola neće biti dovoljan za iduću godinu.

OPET POTRAŽNJA za radnicima sa zapadnog Balkana

„Mislim da će trebati više dozvola u idućoj godini i sigurno će taj broj biti veći od 2.000 kako bi se zadovoljile potrebe tržišta“, rekao je za CAPITAL Trivić i dodao da je RS prije mjesec i po dana iskoristila sve dozvole koje je imala na raspolaganju za ovu godinu.

Dodao je da će u narednom periodu kada je u pitanju RS vjerovatno doći do povećanje kvote za dozvole za zapošljavanje stranih radnika za 2024. godinu.

„Do sada nikada nije bio problem da se to promjeni ako se pokaže da treba“, rekao je Trivić.

Kazao je da se uglavnom radi o NK radnicima u prerađivačkoj industriji i kvalifikovanim radnicima u građevini.

U BiH najviše dolaze radnici iz Srbije, Turske, Bangladeša, Nepala i Kuvajta, a raste interes poslodavaca i za radnike iz Pakistana, Filipina i Indije, prenijela je agencija Fena.

CAPITAL

BONUS VIDEO

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Svježije sa povremenom kišom

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će biti oblačno i svježije vrijeme sa povremenom kišom.

U prvom dijelu dana padaće slaba i povremena kiša, dok se poslije podne očekuju jače padavine, naročito na jugu i jugoistoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren, zapadni i jugozapadni vjetar.

Jutarnja temperatura vazduha biće od od osam do 13, a dnevna od 14 do 20 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

KOMŠIJE SE VRATILE DA ŠOPINGUJU U BIH: Za tri mjeseca odobren povrat od 2,8 miliona KM PDV-a

Da su se komšije vratile da šopinguju u BiH, potvrđuje podatak da je za prva tri mjeseca ove godine strancima koji su pazarili robu kod nas odobren povrat od 2,8 miliona maraka PDV-a, dok je za cijelu prošlu godinu odobren povrat 11,7 miliona KM.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanja (UIO) BiH, do kraja marta ove godine na njihovu adresu stiglo je 63.819 zahtjeva za povrat PDV-a, za kupljenu robu u vrijednosti 19,5 miliona maraka.

“Za prva tri mjeseca prošle godine strani državljani podnijeli su 54.156 zahtjeva za povrat PDV-a u ukupnom iznosu od 16,2 milion KM”, kazali su iz UIO BiH i dodali da su u toku cijele prošle godine dobili 271.068 zahtjeva za povrat poreza na kupljenu robu u vrijednosti od 81,1 milion maraka.

Ističu da su u Bosni i Hercegovini najviše kupovali građani susjednih zemalja Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

“Najčešće se radi o robi široke potrošnje, osnovnim životnim namirnicama, stvarima za domaćinstvo i tekstilnim proizvodima koje stranci kupuju u BiH i iznose van carinskog područja te imaju pravo da zatraže povrat PDV-a”, kazali su iz UIO BiH.

Kako su pojasnili, broj zahtjeva rastao je od 2015. godine, kao i iznos zahtijevanog povrata PDV-a.

“Tako je vrijednost kupljene robe od strane stranih državljana u toku 2019. godine iznosila više od 135 miliona KM, a iznos zahtijevanog povrata PDV-a bio je skoro 20 miliona KM”, kazali su iz Uprave za indirektno oprozivanje (UIO) BiH.

Dodali su da ovu statistiku prekida pandemija izazvana virusom korona te se u 2020. i 2021. godini iznos zahtijevanog povrata PDV-a od strane stranih državljana spustio ispod 10 miliona KM.

“U posljednje dvije godine dolazi do postupnog oporavka, iako će vjerovatno trebati još vremena da bismo se vratili na vrijednost kupovine robe stranih državljana kakva je bila prije pandemije izazvane virusom korona, koji je otežao putovanja i zaustavio poslovnu aktivnost u mnogim zemljama”, kazali su iz UIO BiH.

Pojasnili su da pravo na povrat PDV-a u BiH imaju fizička lica koja nemaju prebivalište u BiH te da ta lica imaju pravo na povrat PDV-a na dobra koja kupe u BiH i ta ista dobra iznesu u prtljagu sa sobom izvan carinskog područja BiH. Napomenuli su da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja, petrolej, dizel gorivo i slično, alkohol, alkoholna pića i prerađevine od duvana.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, kazala je da je već poznato da pogranične opštine profitiraju od komšija koje često pazare u našim marketima.

“Prijatno sam iznenađena da je toliki iznos. Mislim da naše komšije na ovaj način veoma mnogo štede”, kazala je Marićeva i istakla da ovi brojevi govore da kupaca iz region ima.

“To su pokazatelji i da je ta roba široke potrošnje kod nas ipak za nijansu jeftinija nego u susjednim zemljama”, rekla je Marićeva i dodala da se naši građani ne odlučuju na takve poteze.

“Mislim da je kočnica kod bh. građana što ne rade iste stvari to da što se plašimo šta je na listi, a šta nije, šta možemo da prenesemo preko granice”, kazala je Marićeva i dodala da je bitno da se građani informišu te da bi dobro došlo da izvrše povrat PDV-a, pišu Nezavisne.

Carinska služba dužna da utvrditi da li su ispunjeni sljedeći uslovi:

– Da su podaci iz putne isprave istovjetni s podacima iz obrasca za povrat PDV-a;

– Da je roba data na uvid istovjetna sa robom navedenom u računu koji je označen u obrascu za povrat PDV-a, kao i da ta roba nije korištena;

– Da je ukupna vrijednost robe sa PDV-om iskazana na obrascu za povrat PDV-a veća od 100 KM;

– Da se roba iznosi prije isteka roka od tri mjeseca od dana kupovine u BiH;

– Da je originalni obrazac za povrat PDV-a uredno ovjeren.

Nastavi čitati

Društvo

U ovom gradu u BiH ste BOGATI tek ako imate 100 MILIONA MARAKA

Poznato je da u BiH postoje sredine koje su mnogo razvijenije od ostalih, te u kojima je skoncentrisana većina bogatstva.

Jedno od takvih mjesta je Široki Brijeg, jedan od najbogatijih gradova u BiH.

Prema podacima BiznisInfo.ba, u ovom gradu ima 129 kompanija čiji su godišnji prihodi u 2023. bili preko milion KM. No, zanimljivo je da je čak šest kompanija čiji su prihodi bili preko 100 miliona maraka.

Poređenja radi, u Tešnju, gradu koji se uzima kao primjer malog ali veoma razvijenog mjesta pa se po tome može porediti sa Širokim Brijegom, lani je bilo 146 kompanija s prihodima od preko milion KM, ali “samo” četiri s prihodima od preko 100 miliona.

Tešanj, dakle, ima više kompanija sa preko milion KM, a Široki Brijeg više onih sa preko 100 miliona.

BiznisInfo.ba donosi pregled 20 najvećih kompanija u Širokom Brijegu prema ukupnim prihodima u 2023. godini:

TT Kabeli – 337.043.079 KM

FEAL – 242.579.696 KM

Mepas – 183.908.225 KM

MCI – 163.805.377 KM

Lukas TP Nakić – 148.420.769 KM

Nameks – 127.127.958 KM

Bernina – 90.657.126 KM

Hering – 73.585.313 KM

Vibar – 49.476.936 KM

Zoom – 43.665.075 KM

Sjemenarna – 36.235.850 KM

Europapier – Hercegtisak – 28.133.598 KM

SMT – 23.808.495 KM

Centar motor -22.834.590 KM

Euro profil & Co – 22.233.969 KM

Iform – 20.028.461 KM

A3 – 19.063.249 KM

EZ Engineering – 18.919.964 KM

Met Consulting -18.527.185 KM

Brodomerkur – 18.415.382 KM

Nastavi čitati

Aktuelno