Connect with us

Zdravlje

Naučnici vjeruju da “deža vi” osjećaj može biti znak bolesti

Naučnici vjeruju da “deža vi” osjećaj može da bude znak određenih bolesti ili poremećaja.

Deža vi (deja vu) osjećaj je gotovo svima dobro poznat. Sigurno da ne postoji osoba koja ga nije makar jednom doživjela i karakteriše ga osjećaj da se određena situacija već dogodila u prošlosti.

“Deja vu” je izraz koji je potekao iz francuskog jezika i znači upravo to – “već viđeno”. Postoji mnogo teorija i objašnjenja o njemu, a naučnici se uveliko bave istraživanjem o istoj. Ipak, i dalje ne mogu da je objasne do kraja, ali mnoge zanimaju odgovori na razna pitanja: zašto se ovaj fenomen često javlja, da li je to dobar ili loš znak, ima li veze sa našim zdravljem, koji ljudi ga najviše doživljavaju i mnoga druga.

Naučnici “deža vi” objašnjavaju kao pojavu koja je rezultat ekstremne reakcije moždanog memorijskog sistema i mnoštva poznatih predmeta, ali koji su raspoređeni i namješteni drugačije. Neki stručnjaci smatraju da je “deža vi” samo privremeni poremećaj u hipokampusu, dijelu mozga koji igra važnu ulogu u spajanju informacija iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje i koji igra bitnu ulogu u formiranju novih sjećanja.

Sa druge strane, postoje naučnici koji smatraju da je “deža vi” povezan sa nekim bolestima. Za primjer su naveli ženu koja je godinama doživljavala ovaj efekat, a kojoj je na kraju dijagnostikovana epilepsija.

Osim toga, ovaj fenomenan povezali su sa šizofrenijom, anksioznošću i poremećajima identiteta, iako takve teorije nikada nisu zvanično potvrđene i dokazane.

Kod koga se najviše javlja “deža vi”?
Istraživanja pokazuju da se “deža vi” najviše javlja kod osoba koje su pod stresom ili koji pate od anksioznosti. Ljudi koji imaju previše obaveza i napete poslove, svakodnevno su pod tenzijom i pritiskom zbog čega je veća vjerovatnoća da češće imaju ovaj osjećaj.

Prije nekoliko godina zabilježen je “jedan od najčudnijih slučajeva deža vija ikada zabilježenih u istoriji medicine”. Jedan Britanac je od 2007. godine imao hronični osjećaj “deža vija”. Na početku su napadi trajali nekoliko minuta dnevno, a od 2010. godine su se pogoršali i od tada nije u stanju da gleda TV, sluša radio ili da čita zbog, kako opisuje, “konstantnog osjećaja da se sa tim sadržajem već susretao”.

Njegov slučaj objavljen je u Žurnalu izvještaja o medicinskim slučajevima, u kome se navodi da kod njega nisu otkriveni nikakvi neurološki problemi, koji se povezuju sa osjećajem deža vija. Autorka izvještaja doktorka Kristin Vels navela je da je to vjerovatno prvi zabilježeni slučaj anksioznosti izazvane osjećajem “deža vi”.

Zdravlje

VELIKI UTICAJ NA ZDRAVLJE! Ovo je 5 stvari koje nikako NIJE DOBRO raditi pred spavanje

Večernje navike imaju snažan uticaj na kvalitet sna i cjelokupno zdravlje.

I ako se čine bezazlenima, određeni obrasci ponašanja prije spavanja mogu dugoročno narušiti i fizičko i mentalno zdravlje. Stručnjaci i doktori upozoravaju da male promjene u večernjoj rutini mogu napraviti veliku razliku.

Korišćenje telefona i računara prije spavanja
Plavo svjetlo ometa lučenje melatonina, hormona koji reguliše san. Savjetnici za zdravlje naglašavaju da osobe koje koriste telefon ili računar neposredno prije spavanja često teže zaspu i imaju lošiji kvalitet sna.

Kasna i obilna večera
Prema mišljenju nutricionista, kasno konzumiranje teških i masnih obroka opterećuje probavni sustav, što može dovesti do žgaravice i nemirnog sna. Mnogi od njih savjetuju da se večera pojede barem dva do tri sata prije odlaska u krevet.

Pretjerana konzumacija alkohola
Iako alkohol može stvoriti utisak opuštenosti, stručnjaci ističu da on zapravo narušava strukturu sna. Osobe koje piju u večernjim satima često se bude tokom noći i ujutro se osjećaju umorno.

Preskakanje opuštanja prije spavanja
Večernja rutina važna je za smirivanje uma i tijela. Ako odmah iz užurbanog dana odemo u krevet bez opuštanja – bilo čitanjem, meditacijom ili toplom kupkom – veća je vjerovatnoća da će san biti isprekidan i nekvalitetan.

Predugo gledanje televizije neposredno prije spavanja

Mnogi smatraju gledanje televizije naveče bezazlenim, no doktori upozoravaju da predugo sjedenje pred ekranom može odgoditi prirodni osjećaj pospanosti. Osim toga, sadržaji koji izazivaju stres ili napetost dodatno otežavaju uspavljivanje.

Uvođenje zdravijih večernjih navika može značajno poboljšati kvalitetu sna i opšte zdravlje, a male promjene često čine najveću razliku, prenosi N1.Dakle, prema raznim stručnjacima, ovo su neke od najštetnijih večernjih navika.

Nastavi čitati

Zdravlje

KAD SRCE PRESKAČE! Šta možete sami da preduzmete?

Preskakanje srca, stručno palpitacije, je pojava ubrzanog lupanja srca. Ono može da bude podstaknuto umorom, stresom, pretjerivanjem u alkoholu, prejedanjem, lijekovima ili pojedinim medicinskim stanjima. Kod žena se mogu javiti i tokom trudnoće ili menopauze. Srećom, postoje razni načini da se palpitacije zaustave skoro odmah čim počnu, ili još bolje, možete ih spriječiti vježbanjem tehnika koje smanjuju stres, ali i promjenom životnih navika.

Koliko je ozbiljno?
Iako preskakanje srca može da bude zabrinjavajuće i simptom ozbiljnijih bolesti, poput nepravilnog rada srca (aritmija) ili pojačane aktivnosti štitne žlijezde, što zahtijeva neodložno liječenje, ono je često i bezopasno.

Preskakanje srca možete primijetiti ako imate jedan od sljedećih simptoma:

Osjećaj lepršavosti u grudima
Prebrzi otkucaji srca
Osjećaj preskakanja otkucaja
Teže pumpanje srca nego inače
Ponekad možete osjetiti lupanje srca u grlu ili vratu, kao i u grudima. Preskakanje srca koje je rijetko i traje samo nekoliko sekundi obično ne zahtijeva posebnu procjenu. Ukoliko imate istoriju srčanih bolesti i imate česte palpitacije koje se pogoršavaju, obavezno razgovarajte sa svojim ljekarom.

Šta činiti?
Za instant pomoć prilikom preskaknja srca progutajte nekoliko gutljaja hladne vode. Niko ne zna tačno zašto ovo pomaže, a jedna od teorija kaže da progutana voda dovodi do toga da jednjak pritisne srce, a to “gurkanje” uravnotežuje ritam. Umjesto toga možete lice poprskati ledenom vodom. Ovaj šok može da bude dovoljan da se postigne isti efekat.

Ako se lepršanje u grudima nastavi, primijenite Valsavin manevar. Stisnite nos, zatvorite usta i pokušajte da izdahnete vazduh. Pošto ne možete – usta i nos su zatvoreni – napregnućete se kao da praznite crijeva. Kratak skok krvnog pritiska, koji se javlja kao rezultat, trebalo bi da pomogne da se ponovo podesi normalan ritam vašeg srca.

Kada je riječ o ishrani, budite umjereni. Jedite dosta ribe bogate omega-3 masnim kiselinama (losos, skuša, sardine) koje su dobre za srce. Izbjegavajte prejedanje kako velika količina krvi ne bi bila preusmjerna iz srca u sistem za varenje. Smanjite unos alkohola i kafe, kao i pušenje. Čak i čokolada može da bude krivac za palpitacije.

Mnoge osobe sa nepravilnim srčanim ritmom imaju nedostatak magnezijuma. Pokušajte, stoga, da jedete više namirnica bogatih ovim mineralom, kao što su integralne žitarice, pasulj i ostale mahunarke, zeleno lisnato povrće i morski plodovi.

Umanjite stres
Ako vam srce preskače prilično je vjerovatno da se za to može okriviti stres. Činite sve što je u vašoj mogućnosti da ga svedete na najmanju moguću mjeru. Pokušajte da se izolujete 30 minuta svakog dana kako biste se opustili i smirili svoj um. Čitajte, slušajte muziku, bavite se nekim hobijem…uostalom, vi najbolje znate šta vas opušta.

Probajte takođe aromaterapiju. Poprskajte nekoliko kapi ulja od lavande na papirnu maramicu i udišite taj divan miris. Možete probati i da utrljate dvije kapi ulja gorke narandže na grudi ili ga u maloj količini dodajte u kupku.

Spavajte najmanje sedam sati svake noći, po potrebi i duže. Obavezno upražnjavajte najmanje 30 minuta aerobnih vježbi tri ili četiri puta nedjeljno – šetanje, trčanje ili tenis su odlične opcije.

Kada postaje alarmantno?
Potražite hitnu ljekarsku pomoć ako je preskakanje srca popraćeno:

Nelagodom ili bolom u grudima
Nesvjesticom
Teškom kratkoćom daha
Teškom vrtoglavicom, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Zdravlje

Na tržištu BiH pesticidi u breskvama iz Albanije, OPASNE PO ZDRAVLJE DJECE

Na tržištu BiH pronađen je pesticid u breskvama iz Albanije, i njihova konzumacija kod djece predstavlja visoki rizik za zdravlje, saopštila je Agencija za bezbjednost hrane BiH.

Kako su naveli iz Agencije u sklopu Programa kontrole ostataka pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog porijekla u Bosni i Hercegovini u breskvama iz Albanije utvrđena je prisutnost aktivne tvari klorpirofos koja nije u skladu s Pravilnikom o maksimalnim nivo ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla.

“U pitanju je visok rizik”, naglasili su iz Agencija za bezbjednost hrane BiH.

Dodaju da je u pitanju breskva II klase, berba 2025, te da je izvoznik ZHAKU METUSHI, Suk 1, Strum, a Uvoznik u BiH Sejo prom d.o.o. Sarajevo.

“Brzom procjenom rizika koju je provela Agencija za bezbjednost hrane Bosne i Hercegovine utvrđeno je da bi konzumacija breskve s utvrđenom vrijednosti klorpirifosa kod djece značajno premašila akutnu referentu dozu, što predstavlja visok rizik za zdravlje”, naglašavaju iz Agencije i dodaju da su dostavili sve raspoložive informacije na daljnje postupanje nadležnim inspekcijskim tijelima.

Inače, aktivna tvar klorpirifos ne nalazi se na Popisu aktivnih materija dopuštenih za upotrebu u fitofarmaceutskim sredstvima u BiH, što znači da upotreba iste u fitofarmaceutskim sredstvima nije dopuštena.

Nastavi čitati

Aktuelno