Connect with us

Politika

CIK IZBORE RASPISUJE DO 9. MAJA: Nove tehnologije na 10% biračkih mjesta

Kolegijum Centralne izborne komisije BiH danas bi trebalo da odluči kada će biti održana sjednica CIK-a na kojoj će biti donesena odluka o raspisivanju lokalnih izbora, koji će biti održani u oktobru ove godine.

Istovremeno, na sjednici Savjeta ministara BiH, koja je zakazana za danas, ministri bi trebalo da razmatraju izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje je predložilo Ministarstvo pravde BiH.

Kako nezvanično saznajemo, radi se o izmjenama Izbornog zakona BiH koji predlaže HDZ, ali koje nemaju podršku, posebno HDZ-ovih partnera iz Federacije BiH, tako da je vjerovatno da te izmjene neće biti usvojene.

Da bi ove izmjene i dopune bile usvojene potreban je glas najmanje jednog bošnjačkog ministra, što je ipak teško očekivati s obzirom na to da su u nekoliko navrata do sada isticali da nemaju ništa protiv onoga što je nametnuo Šmit.

Što se tiče raspisivanja izbora, takođe prema nezvaničnim informacijama, oni će biti raspisani najdalje do 9. maja, i od tada počinju da teku izborni rokovi za prijavljivanje političkih partija, dostavljanje kandidatskih lista itd.

“Imamo usvojene podzakonske akte za ove izbore, gotovo sve osim onih najbitnijih, a to je odluka o raspisivanju izbora, vremenski plan, odluka o broju birača i moramo zakletvu da damo prije nego što raspišemo izbore, a to planiramo na narednoj sjednici. A sve dogovore u vezi s tim ćemo imati na kolegijumu koji predlažem da bude u utorak”, rekla je Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a, na posljednjoj sjednici koja je održana u petak.

Na toj sjednici CIK je izmijenio desetine pravilnika i uputstava, a sve s ciljem da ih uskladi s izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.

Između ostalog donesene su odluke o formi i sadržaju glasačkog listića, broju članova izborne komisije osnovne izborne jedinice, a usvojena je i odluka o visini naknada za rad članova izborne komisije osnovne izborne jedinice u BiH.

Na sjednici CIK-a bilo je govora i o izboru administracije, tačnije predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora. Taj posao do sada je bio u nadležnosti lokalnih izbornih komisija, međutim nakon nametanja Izbornog zakona od strane Šmita, ta nadležnost prebačena je Centralnoj izbornoj komisiji BiH koja će polovinom maja raspisati konkurs za oko 5.000 takvih pozicija.

CIK je usvojio i Prijedlog uputstva o sprovođenju pilot-projekta na lokalnim izborima 2024. godine uz upotrebu izbornih tehnologija, kada je istaknuto da su u planu četiri pilot-projekta zahvaljujući donatorima te da je plan da se “pilotiraju projekti” na oko 10 odsto biračkih mjesta.

U planu su tri osnovna pilot-projekta te video-nadzor, u slučaju da se dobiju sredstva za to s obzirom na to da za taj dio projekta nije bilo donatora. Evropska unija finansiraće projekte autentifikacije birača i transmisiju rezultata, dok će optičke skenere i automatsko brojanje glasačkih listića finansirati USAID, dok će OSCE uz pomoć pojedinih ambasada finansirati projekat biometrijske identifikacije birača.

S obzirom na to da će CIK u naredni dan ili dva raspisati lokalne izbore, ključno je pitanje da li će partije, posebno one vladajuće u Republici Srpskoj, učestvovati na tim izborima jer je Narodna skupština Republike Srpske usvojila Izborni zakon RS, a brojni zvaničnici iz RS tada su rekli da će Srpska sama sprovesti izbore na svojoj teritoriji.

Politika

Konaković pokazao nedostatak sposobnosti za KONSTRUKTIVAN DIJALOG

Suprotstavljanje ministra inostranih poslova Elmedina Konakovića svima, kako unutar, tako i izvan BiH ko nema isti stav kao on, implicira nedostatak fleksibilnosti i sposobnosti za konstruktivan dijalog, naročito u procesu donošenja važnih diplomatskih odluka, izjavila je Srni ambasador BiH u Francuskoj Bojana Kondić Panić.

Panićeva je navela da su diplomatski odnosi sa zemljama članicama EU, poput Mađarske, ključni za proces evropskih integracija BiH, a kada se takvi odnosi narušavaju to može zasigurno imati negativne posljedice na perspektivu pridruživanja EU, kao i na šire međunarodne odnose.

Povodom najave Konakovića da ovo ministarstvo neće nastaviti primjenu Akcionog plana o prenosu znanja o procesu pristupanja EU između ovog i Ministarstva inostranih poslova i trgovine Mađarske, Panićeva je ukazala da diplomatija zahtijeva sposobnost da se čuju i uvaže različiti stavovi i da se pronađu kompromisna rješenja koja su u najboljem interesu države, a u slučaju BiH u interesu svih njenih građana, ne samo Bošnjaka.

“Anatemisanje svakoga ko pokušava imati prijateljske odnose sa Srbima je još jedna u nizu neprijateljskih poruka svim diplomatama iz reda srpskog naroda”, napomenula je Panićeva.

Ovakav stav, istakla je, doprinosi samo polarizaciji unutar BiH i između BiH i susjednih država, što može otežati diplomatske napore za regionalnu stabilnost i saradnju.

“Urušavanje odnosa sa jednom prijateljskom zemljom ukazuje na potencijalni problem u vođenju spoljne politike koja bi trebalo da bude zasnovana na diplomatiji, dijalogu i saradnji”, ocijenila je Panićeva.

Ona je napomenula da je uspostavljanje i održavanje prijateljskih odnosa sa svim susjedima, uključujući Srbiju, ključno za dugoročnu stabilnost i napredak u regionu.

Ona je podsjetila da je vođenje spoljne politike u BiH, u okviru strukture postavljene Dejtonskim mirovnim sporazumom, u nadležnosti Predsjedništva BiH.

“Autonomnim donošenjem odluka ministra Konakovića, jasno je da se radi o elementarnom nepoštovanju Ustava BiH, koje za posljedicu ima urušavanje odnosa sa prijateljskim zemljama i otvara nekoliko važnih tema u vezi sa vođenjem diplomatije BiH”, naglasila je Panićeva.

Ona je istakla da održavanje otvorenog dijaloga, čak i sa zemljama koje imaju različite stavove o osjetljivim pitanjima, može dugoročno donijeti više koristi u smislu stabilnosti i integracije u EU.

Konaković je u otvorenom pismu evropskom komesaru za proširenje i susjedstvo Oliveru Varheljiju uputio kritike zbog, kako je naveo, javnog pridruživanja “sramnoj propagandi” predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i optužio ga da se priklonio Srbiji protiv rezolucije o Srebrenici.

Ujedno je obavijestio Varheljija da neće nastaviti implementaciju Akcionog plana o prenosu znanja o procesu pristupanja EU sa Ministarstvom spoljnih poslova i trgovine Mađarske, nakon što je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto izjavio je da njegova zemlja neće glasati za rezoluciju o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN.

Nastavi čitati

Politika

LAŽ JE SVE ŠTO KAŽE: ” Dodik govorio o odnosima Banjaluke i Sarajeva, pa prozvao Bećirovića

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je kako su odnosi Banjaluke i Sarajeva možda na najgorem nivou te se posebno osvrnuo na djelovanje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.

Dodik je rekao da nisu tačne Bećirovićeve tvrdnje da govori u ime Bosne i Hercegovine, već da je laž sve što kaže.

– On je tip koji ima mnogo patološkog u sebi, ne možete da otvorite nikakav dijalog, ne možete ništa da uradite. On ima svoju priču, svoju istinu. Ne treba zaboraviti da je napisao da su Srbi prije 100 godina počinili više genocida nad Bošnjacima, što nijedna nauka ne može provjeriti kao naučno dokazane činjenice – rekao je Dodik.

Ističe kako nije samo Bećirović problem već i to što čini Zlatko Lagumdžija i Elmedin Konaković za kojeg ističe da prepričava zajedničke sastanke.

– Tačno je da sam došao i rekao hoćemo ljudi da nastavimo dalje? Hoćemo, ali prvo moramo da završimo ono što smo dogovorili. Jesmo se dogovorili da ćemo mijenjati CIK? Jesmo. Hoćemo li ovo uraditi? Oni šute. Hoćemo li usvojiti budžet koji smo dogovorili? Hoćemo. Hajde onda ove dvije tačke i CIK i budžet da završimo. A on iz toga napravi da nešto nije dao – pojasnio je Dodik, prenosi Klix.

Nastavi čitati

Politika

Srpski narod u Srpskoj će biti izložen VELIKIM PRITISCIMA

Srpski narod u Srpskoj će biti izložen velikim pritiscima i nama nema budućnosti bez statusnog priključenja Srbiji, napisao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik na svom Instagram nalogu.

“I to je nešto što ovo vrijeme i rezolucija o Srebrenici najbolje pokazuju, jer ona ima za cilj skrivenu diskvalifikaciju srpskog naroda, moralnu i svaku drugu”, naglasio je Dodik.

Dodik je podsjetio da je tokom sedmice u Beogradu prisustvovao ručku s predsjendikom Srbije Aleksandrom Vučićem, patrijarhom Porfirijem i episkopima SPC, na kojem su razgovarali o napadima na Srpsku i Srbiju.

Dodao je da je boravio i u Budimpešti, gdje je razgovarao s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i ministrom spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peterom Sijartom o nastavku saradnje i otvaranju novih projekata.

Nastavi čitati

Aktuelno