Connect with us

Društvo

NIŠTA MU NIJE TEŠKO! Mitar Medović, banjalučki humanitarac pomaže i na pragu stote

Mitar Medović iz Banjaluke u oktobru će napuniti 98 godina, a kao volonter Gradske organizacije Crvenog krsta i veliki humanitarac ni nakon 55 godina ne posustaje, pomaže ugroženim i siromašnim sugrađanima, a tako će vjerovatno do kraja života.

U razgovoru s njim, a povodom Svjetskog dana humanitarnih radnika, sa osmijehom nam je ispričao da ga i dalje pokreće i daje mu snagu to što zna da će nekome pomoći.

Ovaj bivši milicionar, još pun entuzijazma i vitalan, rođen u jesen 1925. godine u Rudom, već 70 godina živi u Banjaluci, a član je humanitarne organizacije grada Banjaluke cijelih 65 godina. No, on je jedan od najstarijih i najaktivnijih volontera Organizacije Crvenog krsta Banjaluke već 55 godina.

Cijeli svoj život posvetio je pomaganju drugima, a više od pet decenija nije ni pomislio da zatraži da mu se plati za njegov rad.

I danas na štakama prošeta do Centra za socijalni rad ili do mjesne zajednice Crvenog krsta, a s obzirom na to da je njen predsjednik više od 30 godina, napiše dopis za donaciju paketa za nekoliko osoba, preuzme, te podijeli zajedno sa volonterima.

Kako kaže, takvim tempom će vjerovatno nastaviti do kraja života.

“Sve to vidi narod i Gospod Bog. I danas me ljudi pozdravljaju i javljaju mi se i to me hrani, daje mi moralnu snagu”, priča Medović za “Nezavisne”.

U Banjaluku je došao sada već davne 1952. godine, bio je policajac 22 godine, od 1945. do 1967, a nakon odlaska u penziju, a s obzirom na to da je i u svom radu povezan sa Crvenim krstom, Centrom za socijalni rad i sl., odlučio je da nastavi sa humanitarnim radom.

“Ja sam oduvijek pomagao ljudima, prosto sam imao tu želju, niko me nije tjerao na to. Savjest me tjerala da pomažem ljudima, siromašnima, starima, nemoćnima, teško pokretnima, koji nemaju ništa ili imaju tek minimalna sredstva za život. Svaki dan sam pomagao, čak i subotom i nedjeljom, bez obzira na to koje je godišnje doba, i to po najvišim temperaturama ili najhladnijoj zimi. Uvijek sam išao pješice ili biciklom pomagati, često slabo obučen i obuven, više gladan nego sit”, priča nam Medović.

Iako je prije nekih sedam godina slomio kuk, više nije toliko aktivan, ali i dalje ne odustaje.

“Malo sam smanjio aktivnosti kada sam prije sedam godina pao na stepenicama i slomio kuk. Tada sam operisan, pa sam nastavio da radim, jer nisam klonuo duhom i posustao. Imam dvije štake, hodam, radim, pa tako i sa 98 godina, zajedno sa volonterima, obilazim bolesnike, siromašne, kad god mogu”, ističe ovaj humanitarac.

Prema njegovim riječima, bolesnima pomaže da dobiju pomoć, a pored svega toga, prikuplja i dobrotvorne priloge od donatora.

“Ja od donatora tražim nekih deset paketa pomoći, ili nešto novca, a godišnje podijelim 100 paketa, a prošle godine čak 200. I mladima bih poručio da se uključe u humanitarni rad, da pomažu drugima”, kazao je on.

Dodaje da nikad nije pravio diskriminaciju među ljudima, za njega su svi jednaki, sve vjere, nacije, te sve štiti i pomaže.

“Za vrijeme rata je bilo najgore. Tada smo svi zajedno pružali pomoć ranjenima, izbjeglicama, i to su bile najteže godine mog volonterskog posla”, zaključio je Medović.

Njegova kćerka Ljubinka kaže da je i sada uporan, ne odustaje, iako mu je, ističe ona, 100 puta sam rekla da prekine s tim, da malo odmori, no, kako kaže, to je za njega nemoguće.

On je iskazao zahvalnost brojnim donatorima, bankama, marketima, firmama koji pošalju pakete pomoći i odgovore na njegove dopise.

Odlikovan brojnim ordenima

Humanitarac Mitar Medović je odlikovan i brojnim ordenima, a kako kaže, ima 25 odlikovanja.

“Imam Orden rada od Tita, koji sam dobio 1964. godine, te Orden za vojne zasluge Narodne vojske Jugoslavije, a sedamdesetih sam dobio Orden za narod, te Zlatni orden Crvenog krsta”, rekao je Medović.

Bio je, kako kaže, prvi komandir Stanice Narodne milicije u Višegrada i najbolji policajac u Banjaluci, a 1965. grad Banjaluka ga je proglasio za počasnog građanina, dok je odlikovan i Krstom milosrđa od predsjednika Republike Srpske.

Related Topics:

Društvo

PUTEVI U SRPSKOJ ODNOSE ŽIVOTE: Broj saobraćajnih nesreća u porastu

Putevi u Srpskoj i dalje odnose živote, a od početka ove godine u saobraćajnim nesrećama poginulo je 25 osoba.

Prema podacima kojima raspolaže MUP RS u periodu od januara do aprila ove godine desilo se 3.338 saobraćajnih nesreća, što je za 8 odsto više u odnosu na isti period 2023. godine.

– Poginulo je 25 osoba. Teže je povrijeđeno 163, što je za 10 odsto više u odnosu na isti period 2023. godine. 880 osoba je lakše povrijeđeno što je za 15,2 odsto više u odnosu na 2023. godinu, dok broj nesreća samo sa materijalnom štetom iznosi 2.598 i veći je za 7,1 odsto – kažu iz MUP Republike Srpske.

Pogoršanje stanja
Milija Radović, zamjenik direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske ističe u razgovoru za Srpskainfo da je došlo do pogoršanja stanja kada je riječ o brzini i vožnji pod dejstvom alkohola.

– Došlo je do pogoršanja stanja kada je riječ o prekoračenju brzine sa 55 na 63 odsto. Takođe, povećao se i udio vozača koji voze pod dejstvom alkohola – kaže Radović

Ističe da Agencija za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske tokom cijele godine ima niz preventivnih aktivnosti za unapređenje bezbjednosti u saobraćaju.

– U skladu sa našim budžetom, koji je nedovoljan, tokom cijele godine provodimo nekoliko aktivnosti i kampanja. Imamo kampanju za alkohol, gdje obilazimo Srpsku i dijeljenjem letaka upoznajemo građane na opasnost od vožnje pod uticajem alkohola. Zatim imamo i kampanju za pješake gdje ih usmjeravamo na korišćenje bezbjednosnog prsluka i drugih sredstava za osvjetljavanje tokom noći. Za najmlađu populaciju imamo predstavu “Mirka i drugari” gdje učimo mališane o osnovnim pravilima u saobraćaju. Ne smijemo zaboraviti ni akciju za srednjoškolce, kada zajedno sa ljudima koji su teško povrijeđeni u saobraćajnim nesrećama idemo u škole, gdje im oni pričaju svoja iskustva. Tu su naravno i kampanje za vezanje pojasa, kampanje za traktore i slično – dodaje Radović.

“Potrebno je analizirati najopasnije puteve”
Radović naglašava da Zakon o bezbjednosti saobraćaja predviđa da se svake godine radi analiza bezbjednosti saobraćaja.

Ako zakon predviđa tako, onda je to potrebno raditi svake godine. Potrebno je izvršiti analizu lokacija koje su najopasnije, gdje se najviše dešavaju saobraćajne nesreće. Tamo gdje je problem brzina, treba da se realizuje mjerenje brzine. A ako se brzina prekorači, onda je potrebno poduzeti mjere. Ne trebamo čekati da opet neko pogine, pa da tek onda preduzmemo nešto – kaže on.

Smatra da je osim, preventivnih aktivnosti, potrebno i da se vozači ponašaju odgovorno tako što će poštovati saobraćajne propise i tako zaštiti svoj, ali i život drugih učesnika u saobraćaju.

Dodaje i da je neophodno izdvojiti više novca kako bi se unaprijedio kvalitet saobraćajnica.

Sankcionisano 4.309 vozača
MUP RS je u periodu od 5. do 10. maja realizovao republičku akciju pojačana kontrola učesnika u saobraćaju sa akcentom na sankcionisanje nedozvoljene brzine kretanja motornih vozila i upravljanje vozilom pod dejstvom alkohola.

Tokom akcije testirano je 18.857 učesnika u saobraćaju, a sankcionisano je 4.309 vozača.

-Zbog nedozvoljene koncentracije alkohola u organizmu sankcionisano je 810 vozača, a evidentirano je 2.650 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine – kažu iz MUP RS.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Popodne ponovo kiša

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se nakon sunčanog i toplog jutra očekuje nestabilno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom.

Od sredine dana očekuje se naoblačenje sa zapada, koje će prouzrokovati kišu i pljuskove sa grmaljavinom.

Lokalne nepogode i grad moći su u poslijepodnevnim časovima na sjeveru i istoku, a jači pljuskovi u večernjim časovima na jugu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha biće od 10 do 16, u višim predjelima od sedam, a najviša dnevna od 25 do 30, u višim predjelima od 19 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

BOLOVANJA SVE MANJE, TROŠKOVI SVE VEĆI! Fond zdravstva grca u dugovima

U Republici Srpskoj u 2023. godini zabilježeno je manje slučajeva bolovanja nego 2022. godine, ali su troškovi koje je plaćao Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske bili višestruko veći.

Brojke ćemo početi podatkom da je u prošloj godini u Srpskoj evidentirano više od 211.000 slučajeva bolovanja, što je prosječno oko 17.590 na mjesečnom nivou, odnosno nešto više od 570 slučajeva dnevno.

Ali, kao što smo i rekli, ove brojke su manje u odnosu na 2022. godinu, prema kojima je tada mjesečni prosjek bio 21.300, ili nešto više od 700 na dnevnom nivou.
Međutim, ovdje je bitno napomenuti da se svaka prijava za bolovanje računa posebno, pa primjera radi, jedan radnik u toku mjeseca može da otvori bolovanje i dva puta, i to se evidentira kao dva slučaja.

U prevodu, brojka od 17.590 slučajeva mjesečno ne znači da je na bolovanju tada striktno bilo toliko radnika.

Ipak, dok se broj evidentiranih slučajeva bolovanja smanjuje, troškovi FZO RS se povećavaju.
Ukupno su, kažu za “Nezavisne novine”, veći za 15 odsto nego 2022.

“Prvenstveno zbog toga što su Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS povećane osnovice za isplatu plata za vrijeme bolovanja, poput za trudnice koje se nalaze na bolovanju zbog bolesti ili komplikacija u trudnoći, kao i za maligne bolesti, gdje se sada plata za vrijeme bolovanja isplaćuje 100 odsto, a ta bolovanja zbog prirode bolesti i stanja traju duže”, pojašnjavaju iz Fonda zdravstva.

Naravno, napominjemo da se bolovanja razlikuju i po broju dana koliko je neko izostao s posla, a ovom prilikom pažnju ćemo posvetiti onima koja su bila duža od 30 dana.

S tim u vezi, analize FZO RS pokazuju da su na prvom mjestu bila trudnička bolovanja, zatim povrede i trovanja, kao i maligni tumori.

“Trošak Fonda za bolovanja duža od 30 dana u 2023. godini iznosi oko 33 miliona KM, a u 2022. godini iznosio je 17,3 miliona KM”, naveli su iz ove ustanove.

U daljem, statistika pokazuje da je prosječan broj izgubljenih radnih dana po slučaju bolovanja iznosio 12.

FZO RS podsjeća i na to da su u prethodnom periodu na neki način pooštrili pravila za bolovanje. Posljednja u nizu mjera je stupanje na snagu novog Pravilnika o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad, kako bi se dodatno unaprijedila oblast bolovanja i sve eventualne zloupotrebe svele na minimum.

“Poslodavci mogu da zatraže vanrednu ocjenu bolovanja za radnike ukoliko imaju bilo kakvu sumnju u opravdanost toga. Na osnovu zahtjeva poslodavca, prvostepena komisija za bolovanje poziva osiguranika i sprovodi vanrednu ocjenu privremene nesposobnosti. Komisija je obavezna pregledati osiguranika i izvršiti uvid u zdravstveni karton i postojeću medicinsku dokumentaciju.

Osiguranik kada primi poziv za vanrednu ocjenu treba da se javi svom porodičnom ljekaru koji je dužan da mu izda uputnicu. Ishod ove vanredne ocjene može biti ili nastavak bolovanja ili vraćanje na posao narednog dana, ako se analizom i pregledom ustanovi da je radnik sposoban za posao”, pojašnjavaju iz Fonda.

Podsjećaju i na činjenicu da vanredne ocjene bolovanja nije moguće tražiti za radnike koji se trenutno ne nalaze na bolovanju, već su to pravo koristili nekada ranije, a sada već rade.

A pored vanredne ocjene, iz FZO dodaju da postoje i vanredne kontrole, koje vrše kontrolori Fonda, a ne gorepomenute komisije i prilikom kojih se radnici ne pozivaju na pregled, već se gleda medicinska dokumentacija.

“Takođe, kod ove kontrole, provjere opravdanosti bolovanja se mogu sprovesti i za bolovanja koja su završena”, kažu iz Fonda, napominjući i to da radnik u roku od 24 časa ima mogućnost da se i sam obrati prvostepenoj komisiji ukoliko nije zadovoljan ocjenom porodičnog ljekara, kao i da ima mogućnost žalbe FZO RS u slučaju da prvostepena komisija zaključi bolovanje, a da on nije zadovoljan tim rješenjem, prenose “Nezavisne novine“.

Obaveza svih koji su na bolovanju jeste da se svakih 15 dana javljaju porodičnom doktoru, a izuzetak su oni koji se nalaze na bolničkom liječenju.

Prema postojećem Pravilniku Fonda, troškove neto plata radnika koji su na bolovanju do 30 dana snosi poslodavac, a za bolovanja duža od 30 dana FZO RS.

Nastavi čitati

Aktuelno