Connect with us

Društvo

NIŠTA MU NIJE TEŠKO! Mitar Medović, banjalučki humanitarac pomaže i na pragu stote

Mitar Medović iz Banjaluke u oktobru će napuniti 98 godina, a kao volonter Gradske organizacije Crvenog krsta i veliki humanitarac ni nakon 55 godina ne posustaje, pomaže ugroženim i siromašnim sugrađanima, a tako će vjerovatno do kraja života.

U razgovoru s njim, a povodom Svjetskog dana humanitarnih radnika, sa osmijehom nam je ispričao da ga i dalje pokreće i daje mu snagu to što zna da će nekome pomoći.

Ovaj bivši milicionar, još pun entuzijazma i vitalan, rođen u jesen 1925. godine u Rudom, već 70 godina živi u Banjaluci, a član je humanitarne organizacije grada Banjaluke cijelih 65 godina. No, on je jedan od najstarijih i najaktivnijih volontera Organizacije Crvenog krsta Banjaluke već 55 godina.

Cijeli svoj život posvetio je pomaganju drugima, a više od pet decenija nije ni pomislio da zatraži da mu se plati za njegov rad.

I danas na štakama prošeta do Centra za socijalni rad ili do mjesne zajednice Crvenog krsta, a s obzirom na to da je njen predsjednik više od 30 godina, napiše dopis za donaciju paketa za nekoliko osoba, preuzme, te podijeli zajedno sa volonterima.

Kako kaže, takvim tempom će vjerovatno nastaviti do kraja života.

“Sve to vidi narod i Gospod Bog. I danas me ljudi pozdravljaju i javljaju mi se i to me hrani, daje mi moralnu snagu”, priča Medović za “Nezavisne”.

U Banjaluku je došao sada već davne 1952. godine, bio je policajac 22 godine, od 1945. do 1967, a nakon odlaska u penziju, a s obzirom na to da je i u svom radu povezan sa Crvenim krstom, Centrom za socijalni rad i sl., odlučio je da nastavi sa humanitarnim radom.

“Ja sam oduvijek pomagao ljudima, prosto sam imao tu želju, niko me nije tjerao na to. Savjest me tjerala da pomažem ljudima, siromašnima, starima, nemoćnima, teško pokretnima, koji nemaju ništa ili imaju tek minimalna sredstva za život. Svaki dan sam pomagao, čak i subotom i nedjeljom, bez obzira na to koje je godišnje doba, i to po najvišim temperaturama ili najhladnijoj zimi. Uvijek sam išao pješice ili biciklom pomagati, često slabo obučen i obuven, više gladan nego sit”, priča nam Medović.

Iako je prije nekih sedam godina slomio kuk, više nije toliko aktivan, ali i dalje ne odustaje.

“Malo sam smanjio aktivnosti kada sam prije sedam godina pao na stepenicama i slomio kuk. Tada sam operisan, pa sam nastavio da radim, jer nisam klonuo duhom i posustao. Imam dvije štake, hodam, radim, pa tako i sa 98 godina, zajedno sa volonterima, obilazim bolesnike, siromašne, kad god mogu”, ističe ovaj humanitarac.

Prema njegovim riječima, bolesnima pomaže da dobiju pomoć, a pored svega toga, prikuplja i dobrotvorne priloge od donatora.

“Ja od donatora tražim nekih deset paketa pomoći, ili nešto novca, a godišnje podijelim 100 paketa, a prošle godine čak 200. I mladima bih poručio da se uključe u humanitarni rad, da pomažu drugima”, kazao je on.

Dodaje da nikad nije pravio diskriminaciju među ljudima, za njega su svi jednaki, sve vjere, nacije, te sve štiti i pomaže.

“Za vrijeme rata je bilo najgore. Tada smo svi zajedno pružali pomoć ranjenima, izbjeglicama, i to su bile najteže godine mog volonterskog posla”, zaključio je Medović.

Njegova kćerka Ljubinka kaže da je i sada uporan, ne odustaje, iako mu je, ističe ona, 100 puta sam rekla da prekine s tim, da malo odmori, no, kako kaže, to je za njega nemoguće.

On je iskazao zahvalnost brojnim donatorima, bankama, marketima, firmama koji pošalju pakete pomoći i odgovore na njegove dopise.

Odlikovan brojnim ordenima

Humanitarac Mitar Medović je odlikovan i brojnim ordenima, a kako kaže, ima 25 odlikovanja.

“Imam Orden rada od Tita, koji sam dobio 1964. godine, te Orden za vojne zasluge Narodne vojske Jugoslavije, a sedamdesetih sam dobio Orden za narod, te Zlatni orden Crvenog krsta”, rekao je Medović.

Bio je, kako kaže, prvi komandir Stanice Narodne milicije u Višegrada i najbolji policajac u Banjaluci, a 1965. grad Banjaluka ga je proglasio za počasnog građanina, dok je odlikovan i Krstom milosrđa od predsjednika Republike Srpske.

Related Topics:

Društvo

POZNATOM DOKTORU NAJVEĆE PRIZNANJE! Vlada odlučila – Institut „Zotović“ zvanično mijenja ime u „Prof. dr Goran Talić“!

Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Dr Miroslav Zotović“ u Banjaluci ubuduće se nositi ime po preminulom doktoru Goranu Taliću, saopšteno je iz Vlade Republike Srpske.

Vlada Republike Srpske, s ciljem odavanja počasti prof. dr Goranu Taliću, koji je dao izuzetan doprinos razvoju i unapređenju zdravstvene zaštite u Republici Srpskoj, donijela je Odluku o promjeni naziva JZU Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Dr Miroslav Zotović“ Banja Luka u JZU Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Prof. dr Goran Talić“ Banja Luka.

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Institut zaduženi su da odmah preduzmu dalje aktivnosti na realizaciji promjene naziva ove zdravstvene ustanove, saopšteno je iz Vlade Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nakon hladnog jutra, moguća slaba kiša

U Republici Srpskoj i FBiH će, nakon vedrog i hladnog jutra, biti pretežno sunčano vrijeme.

Ujutru će na jugozapadu i u višim predjelima biti slabog mraza, a oko rijeka i po kotlinama prolazne magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana će na istoku doći do naoblačenja, mjestimično je moguća vrlo slaba kiša, dok će uveče u većini krajeva biti pretežno oblačno, ali bez padavina.

Duvaće slab, promjenljiv ili vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini tokom jutra umjerena do pojačana bura.

Minimalna temperatura vazduha biće od minus jedan do pet, na jugu do osam stepeni, u višim predjelima od minus tri, a maksimalna od 15 na istoku do 22 na sjeveru i zapadu, u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

STRUJA U BIH PREJEFTINA? Stručnjak poručuje: “Poskupljenje neminovno”

Električna energija u BiH moraće poskupjeti kako bi se obezbijedio novac za održavanje i modernizaciju elektroenergetskog sistema, smatra Zijad Bajramović, predsjednik BH Komiteta CIGRE, koji upozorava da država istovremeno mora zaštititi građane koji ne mogu podnijeti veće račune.

Prema njegovim riječima, elektroenergetski sektor suočava se s ozbiljnim problemima, od nedovoljnih ulaganja u mrežu do sve većeg broja solarnih i vjetroelektrana, čiju proizvodnju postojeća infrastruktura neće moći neograničeno prihvatati.

Posebno upozorava da su za modernizaciju distributivne mreže u naredne tri godine potrebne oko tri milijarde KM.

Zašto Bajramović smatra da struja mora poskupjeti?

Bajramović je u razgovoru za BHRT ocijenio da je cijena električne energije za domaćinstva i dalje preniska u odnosu na troškove proizvodnje, nabavke i prenosa.

“Cijena električne energije za javnu potrošnju i dalje je preniska”, rekao je Bajramović.

Smatra da sadašnji način formiranja cijena ne obezbjeđuje dovoljno novca za održavanje postojeće infrastrukture, a posebno ne za ulaganja koja će biti potrebna u narednim godinama.

“Po meni je to neminovnost”, rekao je govoreći o korekciji cijena električne energije.

Ipak, naglašava da poskupljenje ne smije pasti na teret građana koji već teško plaćaju račune.

“Nadležna ministarstva i vlade moraju voditi računa o tome da zaštite ugrožene kupce, između ostalog i kroz određene sisteme beneficija”, poručio je.

Njegove izjave predstavljaju stručnu procjenu, a ne najavu konkretne odluke nadležnih institucija o novim cijenama struje.

Za elektroenergetsku mrežu potrebne tri milijarde KM

Jedan od najvećih problema jeste stanje prenosne i distributivne mreže.

Prema procjenama koje je iznio Bajramović, u naredne četiri godine BiH bi godišnje mogla dobijati između 500 i 600 megavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.

Međutim, pitanje je može li postojeća mreža prihvatiti toliku proizvodnju.

“Mislim da elektroenergetska mreža, ni prenosna ni distributivna, nisu u potpunosti spremne da prihvate te nove količine”, upozorio je Bajramović.

Na mrežu je već priključeno oko 1.600 megavata varijabilnih obnovljivih izvora, dok su, prema njegovim riječima, granične vrijednosti prenosne mreže približno 2.000 megavata.

To znači da bi dalji rast proizvodnje iz solarnih i vjetroelektrana mogao predstavljati ozbiljan izazov ukoliko se na vrijeme ne izgrade novi kapaciteti za prenos i distribuciju električne energije.

Za modernizaciju distributivne mreže, prema procjenama koje je naveo, u naredne tri godine potrebno je oko tri milijarde KM.

BiH više nije siguran izvoznik struje

Bajramović upozorava i na promjene u proizvodnji električne energije.

Bosna i Hercegovina, koja je godinama imala značajnu ulogu izvoznika, sada se suočava s periodima u kojima domaće elektroprivrede moraju uvoziti struju.

Kao jedan od uzroka navodi izostanak odgovarajuće razvojne politike, ali i probleme u rudnicima i proizvodnji uglja.

Smatra da je potrebno realnije uskladiti cijene uglja i električne energije s troškovima proizvodnje, uz zaštitu položaja rudara.

Istovremeno, ulaganja ne mogu biti usmjerena samo na nove elektrane.

Potrebni su novi dalekovodi, modernizacija distributivnih sistema, baterijska skladišta energije i tehnologije koje će omogućiti stabilno snabdijevanje i kada proizvodnja iz obnovljivih izvora varira.

Nedostaje i radnika

Pored novca i infrastrukture, sve veći problem predstavlja nedostatak stručnog kadra.

“Mislim da stručne snage, inženjera, tehničara i majstora, imamo sve manje i da i s tim možemo doći u problem u Bosni i Hercegovini”, rekao je Bajramović.

Dodatni pritisak na elektroenergetski sektor donose evropska pravila o emisijama ugljen-dioksida, uključujući mehanizam CBAM, koji utiče na uslove plasmana određenih proizvoda na tržište Evropske unije.

Dugoročno, BiH će morati da smanjuje oslanjanje na termoelektrane i razvija zamjenske proizvodne kapacitete, ali Bajramović upozorava da se takva promjena mora planirati zajedno s razvojem mreže.

Šta će biti ako se ulaganja nastave odgađati?

O izazovima energetskog sektora biće riječi i na petom savjetovanju BH Komiteta CIGRE u Mostaru, na kojem je najavljeno oko 80 stručnih radova i više od 300 učesnika.

Među temama su obnovljivi izvori energije, pametne mreže, baterijski sistemi i energetska tranzicija.

Bajramović smatra da BiH ima stručni i razvojni potencijal za modernizaciju, ali da je neophodno da nadležni konačno počnu s ulaganjima.

“Mislim da Bosna i Hercegovina ima kapacitet, samo treba krenuti u pravcu razvoja koji su stručnjaci postavili”, zaključio je.

Nastavi čitati

Aktuelno