Connect with us

Politika

NOVO POSKUPLJENJE STRUJE U REPUBLICI SRPSKOJ! Šta to tačno znači za građane i privredu

Računi za električnu energiju u **Republici Srpskoj biće veći za oko 10 % za domaćinstva i 6 % za privredu od 1. februara 2026. godine, odlučila je Regulatorna komisija za energetiku RS (RERS) na sjednici u Trebinju. Ovo poskupljenje rezultat je djelimičnog usvajanja zahtjeva distributivnih preduzeća za povećanje mrežarine, koja učestvuje u ukupnom računu za potrošenu električnu energiju.

Šta znači poskupljenje za građane?

Za prosječno domaćinstvo, povećanje od 10 % znači značajno veće mjesečne troškove, posebno u zimskim mjesecima kada je potrošnja struje veća. Ako su dosadašnji računi već opterećivali kućni budžet u uslovima rastuće inflacije i poskupljenja osnovnih životnih namirnica, novi rast tarifa dodatno smanjuje kupovnu moć građana.

Za mnoge porodice, posebno one sa više članova ili sa niskim prihodima, ovo povećanje može značiti manje novca za hranu, lijekove, ogrev i druge osnovne troškove.

Poskupljenje za privredu i efekti u lancu

Privreda će plaćati oko 6 % veću cijenu električne energije, što naročito pogađa proizvođače, male i srednje preduzetnike koji već posluju sa uskim profitnim marginama. Povećani troškovi energije često se prelijevaju na cijene proizvoda i usluga, što može dodatno podstaći inflaciju i opteretiti potrošače.
Klix.ba

Pozadina povećanja: zahtjevi distributera i mrežarina

Distributivna preduzeća u RS su ranije ove godine podnijela zahtjev za povećanje mrežarine od čak oko 46 %, zahtjev koji je regulator djelimično usvojio. Mrežarina je stavka koja pokriva troškove održavanja i ulaganja u distributivnu mrežu i čini značajan dio ukupnog računa.

Širi kontekst i ranije najave

Ovo poskupljenje dolazi u atmosferi stalnih pritisaka na energetski sektor. Tokom 2025. godine bilo je najava i zahtjeva za povećanje cijena električne energije zbog visokih troškova rada i održavanja sistema, te investicija u stabilnost elektroenergetskog sistema.

Reakcije javnosti i ekonomskih aktera

Među građanima i na društvenim mrežama već se osjeća nezadovoljstvo, jer mnogi smatraju da je čitav sistem poslovanja elektroenergetskog sektora nedovoljno efikasan, te da poskupljenja ne prate realne plate i penzije. Neki komentari ukazuju na osjećaj da potrošači „plaćaju cijenu lošeg upravljanja i spore reakcije sistema“ bez adekvatnih mjera podrške za najugroženije kategorije.
Reddit

Šta građani mogu očekivati?
Viši mjesečni računi od februara 2026.

Dodatni pritisak na domaće budžete, s obzirom na druge rastuće troškove života.

Potencijalno poskupljenje proizvoda u trgovini, jer privreda pokušava nadoknaditi povećane troškove energije.
Povećanje cijena električne energije u Republici Srpskoj od 1. februara 2026. predstavlja konkretan finansijski udar za građane i privredu, u trenucima kad su već suočeni sa rastom troškova života. Dok vlasti i energetski sektor opravdavaju ovu odluku kao neophodnu za stabilnost sistema, realna posledica biće veći pritisak na ionako opterećene kućne budžete i privrednu aktivnost.

Politika

GOJKOVIĆ: Serdarov odlazi, tajkuni ostaju, A NAROD ĆE DA PLAĆA CEH!

“Sjećate li se obećanih pompeznih investicija od milijardu KM, na ime navodnih ulaganja u termoelektranu Ugljevik i hidroelektranu Mrsovo? Bila je 2013. godina kada je vlast ponosno predstavlila ruskog oligarha Rašida Serdarova i položila kamen temeljac”, podsjetio je javnost Boris Gojković, član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska.

Ističe da danas, 13 godina kasnije, nema ni cigle, ni struje, a ruski tajkun odlazi sa stotinama miliona KM, zahvaljujući “projektima na papiru”.

“Umjesto aktiviranja klauzule o raskidu ugovora zbog neispunjenja preuzetih obaveza, Elektroprivreda Republike Srpske za blizu 200.000.000 KM kupuje ‘Komsar’ novcem kojim građani plaćaju električnu energiju, firmu koja nema prihode, koja nije izgradila objekte i gd‌je je očigledno na d‌jelu friziranje izvještaja”, poručio je Gojković.

Ako je posao, kako kažu iz vlasti, prešao u “Domaće ruke”, Gojković postavlja pitanje ko su domaći dušebrižnici, biznismeni, koji se pojavljuju kao posrednici, odnosno novi vlasnici ud‌jela?

“Iza Serdarova, na kraju, ostaje samo pustoš, poljana i nagomilani dug koji je ERS preuzela na sebe, a imenovani je očigledno poslužio samo kao paravan za pranje novca domaćih moćnika”, zaključio je Boris Gojković, član Predsjedništva PSS.

Nastavi čitati

Politika

POLTRONI I POLITIČKI “UHLJEBI” uništili su sistem u Srpskoj!

Rasulo u zdravstvu i u prosvjeti Srpske – poručili sindikalci i zaposleni u emisiji „Izazovi“ BN TV. Nekontrolisana poskupljenja u dahu ponište svako minimalno povećanje plate i prnzije koje je, istini za volju, u Srpskoj, najniže u regionu.

Mala plata radnika uzrok je lošeg zdravstvenog sistema, jasna je predsjednik samostalnog sindikata radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Republike Srpske prim. dr Zorislava Lukić.

„Plata koju sam primala 2008. godine je bila veće nego plata koju dobijam danas.“

Linearno povećanje od 250 KM je diskriminacija radnika u zdravstvenom sistemu, ocjenjuje hirurg i predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Jovica Mišić.

„Ako uzmemo portire, vozače u hitnim pomoćima, spremačice, mi svi funkcionišemo zajedno. Ne možemo da radimo odvojeno.“

Prosvjeta takođe na niskim granama. Obećanja vlasti pala u vodu, razočarana je profesorka Slavica Marković.

„Povećanje koje čekamo, zapravo koje je sindikat tražio od 10 do 12 odsto, nije ispunjeno. Dobićemo 5 odsto. Od aprila dobićemo povećanje sa 1.910 KM na 2.007 KM. Pomak postoji, ali nije dovoljan.“

Ekonomista Bojan Kresojević postavlja pitanje zašto se povećanja plata rješava zakonski kroz povećanje koeficijenta, a ne povećanjem cijene rada.

„Upravo cijena rada je instrument preko koga bi se svim radnicima povećala plata jednako, a sa druge strane ako mijenjate koeficijent to bi značilo da se nešto mijenja sa složenošću posla što se u suštini

Medicinari krivca vide u bahatoj politici.

„Novac je javni, nije njihov. Tu leži veliki dio problema. Ljudi su se poistovjetili sa svojim funkcijama. Oni nisu svjesni da su oni u funkciji institucije, a nisu vlasnici institucija“, rekla je primarijus Lukić.

„Samo je još ostalo to da medicina ne trpi partijsko zapošljavanje. Ne može neko ko ima manje znanja i zvanja da dođe i da upravlja nama“, dodao je doktor Mišić.

To što je Đajić tražio povećanje plata je čisto politikanstvo, jasna je Lukićeva.

Stabilno društvo se gradi iz stabilne učionice, podvlači profesorka Marković.

„Ne možemo imati jaku ekonomiju i živjeti dostojanstveno ako mi nemamo obrazovane ljude u vlasti, a danas nam je veliki pokazatelj svega da sposobni nisu u vlasti.“

Kresojević napominje da je porazno da svi u regionu napreduju osim Srpske.

„Hrana (potrošačka korpa) je poskupjela za 84 odsto, a penzije su povećane za samo 55 odsto. Budžet Republike Srpske je porastao dva i po puta od 2014. do 2024. a u tom periodu plate su povećane samo za 70 odsto. U Srbiji su povećane za 120 odsto.“

Otpor mora biti snažniji, saglasne primarijus Lukić i profesorka Marković.
„Uzmite Francusku ili Grčku… Kada im ovjave da neće dobiti 13 platu njih bude 300 hiljada na ulici“, navodi primjer doktorka Lukić.

Profesorka Marković kaže da je skoro niko od roditelja djece nije podržao kada se pobunila jer djeca nemaju fiskulturnu salu u Doboju. Na pitanje zašto, odgovara:

„Zato što su saučesnici u rasulu.“

A rasulo pogoduje samo većini političkih uhljeba kojima se ne napušta zona komfora, poručeno je u Izazovima.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ: O stambenim kreditima IRB-a više neće odlučivati struka, VEĆ POLITIKA! (VIDEO)

Da li će se krediti odobravati za glasove ili po rodbinskoj vezi, upitao je on.

O stambenim kreditima IRB-a više neće odlučivati struka, već politika!

Rekao je ovo poslanik u Narodnoj skupštini, Bojan Kresojević.

-Do sada IRB je obezbjeđivao kreditna sredstva, a kreditnu sposobnost su određivale komercijalne banke. Sada je vlast odlučila da IRB kredite plasira direktno i da politika određuje ko može dobiti kredit – rekao je on.

Te upitao da li će se krediti odobravati za glasove ili po rodbinskoj vezi?

-Jedno je sigurno, kada politika bira klijente, krediti se ne vraćaju. Dokaz tome su direktni krediti Energoliniji, Farmlendu, Ekvatoru i drugima gdje IRB nije naplatio 150 miliona KM kredita. Kamatne stope je potrebno sniziti, ali na račun miliona koji se daju za marketing – zaključio je Kresojević.

Nastavi čitati

Aktuelno