Connect with us

Politika

OPOZICIJI NIJE ZANIMLJIV RASKOL U SNSD, ali jeste Stanivuković! VUKAN bira ĐAJIĆEVU STRANU! (FOTO)

Predsjednik Srpske Milorad Dodik juče je prvom čovjeku GrO SNSD-a u Banjaluci Vladi Đajiću jasno dao do znanja da je pokretanje opoziva Draška Stanivukovića opasna stvar. Ukoliko opoziv u Banjaluci ne prođe, ojačaće “neprijatelja” baš kao u Bijeljini, naglasio je Dodik.

Zanimljivo je da je Vlado Đajić na pitanje novinara da li će Dodik potpisati njegovu peticiju, koja bi trebala prethoditi opozivu, odgovorio riječima: “On je prijavljen u Laktašima.”

U tom momentu novinari, pa i članovi SNSD-a, počeli su se smijati shvatajući apsurd njegovih riječi, očito je bilo da je Đajić želio izbjeći direktan odgovor na ovo pitanje.

Ukoliko dodamo tome da je u medijima nedavno isplivala informacija kako se Đajić i Momčilo Antonić u SNSD-u nikako ne mogu složiti, jasno je da u ovoj stranci nešto debelo “škripi”.

Ipak, umjesto da iskoriste priliku da udare na režim, opozicionari u Srpskoj se i dalje više bave Stanivukovićem, nego rasulom u SNSD-u.

Prvi čovjek pokreta “Za pravdu i red” Nebojša Vukanović oglasio se na svom blogu jasno govoreći da će opoziv podržati.

– Ukoliko dođe do opoziva svim silama ću raditi da se Stanivuković sruši – napisao je Vukanović, između ostalog, pričajuči uporno kako je Stanivuković u simbiozi sa Dodikom.

Međutim, zanimljivo je da Vukanović, u isto vrijeme, tvrdi kako Đajić nije u simbiozi sa Stanivukovićem.

–  Među njima vlada određeni rivalitet i animozitet, i on ne blefira i želio bi da se gradonačelnik opozove, a da potom Skupštine grada imenuje zamjenika gradonačelnika, kojeg bi on postavio i kontrolisao i tako se pred lokalne izbore dočepa 150 miliona maraka budžeta – piše on.

S druge strane Vukanović nije, izgleda, u dobrim odnosima ni sa liderkom Narodnog fronta Jelenom Trivić.

– Naravno da Lista za pravdu i red nema nikakvu nagodbu sa bilo kim, posebno ne sa Đajićem niti bilo kim iz režima, kako to pokušavaju da plasiraju saradnici Jelene Trivić – napisao je Vukanović.

S druge strane predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić je već ranije izjavila da neće biti dio obračuna na relaciji Stanivuković – Đajić i da odbornici NF neće dići ruke za opoziv, ukoliko do njega dođe.

Ipak, u saopštenju koje su poslali, ponovo su Stanivukovića optužili za simbiozu.

– SNSD neće ići u opoziv Draška Stanivukovića jer to neće dozvoliti Milorad Dodik – saopštili su iz Narodnog fronta, a saopštenje je potpisala odbornica u Skupštini Banjaluke Dijana Ješić.

U saopštenju nema ni jedne riječi o Vladi Đajiću, njegovom vođenju UKC RS i garažama čija cijena raste gotovo na mjesečnom nivou, dok kraj izgradnje nije ni na vidiku.

Navdeno je samo da je NF drago kada se “u SNSD opasno kuva”.

U SDS-u su stava da je peticija stranačko prepucavanje unutar SNSD-a.

–  Ukratko mislim da ta peticija nema nikakav politički važan efekat u svjetlu približavanja izborne godine koja nam je za nekoliko mjeseci i kampanja koje će biti za lokalne izbore, tako da smatram da je to više neko unutar stranačko prepucavanje SNSD-a – kaže predsjednik GrO SDS Banjaluka Željko Raljić i dodaje:

– Što se tiče opozicije u Banjaluci, mi imamo svoje stavove. Mi smo koalicioni partneri i to ostaje do daljnjeg.  Mi smo u koalicionom sporazumu i na nivou Republike Srpske još od 2020. godine i samim tim taj sporazum je i dalje na snazi. Sve naše kritike usmjereni su prema vladajućem SNSD -u – dodaje on.

Dio opozicije sve glasnije napada Stanivuković baš u trenucima kada SNSD najavljuje opoziv, uočava narodna poslanica PDP-a, Mirna Savić Banjac.

– Dakle postavlja se pitanje da li je simbioza to što neko mora da sarađuje sa svim institucijama na nivou Srpske, da bi odgovorno vodio grad. Ili je simbioza to što jedan dio opozicije jasno kaže da podržava Vladu Đajića i opoziv Stanivukovića i apsolutno nema ni jednu kritiku na njegov rad. Upravo najglasniji opozicionari, koji su i sada opozicija, svoju su oštricu usmjerili prema Stanivukovići jasnije i glasnije nego što su to ikada radili prema SNSD-u. Po logici po kojoj dio opozicije optužuje Stanivukovića za simbiozu, po istoj toj logici su u simbiozi i Narodni front sa Vladom Đajićem, kao i Nebojša Vukanović sa Vladom Đajićem. Ako ćemo se voditi tom logikom ko je za opoziv a ko ne – ističe Mirna-Savić Banjac.

Ona dodaje da je velika je dilema zbog čega se sve to radi.

– Da li to rade zbog toga što nisu imali priliku da preuzmu vlast i vide šta znači imati odgovornost? Ili to svjesno rade zato što im je Stanivuković trn u oku i što im je cilj da budu glavni u opozciji, a ne da ikada dođu na vlast. Biće zanimljivo gledati zašto se Lider prave i reda Nebojša Vukanovi nije kandidova za gradonačenika Trebinja, kao naglasniji političar. Njegova pobjeda bila izvjesnija, nimalo ne umanjajući značaj kandidata Radana. Ali je logično da bi neko puno popularniji, kao Vukanović, mogao da preuzme vlast. Da li on ne želi da dobije tu funkciju zato što bi se onda suočio sa teretom koju vlast nosi? – pita se Savić Banjac.

“SPREMA SE NEKO IZNAD SITUACIJE”

Komunikolog Nataša Tešanović uočava da u SNSD-u nisu sve kockice složene.

 

– Zanimljiva mi je ideja da unutar vladajućih postoje neslaganja oko opoziva  gradonačelnika. Sve je koordinisano; taktika – napujdaj kera, na klontra lavež izjavi prezrivo kako su svi dio jednog cirkusa, dok za izbore spremaš nekog iz tabora ovih koji su, jelte, iznad situacije – napisala je Tešanović na mreži X.

 

Takođe je konstatovala:

Poradite na naslovu, pitanje je koga on tu “spašava”.

BLINK

Related Topics:

Politika

ZAROBLJENE INSTITUCIJE SRPSKE: Odluke Vlade donose se u stranačkim kabinetima, a ne u institucijama?

Izjave o potrebi stranačke saglasnosti za odluke Vlade ponovo su otvorile pitanje odnosa partijskih struktura i institucija Republike Srpske. Kritičari tvrde da je javni interes potisnut partijskim interesima, dok vlast ovakav model rada predstavlja kao političku odgovornost.

„Trebala mi je saglasnost Predsjedništva stranke“

Vlada Republike Srpske trebalo bi da djeluje u javnom interesu i u okviru zakona, ali najnovije izjave predsjednika Vlade Sava Minića otvorile su pitanje koliko je izvršna vlast u donošenju odluka samostalna.

Minić je nedavno govorio o odluci da se osnovcima, srednjoškolcima i studentima obezbijedi novčana pomoć, navodeći da je prije njenog donošenja morao dobiti saglasnost partijskog rukovodstva.

„Meni je trebala saglasnost Predsjedništva stranke i predsjednika da svim našim osnovcima i srednjoškolcima pomognemo sa 100 konvertibilnih maraka, odnosno sa 150 maraka kada su u pitanju srednjoškolci i studenti“, rekao je Minić.

Upravo ovu izjavu politikolog Milenko Dačević vidi kao pokazatelj potiskivanja institucija u korist partijskog odlučivanja.

„Na takav način podrivamo politički i ustavni sistem Republike Srpske i primjenjujemo matricu komunističkih lidera, koji su državu pretvorili u partijsku, a ekonomiju u ekonomiju političke partije. To je jako opasno, riskantno i jako loše“, ocijenio je Dačević.

Kritike zbog donošenja odluka van institucija

Ekonomista Milenko Stanić smatra da se donošenjem odluka u partijskim strukturama, umjesto kroz Vladu i druge nadležne institucije, dodatno slabi povjerenje građana u sistem.

Prema njegovom tumačenju, takva praksa stvara utisak da građani socijalnu i ekonomsku podršku ne ostvaruju na osnovu zakona i unaprijed utvrđenih pravila, već zahvaljujući političkoj odluci partijskog lidera.

„Takvim odlukama se šalje pogrešna poruka građanima i javnosti da svoje osnovne ekonomske potrebe i socijalna primanja ne dobijaju od države na bazi zakona, već da ta primanja zavise isključivo od želja, volje i raspoloženja lidera političke partije“, rekao je Stanić.

On je posebno problematizovao donošenje ovakvih mjera neposredno pred izbore, ocjenjujući da takva praksa nije primjer razvijenih demokratskih sistema.

Pitanje, međutim, nije samo visina pojedinačne pomoći, već način na koji se odluke donose – odnosno da li građani ostvaruju prava kroz institucije i zakonske procedure ili kroz političku volju.

Dodik: „Interes Republike Srpske ja određujem“

Kritičari aktuelnog sistema odlučivanja podsjećaju i na ranije izjave Milorada Dodika, koji je prije četiri godine sa skupštinske govornice govorio o tome ko određuje interes Republike Srpske.

„Interes Republike Srpske ja određujem. Ne određuje niko tamo negdje po poljanama, ja sam predsjednik i ja određujem šta je interes Republike Srpske i šta je njeno pravo“, rekao je tada Dodik.

Ova izjava i danas se koristi kao ilustracija tvrdnji opozicije da je političko odlučivanje u Republici Srpskoj u velikoj mjeri koncentrisano oko jednog čovjeka.

Poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH Mladen Bosić smatra da se posljedice takvog načina upravljanja vide i kroz odluke Narodne skupštine Republike Srpske.

Od skupštinskih odluka do njihovog povlačenja

Bosić kao primjer navodi situaciju u kojoj je Narodna skupština Republike Srpske usvajala odluke kojima su osporavane institucije BiH i pokušavano vraćanje pojedinih nadležnosti, da bi potom, kako tvrdi, iste odluke bile promijenjene kada je to politički odgovaralo rukovodstvu.

„Tipičan primjer za to je bilo nedavno kada je Narodna skupština na zahtjev autokrate donijela niz zakona kojima nije priznavala institucije Bosne i Hercegovine i kojima je vraćala nadležnosti. Isti ti ljudi su poslije mjesec dana, ponovo na zahtjev autokrate, kada je bilo u pitanju skidanje njegovih ličnih sankcija, glasali za ukidanje onih odluka koje su sami donijeli“, rekao je Bosić.

On smatra da bi promjena takvog sistema bila moguća tek kada bi se, kako je rekao, „razvlastio autokrata“.

Institucije, izbori i javni novac

Kritike opozicije i sagovornika ne odnose se samo na politički sistem. Kao posljedica zarobljenih institucija navode se i način upravljanja javnim novcem, stanje ekonomije i sve veća zaduženost Republike Srpske.

U takvom ambijentu posebno se otvara pitanje da li javne politike nastaju na osnovu dugoročnih potreba društva, zakona i ekonomskih kriterijuma ili su povezane sa trenutnim političkim interesima.

Pred izbore, dodatnu težinu ima i pitanje korištenja javnih sredstava za mjere koje mogu imati politički efekat. Kritičari vlasti upravo zbog toga insistiraju na strožem razdvajanju partijskog i institucionalnog djelovanja.

Da li će institucije Republike Srpske biti snažnije od partijskih struktura, ili će politička volja i dalje biti presudna za donošenje ključnih odluka, ostaje jedno od važnih pitanja pred građanima koji će na izborima odlučivati o budućem pravcu Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

LAŽNA SLIKA PODRŠKE SNSD-u? Snimci iz Šamca razotkrivaju ono što su pokušali sakriti (VIDEO)

Predizborna tribina SNSD-a u Šamcu izazvala je burne reakcije na društvenim mrežama. Dok stranka tvrdi da je u rodnom gradu Sava Minića okupila više od 15.000 ljudi, opozicija i kritičari vlasti dovode u pitanje način na koji je skup organizovan i tvrde da je dio prisutnih dovožen autobusima.

SNSD: „Iz Šamca krećemo u novu pobjedu“

SNSD je sinoć u Šamcu zvanično započeo predizbornu kampanju, a upravo je ovaj posavski grad izabran za jedan od centralnih skupova stranke.

Kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske Savo Minić poručio je da iz njegovog Šamca počinje nova pobjednička kampanja.

Lider SNSD-a Milorad Dodik rekao je da je Minić najbolji kandidat za predsjednika Republike Srpske, dok su Željka Cvijanović i drugi funkcioneri stranke pozvali građane da podrže SNSD na izborima 4. oktobra.

Stranački izvori i mediji bliski vlasti naveli su da se na skupu okupilo više od 15.000 ljudi.

Međutim, upravo procjena broja prisutnih i način organizacije skupa postali su predmet političkih polemika.

Opozicija tvrdi: „Bez autobusa nema podrške“

Na društvenim mrežama pojavili su se snimci za koje kritičari SNSD-a tvrde da pokazuju drugačiju sliku od one koja je predstavljena u izvještajima sa skupa.

Posebno se problematizuje dolazak organizovanih grupa iz drugih mjesta, odnosno tvrdnje da su građani na tribinu dovoženi autobusima.

Iz opozicionih krugova zbog toga se postavlja pitanje koliki je stvarni broj građana iz samog Šamca koji su došli da podrže kandidaturu Sava Minića, a koliko je prisutnih stiglo organizovanim prevozom.

Te tvrdnje, međutim, predstavljaju političke ocjene i za njih je potrebno imati konkretne dokaze o broju autobusa, mjestu iz kojeg su došli i broju ljudi koji su njima prevezeni.

Minićev rodni grad pod posebnom pažnjom

Posebnu težinu ovoj polemici daje činjenica da je Šamac rodni grad Sava Minića, kandidata SNSD-a za predsjednika Republike Srpske.

Zbog toga opozicija njegov nastup u Šamcu koristi kao svojevrsni test podrške kandidatu na lokalnom terenu.

SNSD, s druge strane, upravo skup u Šamcu predstavlja kao početak velike izborne pobjede. Na tribini su predstavljeni kandidati stranke, a Mladi socijaldemokrati razvili su i trobojku dugu 200 metara.

Jedni vide „mašineriju“, drugi organizovani dolazak

Savo Minić je na skupu poručio da je SNSD spreman za izbornu trku i govorio o velikoj stranačkoj mašineriji koja kreće u kampanju.

Milorad Dodik je, takođe, naglasio da SNSD iz Šamca kreće u novu pobjedu i pozvao pristalice da podrže stranku i njene kandidate.

Upravo će narednih dana biti predmet političke borbe pitanje da li brojnost predizbornih skupova zaista odražava raspoloženje birača ili je riječ o organizovanim stranačkim okupljanjima.

Jer, fotografija punog skupa može pokazati koliko je ljudi bilo na jednom mjestu, ali sama po sebi ne može pokazati koliko njih zaista podržava određenu političku opciju.

Izbori će dati pravi odgovor

Bez obzira na različite procjene i političke interpretacije sinoćnjeg skupa, stvarni nivo podrške SNSD-u i Savi Miniću neće određivati broj ljudi na tribini, već glasovi na izborima 4. oktobra.

Do tada će ovakvi skupovi biti važan dio političke kampanje, ali i prostor za međusobna optuživanja vlasti i opozicije.

U Šamcu su jedni vidjeli „15.000 ljudi i početak nove pobjede“, dok drugi u snimcima traže dokaz da je slika sa terena potpuno drugačija.

Upravo zbog toga će izborni rezultat biti jedini pouzdan odgovor na pitanje kolika je stvarna podrška SNSD-u i njegovom kandidatu u Šamcu – ali i širom Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ UDARIO NA KARANA: „On nije predsjednik, to je fikus – gdje je taj čovjek uopšte?“

Lider Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković na otvaranju kampanje podržao Branka Blanušu i Marinka Božovića, uz oštre kritike na račun aktuelne vlasti i kandidata vladajućeg bloka.

„Karan nije predsjednik, to je fikus“

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković iskoristio je skup na banjalučkom Kastelu, kojim je ovaj opozicioni blok zvanično otvorio predizbornu kampanju, da pošalje podršku kandidatima Branku Blanuši i Marinku Božoviću, ali i da oštro kritikuje kandidate vladajuće strukture.

Govoreći o izborima za predsjednika Republike Srpske, Stanivuković je rekao da PSS podržava Blanušu kao zajedničkog opozicionog kandidata, dok je za aktuelnog predsjednika RS Sinišu Karana iznio veoma oštru ocjenu.

„Branko Blanuša je naš zajednički kandidat za predsjednika Republike Srpske, dok je Savo Minić kandidat za Karana, a Karan nije predsjednik. To je fikus, gdje je taj čovjek uopšte? Da li će to biti Karan, Milorad ili Savo ili ko god koga oni predlažu, to nisu predsjednici i to narod mora da vidi“, poručio je Stanivuković.

Ove tvrdnje predstavljaju Stanivukovićev politički stav i kritiku rada aktuelne vlasti, a ne utvrđenu činjenicu o ulozi Siniše Karana.

„Podržavamo stvarnog čovjeka“

Stanivuković je govorio i o kandidaturi Marinka Božovića za srpskog člana Predsjedništva BiH, poručujući da PSS iza tog kandidata stoji kao iza, kako je naveo, „stvarnog čovjeka“.

„Mi podržavamo stvarnu priču za srpskog člana Predsjedništva BiH i to je Marinko Božović, a ne srpskog člana Predsjedništva koji ode u Sarajevo i zaboravi da je Srbin“, rekao je Stanivuković.

Time je lider PSS-a pokušao da napravi jasnu razliku između kandidata opozicionog bloka i predstavnika vlasti, posebno u pogledu odnosa prema Republici Srpskoj i političkog djelovanja u institucijama BiH.

„Narod će prepoznati naš izbor“

Stanivuković je poručio da je PSS uvjeren u izbor svojih kandidata i da će naredne sedmice kampanje, kako očekuje, pokazati kakvu podršku oni imaju među građanima.

Prema njegovim riječima, cilj kampanje je da se građanima predstavi drugačija politička ponuda i da se kroz izborni rezultat napravi promjena vlasti.

„Sigurni smo u svoj izbor, a vjerujem da će u narednih mjesec dana kampanje i građani prepoznati taj izbor“, poručio je Stanivuković.

Predizborna kampanja tako je već na njenom početku dobila oštar ton, a upravo će trka za funkciju predsjednika Republike Srpske i člana Predsjedništva BiH biti među ključnim političkim bitkama predstojećih izbora.

Nastavi čitati

Aktuelno