Connect with us

Svijet

OTKRIVEN ČITAV RAZGOVOR njemačkih oficira o planovima za NAPAD na Krimski most

Glavni urednik Sputnjika i RT Margarita Simonjan objavila je stenogram audio snimka razgovora njemačkih oficira o planovima za napad na Krimski most. Tekst stenograma prenosimo u cjelini.

Devetnaestog februara 2024. godine načelnik odjeljenja za operacije i obuke komande Ratnog vazduhoplovstva Njemačke Grefe, inspektor Ratnog vazduhoplovstva Bundesvera Gerharc i pripadnici Centra za vazdušne operacije kosmičke komande Bundesvera Fenske i Fronštate održali su razgovor sljedećeg sadržaja.

Gerharc: Zdravo, svima! Grefe, ti si sada u Singapuru?

Grefe: Da.

Gerharc: Dobro. Moramo da provjerimo informacije. Kao što ste već čuli, ministar odbrane Pistorijus namjerava da pažljivo razradi pitanje isporuke raketa „taurus“ Ukrajini. Treba da se sastanem sa njim. Potrebno je sve razmotriti kako bismo mogli da započnemo rad na tom pitanju. Za sada ne vidim da je naznačen momenat isporuke ovih raketa. Nije se desilo da mu je kancelar rekao: Želim odmah da dobijem informaciju, a sutra ujutru ćemo donijeti odluku. Nisam to čuo. Nasuprot, Pistorijus procjenjuje cijelu ovu pokrenutu diskusiju. Niko ne zna zašto federalni kancelar blokira ove isporuke. Naravno, ima najnevjerovatnijih glasina. Navešću primjer: juče me zvala novinarka koja je veoma bliska kancelaru. Čula je negdje u Minhenu da su rakete „taurus“neispravne. Pitao sam ko joj je to rekao. Ona je odgovorila da joj je to rekao neko vojno lice. Naravno, izvor informacija je sa nižeg nivoa, iako se novinarka uhvatila za tu izjavu i želi da od toga napravi vijest sa naslovom: „Sada znamo zašto kancelar odbija da pošalje rakete ‘taurus’ – one ne rade“. Sve je to glupost. Samo ograničeni krug lica ima pristup ovakvim temama. Ipak, vidimo kakve se gluposti u međuvremenu šire, apsolutne besmislice. Želim da sa vama usaglasim ovo pitanje kako se ne bismo kretali u pogrešnom pravcu. Prije svega, imam pitanja za Froštedta i Fenske. Ko je razgovarao sa vama na ovu temu? Da li vam se obraćao Frejding?

Fronštate: Ne, razgovarao sam samo sa Grefe.

Fenske: Takođe, razgovarao sam samo sa Grefe.

Gerharc: Možda će vam se ponovo obratiti. Vjerovatno ću morati da učestvujem na saslušanjima budžetske komisije, jer su se pojavili problemi, povezani sa porastom cijena za konverziju infrastrukture za F-35 u Buhelu. Već sam preko Franka poslao moje preporuke kako bismo imali slajdove radi vizuelizacije materijala. Pokazali smo mu probnu prezentaciju gdje su rakete „taurus“ postavljene na nosač tornado ili na drugi nosač, u skladu sa zadatkom. Ipak, teško da to mogu da zamislim. Treba imati u vidu da je to polusatni sastanak i zato ne treba pripremati prezentaciju na 30 slajdova. Izvještaj treba da bude kratak. Treba pokazati mogućnosti rakete i kako se može koristiti. Neophodno je uzeti u obzir ako donesemo političku odluku o predaji raketa kao pomoći Ukrajini, do kakvih posljedica to može dovesti. Na primjer, ako bude riječi o načinima isporuke… Znam kako rade Englezi. Oni ih uvijek prevoze oklopnim vozilima „Ridgback“. U njima ima mjesta za nekoliko ljudi. Francuzi tako ne rade. Oni isporučuju Ukrajini Ku7 sa „skalp“. „Storm šedou“ i „skalp“ imaju slične tehničke nkarakteristike kad je u pitanju montaža. Kako ćemo riješiti ovaj problem? Hoćemo li isporučiti rakete MBDA pomoću „Ridgback“ ili na ruke? Jedan od naših ljudi će biti prekomandovan sa MBDA? Grefe, izvijestite nas kakav je naš stav po ovom pitanju. Gospodo Fenske i Froštedt, izvijestite, kako vi vidjite situaciju.

Grefe: Počeću od najdelikatnijih pitanja, od postojeće kritike na račun isporuka. Diskusija ima gotovo svuda. Ovdje postoji nekoliko najvažnijih aspekata. Prije svega, to su rokovi isporuke. Ako kancelar sada odluči da treba da pošaljemo rakete, one će biti spremne za primjenu tek nakon osam mjeseci. Kao drugo, ne možemo da skratimo vrijeme. Zato što ako to učinimo, može doći do pogrešne primjene, raketa može da padne na vrtić, pa će ponovo biti civilnih žrtava. Ovi aspekti se moraju uzeti u obzir. Neophodno je istaći tokom razgovora da bez firme-proizvođača ne možemo ništa da uradimo. Možemo malo da pritisnemo proizvodnju, ali ne treba čekati da se nakupi 20 komada, možemo da pošaljemo po pet. Vrijeme isporuke ovih raketa direktno zavisi od industrije. Ko će to platiti? Još jedno pitanje: na kakve oružane sisteme će se ove rakete postavljati? Kakva treba da bude interakcija firme i Ukrajine? Ili imamo uređenu nekakvu integraciju?

Gerharc: Mislim da ne. Zato što je proizvođač TSG izjavio da oni mogu da riješe problem u toku šest mjeseci nezavisno od toga da li se radi o „Suhoju“ ili F-16.

Grefe: Ako se federalni kancelar odluči na to, treba imati u vidu da će samo za proizvodnju nosača. Kao treće, teoretski bismo mogli da se bavimo i pitanjem obuke. Već sam govorio da sarađujemo sa proizvođačem raketa. Oni obučavaju održavanju ovih sistema, a mi taktičkoj primjeni. Za to su potrebna tri-četiri mjeseca. Ovaj dio obuke može da se održava u Njemačkoj. Prilikom isporuke prvih raketa moramo da brzo donesemo odluku koja se tiče nosača i obuke. Možda ćemo morati da se po ovom pitanju obratimo Britancima, i iskoristimo njihov „nou-hau“. Možemo da im predamo baze podataka, satelitske snimke, stanice za planiranje. Pored isporuke samih raketa koje imamo, sve ostalo mogu da dostave industrija ili IABG.

Gerharc: Moramo da zamislimo da oni mogu da koriste avione sa nosačima za rakete „taurus“ i za „storm šedou“. Englezi su bili tamo i opremili avione. Sistemi se ne mogu toliko mnogo razlikovati, mogu se koristiti i za „taurus“. Mogu da ispričam vezano za iskustvo primjene sistema „patriot“. Naši stručnjaci su najprije takođe računali na dugačke rokove, iako su uspjeli da se izbore sa tim u toku predviđenih nedjelja. Uspjeli su da sve puste u rad tako brzo i u toj količini da su naši saradnici rekli: „Svaka čast. Nismo to očekivali.“ Sada vodimo rat u kome se koristi mnogo više modernih tehnologija, nego u našem starom dobrom „luftvafeu“. To sve navodi na pomisao da kada se bavimo planiranjem rokova, ne treba da ih precjenjujemo. A, sada, gospodo Fenske i Fronštadt, želio bih da čujem vaše mišljenje povodom mogućih isporuka Ukrajini.

Fenske: Želio bih da se zadržim na pitanju obuke. Već smo se bavili ovim pitanjem, i ako budemo imali posla sa osobljem koje je već prošlo odgovarajuću obuku i paralelno će se obučavati, za to će preliminarno trebati oko tri nedjelje, kako bi se proučila tehnika i tek onda pristupilo direktnoj obuci u Ratnom vazduhoplovstvu, koja će trajati oko četiri nedjelje. Prema tome, to je mnogo manje, nego 12 nedjelja. Naravno, sve to je pod uslovom da osoblje bude imalo odgovarajuće kvalifikacije, obuka se može obaviti bez usluga prevodioca, i još par detalja. Već smo razgovarali sa gospođom Fridberger. Ako se radi o borbenoj primjeni, onda će nam u tom slučaju, de fakto, savjetovati da pružimo podršku makar prvoj grupi. Teško je planirati, jer je za obuku našeg osoblja bilo potrebno oko godinu dana, a mi sada pokušavamo da skratimo to vrijeme na deset nedjelja i istovremeno se nadamo da će moći da se trkaju bespućima u bolidu, predviđenom za „Formulu 1“. Moguća varijanta je da se pruži planska tehnička podrška, teoretski je to moguće uraditi iz Buhela pod uslovom da se stvori bezbjedna veza sa Ukrajinom. Ako bi ovo bilo dostupno, onda bi se nadalje moglo sprovesti odgovarajuće planiranje. To je, u najmanju ruku, glavni scenario da se obezbedi puna podrška proizvođača, podrška preko korisničke službe, koja će rješavati probleme sa softverom. U principu, sve isto onako kao što je kod nas u Njemačkoj.

Gerharc: Samo malo. Shvatam o čemu govorite. Političare može zabrinuti direktna zatvorena veza Buhela i Ukrajine što može da postane direktno učešće u ukrajinskom sukobu. Ali, u takvom slučaju može se reći da će se razmena informacija odvijati preko MBDA, a mi ćemo poslati jednog ili dva naša stručnjaka u Šrobenhauzen. Naravno, to je lukavstvo, ali sa političkog stanovišta, to će, možda, izgledati drugačije. Ukoliko se razmena informacija odvija preko proizvođača, to nema veze sa nama.

Fenske: Postaviće se pitanje kuda idu informacije. Ako se radi o informacijama o metama za uništenje, koje u idealnim uslovima uključuju satelitske snimke, koji obezbeđuju maksimalnu preciznost do tri metra, onda ih moramo najpre obraditi u Buhelu. Smatram da se nezavisno od toga može organizovati razmena informacija Buhela i Šrobenhauzena ili se može razraditi mogućnost prenosa informacija u Poljsku, radi toga što se tamo može doći automobilom. Ovo pitanje se treba pažljivo razmotriti, varijante će se, verovatno, pojaviti. Ako budemo podržani, u najgorem slučaju, možemo čak i da putujemo automobilom, što će omogućiti da se skrati vreme reagovanja. Naravno, nećemo moći da odreagujemo u toku sat vremena, jer ćemo morati da damo saglasnost. U najboljem slučaju, tek nakon šest sati od dobijanja informacija, avioni mogu da ispune naredbu. Za pogađanje određenih ciljeva, dovoljna je i preciznost veća od tri metra, ali u slučaju da je potrebno da se precizira cilj, treba raditi sa satelitskim snimcima, koji će omogućiti njegovo modelovanje. U tom slučaju vreme reagovanja može da iznosi do 12 časova. Sve zavisi od cilja. Nisam proučavao ovo pitanje detaljno, ali pretpostavljam da je moguća i takva varijanta. Samo treba reći da nam predstoji da razmislimo kako da organizujemo prenos informacija, prenosi Sputnik.

Related Topics:

Svijet

EVROPSKA KOMISIJA POSLALA JASAN ZAHTJEV ČLANICAMA: Devet država Šengena mora da ukine unutrašnje kontrole

Evropska komisija pozvala je devet država šengenskog prostora da postepeno ukinu unutrašnje granične kontrole koje sprovode duže od godinu dana, jer se time narušava sloboda kretanja.

Evropska komisija pozvala je devet država članica šengenskog prostora da počnu postepeno da ukidaju privremene granične kontrole koje na unutrašnjim granicama sprovode duže od godinu dana.

Riječ je o Austriji, Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Holandiji, Sloveniji, Švedskoj i Norveškoj, za koje je Komisija objavila posebna mišljenja o opravdanosti i srazmernosti mjera koje su na snazi više od 12 mjeseci.

Komisija priznaje da se države suočavaju sa bezbednosnim izazovima i migracijskim pritiscima, ali naglašava da kontrole unutar Šengena moraju ostati izuzetna i privremena mjera.

Komisija: Postoje bolja rješenja

U Briselu smatraju da postoje efikasniji načini za rješavanje bezbjednosnih pitanja bez ograničavanja slobodnog kretanja ljudi.

“Postoje efikasnije i delotvornije alternative unutrašnjim graničnim kontrolama”, poručila je Komisija.

Kao primjere navodi:

  • Policijske kontrole zasnovane na procjeni rizika
  • Mobilnu biometrijsku identifikaciju
  • Tehnologije za praćenje vozila

Prema ocjeni Komisije, mnoge države već koriste nesistematske policijske provere zasnovane na obaveštajnim podacima, koje se mogu dodatno proširiti i postepeno zamijeniti granične kontrole.

Kontrole pogađaju susjedne zemlje i pogranična područja

Evropska komisija upozorila je da unutrašnje granične kontrole ne utiču samo na zemlju koja ih uvodi nego i na susjedne države, kao i na stanovnike pograničnih područja. Zbog toga je, navodi Komisija, važno smanjiti negativne posljedice za putnike, radnike koji svakodnevno prelaze granicu, privredu i regionalnu saradnju.

Na osnovu sprovedene analize, Komisija preporučuje da devet država postepeno ukine postojeće kontrole i da pritom u većoj mjeri koristi alternativne bezbjednosne mere i jača saradnju sa susjedima.

“Šengen je jedno od najvećih evropskih dostignuća”

Izvršna potpredsjednica Evropske komisije za tehnološki suverenitet, bezbjednost i demokratiju Hena Virkunen poručila je da je sloboda kretanja jedna od temeljnih vrijednosti Evropske unije.

“Šengen je jedno od najvećih evropskih dostignuća. Simbolizuje slobodu kretanja za više od 450 miliona ljudi. Naša mišljenja šalju jasnu poruku: kada se kontrole ponovo uvedu, one moraju ostati privremene i izuzetne”, rekla je Virkunen.

Nastavi čitati

Svijet

ALARM U EVROPI: Ultrasnažna droga odnosi sve više života, raste broj žrtava

Velika Britanija suočava se sa talasom kokaina izuzetno visoke čistoće, dok broj smrtnih slučajeva povezanih sa tom drogom dostiže rekordne nivoe.

Stručnjaci upozoravaju da je rast proizvodnje u Južnoj Americi doveo do značajnog povećanja čistoće kokaina koji završava na ulicama, pa korisnici često nesvjesno preuzimaju veći rizik nego ranije.

Istraga Independenta tokom ovogodišnjeg festivala u Čeltenamu, koji je posjetilo više od 200.000 ljudi, pokazala je da su dva od tri analizirana uzorka kokaina imala čak 85 odsto čistoće.

Bivši britanski državni koordinator za droge Majk Trejsi te rezultate nazvao je “veoma zabrinjavajućim“ i pozvao vladu na hitnu reakciju zbog, kako kaže, rastućeg zdravstvenog rizika.

Ključni podaci pokazuju da je prosječna čistoća kokaina porasla sa oko 32 odsto prije 13 godina na više od 80 odsto danas, a u Engleskoj i Velsu je 2024. godine od posljedica povezanih sa kokainom umrlo rekordnih 1.279 ljudi, prenosi Tportal.

Ujedinjeno Kraljevstvo pritom ima najveću stopu konzumacije kokaina u Evropi, dok je potrošnja na liječenje zavisnosti od droga i alkohola realno smanjena za 40 odsto između 2015. i 2022. godine.

Prema podacima iz analize otpadnih voda, konzumacija kokaina u Engleskoj porasla je za četvrtinu u posljednjih pet godina.

Rizik od predoziranja sve veći

Kokain može izazvati srčani ili moždani udar, kao i napade, upozorava Nacionalna zdravstvena služba (NHS), a rizik od predoziranja raste ako se droga kombinuje sa alkoholom.

Uzorci iz Čeltenama analizirani su na Univerzitetu Kingston i gotovo svi sadržavali su tragove kokaina, a dodatna laboratorijska analiza pokazala je da su dva uzorka, uključujući onaj pronađen u prostoru za presvlačenje beba, imala čistoću od 85 odsto.

Dr Arijak Duran sa Univerziteta Kingston upozorio je da je riječ o kokainu znatno većeg kvaliteta nego što se obično nalazi na uličnom tržištu i da takva koncentracija povećava rizik od predoziranja kod korisnika naviknutih na slabije proizvode.

Organizatori festivala u Čeltenamu (Cheltenham Festival) poručili su da su razočarani nalazima i istakli da je upotreba ilegalnih droga širi društveni problem prisutan na mnogim velikim događajima.

Britanska Nacionalna kriminalistička agencija procjenjivala je da je prosječna čistoća kokaina na korisničkom nivou 2013. godine iznosila između 32 i 38 odsto. Stručnjaci smatraju da je rekordna proizvodnja u Južnoj Americi, uz nove krijumčarske rute prema Evropi, preplavila britansko tržište i smanjila potrebu za miješanjem kokaina sa drugim supstancama.

Jača droga za manje novca

Piter Kejn iz kompanije Eurofins Forensic Services navodi da je čistoća tokom pandemije dostigla oko 75 odsto, a posljednjih godina premašila je 80 odsto. Slično upozorava i Evropska agencija za droge, prema kojoj je prosječna čistoća kokaina u mnogim evropskim državama porasla na između 66 i 81 odsto.

“Kupci danas dobijaju jači proizvod za manje novca“, rekao je Kejn.

Majk Trejsi, ipak,  upozorava da je nepredvidiva čistoća najveći rizik jer korisnici često uzimaju količine na koje su navikli, ne znajući da je droga koju su kupili znatno snažnija nego ranije.

Broj hospitalizacija povezanih sa kokainom i krekom utrostručio se tokom jedne decenije, a broj smrtnih slučajeva raste već 13 godina zaredom.

Među žrtvama su i Lusi Vajt, studentkinja koja je umrla od srčanog zastoja izazvanog kokainom, kao i 24-godišnja učiteljica Emili Rouz Brauning iz Kardifa.

Uprkos desetogodišnjoj strategiji borbe protiv droga pokrenutoj 2021. godine, izdvajanja za liječenje zavisnosti značajno su smanjena, pa Trejsi zagovara uvođenje sistema za testiranje droga kojim bi korisnici mogli da provjere čistoću kupljenih supstanci.

“Ultrasnažan” kokain

Profesor Hari Samnal sa Univerziteta Liverpul Džon Murs, opisuje kokain čistoće veće od 85 odsto kao “ultrasnažan“.

Prema njegovim riječima, takvi proizvodi danas su široko dostupni i relativno pristupačni, a “tržište kokaina nikada nije bilo rizičnije ni štetnije nego danas”, upozorio je.

Prema Svjetskom izvještaju Ujedinjenih nacija o drogama, 2023. godine proizvedeno je više od 3.700 tona kokaina, dijelom zbog širenja uzgoja koke u Kolumbiji, a droga u Evropu i Veliku Britaniju stiže vazdušnim i pomorskim rutama.

Adam Tompson iz Nacionalne kriminalističke agencije rekao je da rekordna proizvodnja u Južnoj Americi obara veleprodajne cijene i povećava čistoću proizvoda na tržištu.

“Sve dok potražnja ostaje visoka, suzbijanje snabdijevanja kokainom biće trajna borba“, zaključio je Tompson.

Nastavi čitati

Svijet

KINEZI STVORILI JEZIVO AI ORUŽJE: Novi rojevi dronova sami donose odluke i uništavaju 100% meta

Kinezi su razvili HG-STR, autonomni AI sistem za rojeve dronova koji donosi odluke za svega 6,6 milisekundi i potpuno samostalno postiže stopu uništenja meta od 100 odsto.

Kineski naučnici razvili su novi sistem vještačke inteligencije koji bi mogao iz korijena da promijeni način na koji dronovi traže i uništavaju neprijateljske mete na bojnom polju.

U uslovima elektronskog ratovanja, neprijateljski sistemi za ometanje često prekidaju komunikaciju između letjelica, zbog čega mete nestaju sa radara operatera. Međutim, novi algoritam omogućava rojevima dronova da donose ispravne odluke i ostanu koordinisani čak i uz nepotpune informacije i u uslovima prekinutih veza.

Sistem je nazvan HG-STR (Heterogeneous Graph Spatio-Temporal Reasoning) i predstavlja prvi AI algoritam koji može da postigne stopu uništenja meta od 100 odsto, tvrde istraživači sa Sjeverozapadnog politehničkog univerziteta u Sijanu.

Tehnologija se oslanja na takozvani sistem “heterogenog grafa”, gdje se svaki objekat mapira na mrežu u kojoj svaka nit nosi specifično značenje. Kroz ovaj model, informacije se dijele u korisne kategorije, pa dronovi momentalno znaju koga treba da proganjaju, a sa kim da sarađuju, piše Independent.

Unutar ove mreže, podaci su organizovani kroz tri ključna informaciona čvora:

Svaki pojedinačni dron nosi podatke o svojoj poziciji, brzini, preostaloj municiji i prethodnom zadatku.
Detektovana neprijateljska meta postaje čvor koji sadrži lokaciju i nivo oštećenja koji je potreban da bi bila uništena.
Okruženje svakog drona funkcioniše kao čvor sa podacima o tome koliki je dio terena ostao neistražen.
Istraživači su u sistem ugradili i naprednu kompresovanu memoriju koja pamti prethodna zapažanja svake letjelice. To znači da u trenutku kada komunikacija otkaže, dronovi ne kreću ispočetka, već nastavljaju misiju koristeći zapamćene podatke.

Tokom testiranja, roj od 10 dronova uspio je da pretraži prostor veličine 100×100 kilometara i uništi sve mete znatno efikasnije, uz kraću pređenu distancu leta. Cijeli proces donošenja odluka unutar HG-STR sistema traje svega 6,6 milisekundi, što je ključni faktor u borbenim situacijama.

Za razliku od dosadašnjih autonomnih algoritama koji sve podatke o prijateljskim i neprijateljskim snagama i terenu tretiraju na isti način – što često dovodi do zabune – kineski AI uči da se fokusira isključivo na prave mete. Kada uoči neprijatelja, to tretira kao prijetnju visokog prioriteta, dok bliskost drugog drona vidi kao priliku za zajednički napad.

Iako se dronovi na ratištima poput Ukrajine još uvijek u velikoj meri kontrolišu ručno preko ljudskih pilota, ovaj izum otvara vrata za stvaranje potpuno autonomnih flota. AI vođeni dronovi će moći da uđu u prostore potpuno odsječene od ljudske komande i samostalno izvrše samo jedno naređenje – da lociraju i eliminišu sve neprijateljske mete.

Nastavi čitati

Aktuelno