Connect with us

Društvo

OVE GODINE VEĆINSKI otkup domaćih proizvoda od naših proizvođača

Prerađivači voća i povrća u Srpskoj ove godine odlučili su se za otkup sirovina pretežno od domaćih poljoprivrednih proizvođača bez obzira na to što kvalitet zbog vremenskih neprilika nije bio na zavidnom nivou.

Direktor Prehrambene industrije “Sava Semberija” Stevo Filipović za “Glas Srpske” kaže da su podržali domaće poljoprivredne proizvođače.

– Ove godine uopšte nismo uvozili iz Srbije i Sjeverne Makedonije, a sva količina koja je prerađena do sada je isključivo nabavljena od poljoprivrednih proizvođača širom Srpske i tako će biti do kraja sezone – kazao je Filipović.

Istakao je da je ova godina bila veoma teška te naglasio da u pogonima trenutno proizvode ajvar, đuveč, kornišone, kiseli kupus, ali i slatki program.

– Vremenske neprilike i kiša koja je neprekidno padala u maju su doveli do toga da je kvalitet voća i povrća izuzetno loš i ono što danas uđe u firmu odmah se mora preraditi, jer propada tolikom brzinom da već sutra nije za preradu – kazao je Filipović.

Osim toga, muku muče, kako kaže, i sa nabavkom ambalaže, baš kao i lani.

– Ove godine smo ambalažu obezbjeđivali u Egiptu i Ukrajini, što je veoma komplikovano, jer su troškovi transporta izuzetno veliki i ambalaža nas je ove godine došla skuplje nego i prošle godine – rekao je Filipović.

Međutim, uprkos teškoj situaciji proizvodni proces nisu prekidali, ali su preradili manje količine pojedinih proizvoda.

Dodao je da su se uključili u akciju Vlade RS i kao društveno odgovorna kompanija ponudili devet proizvoda bez marže.

– Naše proizvode izvozimo u Katar, Dubai, Njemačku, Švajcarku, Švedsku, Kanadu, SAD, Sloveniju, Crnu Goru, a od ove godine smo krenuli i sa isporukama za Srbiju – rekao je Filipović.

Rukovodilac komercijale za domaća tržišta u preduzeću “Spektar drink” Nebojša Jeftić kaže da je veći dio sirovina u proizvodnji sa domaćeg tržišta, dok je dio iz izvoza.

– Najviše nedostaje šipurka, jer nema ko da ga sakuplja, a jabuke su nešto lošijeg kvaliteta, dok kupusa imamo dovoljno i ugovorena je proizvodnja, a i kvalitet mu je dobar – rekao je Jeftić.

Dodao je da su otkupne cijene stabilnije u odnosu na prošlu godinu, ali bi moglo doći do povećanja cijena u prodaji.

– Očekujemo blagi rast cijena finalnog proizvoda iz nekih grupa proizvoda zbog povećanja cijene rada – kazao je Jeftić.

Kada je riječ o nabavci ambalaže, kako kaže, ova godina je nešto povoljnija nego prošla.

– Uvoznik iz Hrvatske čak je snizio cijene staklene ambalaže, dok plastična i kartonska ambalaža košta kao i lani – rekao je Jeftić.

Istakao je da proizvode uglavnom plasiraju na domaće tržište, a solidan dio izvoze i u zemlje regiona, nešto u Ameriku i Australiju, te u zapadnu Evropu.

Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović pohvalio je potez prerađivača koji su otkupili domaće sirovine.

– Međutim, rod voća je ove godine podbacio. Nadamo se da će iduća godina biti bolja i da će preduzeća nastaviti da podržavaju poljoprivredne proizvođače – rekao je Dojčinović.

Sezonci

U prerađivačkim pogonima u sezoni dospijevanja voća i povrća uvijek bude posla i za sezonske radnike, a Nebojša Jeftić kaže da nemaju problema sa radnom snagom.

– Imamo već uhodanu ekipu. Zapošljavamo i sve više žena jer su savjesne, disciplinovane i odgovorne – rekao je Jeftić.
Glas

Related Topics:

Društvo

ZEMLJOTRES U HERCEGOVINI: Treslo se tlo kod Bileće

Mrežom seizmoloških stanica Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srpske jutros u 6.25 časova lociran je zemljotres u pograničnom dijelu sa Crnom Gorom.

Epicentar zemljotresa jačine 2,4 stepena po Rihteru bio je oko osan kilometara sjeveroistočno od Bileće.

Zemljotres ovog intenziteta ne može izazvati štete na objektima, a stanovništvo ga može osjetiti u epicentralnoj zoni, navodi se u saopštenju Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

ALARMANTNO: Polovina zaposlenih u BiH želi da promijeni posao

Oko 55 odsto zaposlenih u Bosni i Hercegovini sa nižim primanjima, te gotovo polovina onih sa višim platama razmotrili bi promjenu posla ukoliko bi im se pružila prilika.

Ovo se navodi u međunarodnom istraživanju “Alma Career” grupacije koje je sprovedeno putem platforme Plata.ba u julu i avgustu ove godine.

“U istraživanju je bilo 11.399 učesnika u zemljama u kojima ‘Alma Career’ posluje – BiH, Sjeverna Makedonija, Češka, Slovačka, Estonija, Litvanija, Letonija – putem platforme Paylab (Plata.ba u BiH), međunarodnog servisa za istraživanje plata koji prikuplja podatke o prihodima i bonusima zaposlenih na različitim pozicijama”, piše u saopštenju ove grupacije.

Prema podacima MojPosao.ba, više od 56 odsto ispitanika imalo je priliku za obuku u posljednjih šest mjeseci, a gotovo 60 odsto svoj posao opisuje kao smislen.

“Ipak, i uz visoku angažovanost, želja za promjenom ostaje snažna, što potvrđuje podatak da 55 odsto onih koji rade za niže plate razmatra prelazak na drugo radno mjesto ukoliko bi im se ukazala bolja ponuda. Istraživanje dodatno potvrđuje da su konkurentna plata i jasni putevi napredovanja presudni faktori za zadržavanje zaposlenih”, ističe se u ovim podacima.

Jozef Plško, direktor za PR i komunikacije u “Alma Career” grupaciji, kazao je da rezultati pokazuju da zaposleni mogu uživati u svom poslu, cijeniti mogućnosti za unapređenje vještina, a ipak biti spremni na promjenu.

“Kompanije koje će uspjeti su one koje kombinuju fer platu sa strukturiranim putevima obuke, podstiču učešće svih grupa zaposlenih i razvoj zaposlenih postavljaju kao temelj svoje vrijednosti poslodavca”, zaključio je Plško.

U BiH inače 52% zaposlenih učestvuje u edukaciji zato što ne žele da zaostanu na trenutnoj radnoj poziciji.

“Za poslodavce to predstavlja priliku da obuku pretvore u važan temelj angažovanja i lojalnosti. Istraživanje pokazuje da je obuka postala sastavni dio savremenog radnog okruženja. Više od 56% zaposlenih navodi da su u posljednjih šest mjeseci imali obuku ili edukaciju koju je finansirao poslodavac – dokaz da se prilike šire i da razvoj talenata postaje strateški prioritet. Ono što je specifično i zabrinjavajuće jeste da je samo 18% zaposlenih u BiH izjavilo da je imalo samostalnu mogućnost odabira usavršavanja ili edukacije u posljednjih šest mjeseci, što pokazuje da odluke o edukaciji često ostaju u rukama poslodavaca”, dodaje se u podacima.

Ekonomista Igor Gavran kaže da je razloga za promjenu posla sigurno više, jer se on i ne prihvata i ne napušta samo zbog plate.

“Kada je riječ o najnižim platama, onda je bukvalno riječ o borbi za preživljavanje i osnovnu egzistenciju, kada plata jeste primarna i jednostavno morate osigurati dovoljna primanja za sebe i svoju porodicu pa makar radili prekovremeno i uslovi rada bili nepovoljni. Nažalost, u BiH je često bitan faktor i da li je radnik uopšte prijavljen i uplaćuju li mu se puni doprinosi u skladu s neto platom, što bi trebalo da bude nezamislivo i odavno iskorijenjeno”, rekao je Gavran za “Nezavisne novine”.

Istakao je da su u kategoriji zaposlenih sa višim primanjima još značajniji neki drugi faktori mimo plate, jer su i očekivanja veća i traži se viši nivo ukupnog iskustva i uslova rada, perspektive razvoja karijere, kvalitet života i balansa rada i privatnog života.

“Također, sama činjenica da je plata relativno visoka za bh. standarde ne znači i da je adekvatna kvalifikacijama i radu. Bitan faktor u svim kategorijama su i životne okolnosti, odnosno da li je zaposleni u fazi formiranja porodice i pridaje veću vrijednost slobodnom vremenu ili je možda samac mlađih godina kojem je prioritet zaraditi što više u što kraćem roku žrtvujući sve ostale aspekte života”, objašnjava Gavran.

Dodaje da su razlozi brojni i individualni, ali u svakom slučaju i plate i uslovi rada većine zaposlenih u BiH daleko zaostaju za razvijenijim ekonomijama i često su ispod nivoa kvalifikacija i uloženog rada, te vode nezadovoljstvu i želji za promjenama.

Nastavi čitati

Društvo

DIVLJANJE CIJENA ŽIVOTNIH NAMIRNICA ne može pratiti rast plata

Najnoviji podaci pokazuju da prosječna neto plata u Republici Srpskoj raste, ali mogu li taj rast građani osjetiti u svakodnevnom životu?

Prema zvaničnim brojkama, prosječna neto plata isplaćena u oktobru 2025. godine iznosila je 1.559 KM, što je tek za 0,1% više nego u septembru. Ipak, u odnosu na isti mjesec prošle godine, plata je nominalno porasla 9,8%, a realno 5,1%.

Najplaćeniji su, očekivano, zaposleni u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima, gdje je prosječna neto plata dostigla 1.972 KM. Na drugom kraju skale nalaze se radnici u saobraćaju i skladištenju, koji su u oktobru primili prosječno 1.207 KM.

Zanimljivo je da su sva područja zabilježila godišnji rast plata, a najviše su napredovali sektori poljoprivrede, šumarstva i ribolova – 15,2%, stručnih djelatnosti 14,9% i obrazovanja 14%.

Međutim, rast plata ne dolazi sam. Prati ga i rast cijena. Inflacija u oktobru iznosila je 0,1% na mjesečnom nivou i čak 4,5% na godišnjem nivou. Iako skromna na prvi pogled, ova stopa inflacije snažno se reflektuje kroz pojedine kategorije potrošnje.

-Od 12 glavnih odjeljaka proizvoda i usluga, više cijene na godišnjem nivou zabilježene su u jedanaest, a niže cijene u jednom odjeljku – navode iz Republičkog zavoda za statistiku.

Najviše su poskupjeli restorani i hoteli, i to za 7,7%, prvenstveno zbog viših cijena smještaja, koje su skočile čak 9,4%. Ne zaostaje ni zdravstvo, sa rastom od 7,5%, pri čemu su medicinske usluge dramatično skuplje, čak 37,9% više nego lani.

Hrana, kao najosjetljivija stavka kućnog budžeta, poskupjela je 6,3%, ali s ekstremnim skokovima u pojedinim grupama: bezalkoholna pića za 34,5%, voće za 9,3%, ulja i masnoće za 9,2%. Putovanja i slobodno vrijeme takođe su skuplji, rekreacija i kultura za 6%, uz posebno izražen rast cijena putnih aranžmana za 19,4%.

Ni troškovi stanovanja nisu pošteđeni, porasle su za 5,8%, najviše zbog skupljih usluga vezanih za toplotnu energiju za 7,6%. Alkohol i duvan poskupjeli su 3,8%, a usluge lične higijene za 9,9%.

Jedini odjeljak koji bilježi pad cijena je odjeća i obuća, i to za 3%, ali uglavnom zahvaljujući sezonskim sniženjima, prenos Srpskainfo.

 

Nastavi čitati

Aktuelno