Connect with us

Društvo

PAZITE ŠTA KUPUJETE! Odmrznuta piletina iz Turske se u BiH prodaje kao svježa

Koordinacioni odbor peradara-živinara Bosne i Hercegovine danas je poručio da je uvoz pilećeg mesa enormno povećan te da je 30 posto farmi u BiH ugašeno dok se dvije godine čeka dozvola za izvoz konzumnih jaja.

Najveće firme u oblasti živinarske/peradarske proizvodnje i proizvodnje hrane za životinje koje pokrivaju 90 posto proizvodnje sektora BiH ukazali su na probleme s kojim se konstantno susreću od pojave koronavirusa, a koji se nastavljaju globalnim poremećajem tržišta izazvane ratom u Ukrajini, ali i problemima poslovnog ambijenta u BiH i radom nadležnih institucija.

“Poskupljenje energenata, sirovina i repromaterijala, velika opterećenja od države i 3.000 parafiskalnih nameta, problemi radne snage i uvoza živinarskih/peradarskih proizvoda drastično se odražavaju na proizvodnju. Uvoz pilećeg mesa je veći za čak 1.000 tona u ovoj godini. Jos veći problem predstavlja što se uvozi smrznuti file iz Turske kojem je starost nepoznata i koji se nezakonito stavlja u promet nakon što se odmrzava i koristi u prodaji kao svježi proizvod u prodavnicama, restoranima i roštiljnicama“, kazali su iz Koordinacionog odbora peradara-živinara BiH.

Dodaju da trgovci tako prave nelojalnu konkurenciju domaćoj proizvodnji i damping cijenama. Kazne za ovakve prekršaje su minimalne, pa i kada ih inspekcija izrekne nemaju nikakav efekat.

“Proizvođači traže da se onemogući stavljanje u promet odmrznutog filea i da se propišu drastične kazne radi narušavanja zdravlja potrošača, naročito djece, kao i odraslih osoba. Skoro dvije godine proizvođači konzumnih i rasplodnih jaja, kao i jednodnevnih pilića traže da nadležne državne i entitetske službe urade tražene evidencije od strane EU, odnosno, spiskove farmi koka u BiH kao osnovnog početnog uslova za odobrenje izvoza u zemlje EU. Proizvođači su izrazili ogorčenje radi kašnjenja ove aktivnosti i zahtijevaju da se ovaj jednostavan posao hitno završi”, dodaju iz Koordinacije.

Pojašnjavaju da bi se izvozom za koje postoje kapaciteti došlo do rasterećenja domaćeg tržišta.

“Mora se konstatovati da je cijena konzumnih jaja najmanja u regionu od svih zemalja u okruženju, a da se ne priča o zemljama EU. Kao validan dokaz je to što nema uvoza jaja u BiH jer niko radi cijena nema interesa da to radi“, dodali su.

Proizvođači su ukazali na još jedan, kako kažu, nonsens.

“Naime, prilikom uvoza jednodnevnih pilića lake linije iz EU preko Rumunije i Bugarske domaći proizvođači na kraju odgoja 18 nedjeljnih kokica u oba entiteta dobijaju podsticaje. Tražimo od ministarstava poljoprivrede oba entiteta da ukinu podsticaje za uvozne piliće jer bi se spriječilo podsticanje strane proizvodnje, te tražimo da samo domaća proizvodnja ima pravo na korištenje podsticaja“, ističu iz Koordinacije.

Na kraju su kazali da je problem i visina poticaja u entitetima i kantonima te da bi harmonizacija bila pozitivna mjera za ovaj sektor.

Naglašavaju i da će cijena struje zvanično biti povećana od 1. januara 2023. godine te da se o tome treba voditi računa jer jr proizvodnja hrane za domaće stanovništvo prioritet svih prioriteta.

Klix

Društvo

Odlažu se svi TEŽI I VAŽNIJI poslovi! Danas slavimo Svetog Prokopija

U kalendaru Srpske pravoslavne crkve, 21. jul je posvećen Svetom velikomučeniku Prokopiju. Mnogima je danas i krsna slava.

Sveti Prokopije je jedan od ognjevitih svetaca. Njegov dan se svetkuje kao jedan od 18 “zaprečitih” dana u godini kada se odlažu svi teži i važniji poslovi.

Kamenoresci, bunardžije i rudari praznovali su ovaj dan kao slavu svojih zanata. Izbjegavaju se svađe i psovanje. U nekim srpskim krajevima smatra se da je ovaj dan pogodan za svadbe, jer Sveti Prokopije pohodi i blagosilja mladence.

Na Svetog Prokopija se ne valja kupati na rijeci, izbjegava se kopanje, čak i sahranjivanje. Kažu na današnji dan “ne valja bosti” ni zemlju, ni platno, jer nije dobro zbog ujeda zmija.

Sveti Prokopije potiče iz Jerusalima. Ime mu je bilo Neanije. Kada je porastao video ga je car Dioklecijan i toliko ga je zavolio da ga je odmah uzeo u svoj dvor, gdje je bio pri njegovoj vojsci. Kada je Dioklecijan odlučio da progoni hrišćane, poslao je Neanija u Aleksandriju s jednim vojnim odredom i naredio im da zatru tamošnje hrišćane.

Na tom putu jedne noći dogodio se jak zemljotres i Neanije je čuo Božiji glas. Taj doživljaj potpuno je promijenio život vojvode Neanija. Tražio je da mu naprave onakav krst kakav je video.

Umjesto da krene na hrišćane on je s vojskom ipak krenuo protiv Agarjana, i kao pobednik ušao je u Jerusalim gdje je majci rekao da je sada hrišćanin.

Mučen je i bačen u tamnicu gdje mu se opet javio Hrist koji ga je krstio i dao mu ime Prokopije. Javno je ispovijedio svoju vjeru, znajući da će biti pogubljen. Upokojio je se 303. godine.

Još prije Nemanjića u Nišu je postojao manastir Svetog Prokopija, u kom se čuvala ruka svetitelja. Svetinja je kasnije, kad su Turci zauzeli Niš, prenijeta u Prokuplje, koje je i dobilo ime po ovom mučeniku. Sudbina moštiju nije poznata od 18. vijeka.

Nastavi čitati

Društvo

TRANSPLATACIJA SAMO SAN za oboljele u Republici Srpskoj

Najvažniji zadatak Srpske, kada je riječ o procesu transplantacije, jeste promjena svijesti stanovništva o značaju doniranja organa i spasavanju ljudskih života, jer stručnjaci tvrde da se zakonska rješenja ne mogu pomjeriti sa mrtve tačke sve dok god građani odbijaju da učestvuje u ovom procesu.

Srpska jedina u regionu i dalje nema ni registar pacijenata kojima je potrebna transplantacija organa ili tkiva, kao ni onih kojima je ona obavljena, a ne posjeduje ni jedinstvenu listu donora.

Jedina mogućnost transplantacije u Srpskoj jeste, kako je za “Glas Srpske” istakao nacionalni koordinator za transplantacije RS Goran Topić, transplantacija bubrega, koja se obavlja sa živog donora i to samo na Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) RS koji ima apsolutno sve što je potrebno za taj proces, u smislu opreme i kadra.

Kada je riječ o kadaveričnoj transplantaciji, prema njegovim riječima, to je državni projekat gdje bi prvo trebalo početi sa podizanjem svijesti stanovništva o donorstvu organa.

– Rodbina preminulih ne želi da pristane na kliničku obdukciju pacijenta, a kamoli na doniranje organa. Potrebno je razgovarati i širiti pozitivne priče ljudi čiji su životi spaseni transplantacijom kako bi se više porodica preminulih odlučilo da daju saglasnost za doniranje organa – kazao je Topić.

Dodao je da bi trebalo primijeniti model Hrvatske, koja je najuspješnija u Evropi o tom pitanju.

– U ovu priču svi moraju da se uključe sve institucije pa i mediji. U Hrvatskoj je taj proces trajao pet godina. Mi legislativu jednim dijelom imamo, odnosno resorno ministarstvo je uradilo dio zakona, međutim, na terenu nemamo ništa – istakao je Topić.

Da bi to, naglasio je on, bilo moguće potrebno je, između ostalog, imati transplantacione koordinatore po bolnicama, edukovati osoblje o moždanoj smrti.

– Kad se sve to završi nailazimo na prepreku kod rodbine koja bi trebalo da da saglasnost da donira organe pacijenta – rekao je Topić.

Prema njegovim riječima, u Srpskoj na dijalizi trenutno ima oko 1.000 pacijenata, od kojih je 20 odsto za transplantaciju bubrega.

– Kad je riječ o srcu i plućima te pacijente trebalo bi slati u veće referentne centre, kao što je Beč za ovu regiju. Kad je u pitanju jetra, tu imamo relativno mali broj pacijenata. Moguće je, osim tih organa, uraditi i transplantaciju rožnjače – kazao je Topić.

Transplantacija srca za pacijente sa ovih područja gotovo je nemoguća, jer da bi to uradili u EU, morali bi biti državljani jedne od njenih članica.

– BiH ne može ući u Evrotransplant jer nije članica EU, što je jedan od uslova. Da bi oni pristali da BiH bude neki polučlan, drugi uslov je da za jedan organ mi doniramo pet, što je prosto nemoguće – objasnio je Topić.

U Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS ističu da su u Srpskoj na snazi dva zakona kojima je regulisana oblast transplantacije. Riječ je, kako su naveli, o Zakonu o transplantaciji ljudskih organa i Zakonu o transplantaciji ljudskih tkiva i ćelija koji su u skladu sa pravnom tekovinom EU i preporukama Evropskog komiteta za transplantaciju organa (CD-P-TO).

– Iz ovih zakona proizašli su određeni pravilnici kojih ukupno ima 12 i koji pobliže uređuju oblast transplantacijske medicine, postupak transplantacije, kao i aktivnosti u okviru iste. Time je obezbijeđen jedan od uslova za sprovođenje postupka transplantacije ljudskih organa, tkiva i/ili ćelija, odnosno uzimanje organa od živog davaoca, ali i uzimanje organa od umrlog davaoca u svrhu transplantacije – istakli su u ministarstvu, dodajući da je za uspješno sprovođenje kadaverične transplantacije, odnosno transplantacije kod koje se uzima ljudski organ od umrlog davaoca radi presađivanja u tijelo primaoca, potrebno ispuniti i neke druge uslove, s obzirom na to da je riječ o zahtjevnom i kompleksnom sistemu upravljanja transplantacijskim programom.

FOND

Fond zdravstvenog osiguranja RS u protekle tri godine finansirao je transplantaciju bubrega za 24 osiguranika u Minsku, čime je napravljen značajan iskorak u unapređenju kvaliteta života oboljelih.

Transplantaciju organa za osiguranike ovaj fond finansira u potpunosti ukoliko se ova usluga radi u ustanovama sa kojima ima potpisane ugovore.

Osigurana lica mogu da ostvare pravo na liječenje i u ustanovama izvan RS sa kojima Fond ima potpisan ugovor onda kada njihovo liječenje nije moguće sprovesti u našim zdravstvenim ustanovama.

Nastavi čitati

Društvo

DOBRI LJUDI SU OKO NAS Lukić: Nema VEĆEG SEVAPA nego nahraniti gladnog (VIDEO)

Dobri ljudi su oko nas, prepoznaćete ih i po tome koliko pomažu drugima. Udruženje „Oplemeni srce“ iz Istočnog Sarajeva u ovom gradu hrani trenutno 80 gladnih usta.. Nažalost iz dana u dan sve ih je više, kaže za Jutarnji program BN TV dr Igor Lukić, stomatolog, veliki humanista i predsjednik Udruženja „Oplemeni srce“.

Nema većeg sevapa nego nahraniti gladnog, napojiti žednog i dati milost nemoćnom. Znajući da je sve više onih koji ne mogu ni koru hljeda dnevno da priušte, doktor Igor Lukić našao je način da pomogne sirotinji.

– Naša ideja je bila da pomognemo socijalno ugrožene stanovnike grada Istočno Sarajevo i razmišljali smo o centralnoj javnoj kuhinji, međutim sve se odvijalo u vrijeme pandemije, a i zbog razruđenosti opština došli smo na ideju da je možda bolja opcija da napravimo jednu varijantu da se ti obroci dostavljaju na samu adresu korisnika.

S obzirom na to da su naši korisnici malo i ponosni i ljudi koji ne bi dolazili baš tako često u tu javnu kuhinju mislim da je ova opcija mnogo bolja. Ta centralna kuhinja morala bi da bude na jednom mjestu, a opštine su udaljene, pa ljudi ne bi mogli dolaziti, jer na primjer neki stanuju u Krupcu, neki u Vojkovićima, Petrovićima – kaže dr Lukić.

Na početku ove humane priče bilo je 40 korisnika, međutim, kako su cijene hrane otišle u nebo, a potrebe postale sve veće, tako je, nažalost i broj onih kojima je hrana luksuz, postajao veći. Sada ih je oko 80, koji na svoja vrata svakodnevno dobijaju kvalitetne, svježe i s ljubavlju pripremljene obroke.

– S obzirom na to da su građani Istočnog Sarajeva jako humani, svakodnevnim donacijama, pojedinačnim donacijama, neki pojedinačni privredni subjekti, nekih većih kompanija uspjeli smo da prebrodimo veće probleme. Svakodnevno dobijamo uplate na naš račun i isplaćujemo restoranu koji nam priprema te obroke – ističe veliki humanista.

Dobra djela se množe. Pa tako jedna humana priča, kao domino efekat, rađa drugu. Sve je više onih koji su postali dio ove i divne, ali i tužne stvarnosti.

– Praktično mi imamo prijatelje u nekim kompanijama…. oni nam pomažu na svaki način. Ako rok trajanja ističe za par dana ili mjeseci, oni nama proslijede robu, i s obzirom na to da se svakodnevno obroci dostavljaju na adresu korisnika mi i taj kratak rok uspijemo da iskoristimo tako što tu robu svaki dan dostavljamo, odnosno doniranu hranu – riječi su Igora Lukića.

Da bi što više ljudi čulo, priključilo se i pomoglo, pokreut je i humanitarni broj, aktivan za operatere u BiH 17049 – na koji svi koji žele mogu da doniraju 2KM koje će sigurno biti usmjerene za neku supu, čorbicu, pitu, sarmu i vruć hljeb.

Nastavi čitati

Aktuelno