Connect with us

Društvo

Moguće novo poskupljenje pilećeg mesa, peradari najavljuju i nestašicu

Police domaćih marketa u narednom periodu bi se mogle susresti s manjkom pilećeg mesa, a i ono koje budu imali evidentno će biti sa većim cijenama, prognoziraju uzgajivači tovnih pilića, koji ističu da je trenutno stanje izuzetno kompleksno.

Tuzlanski kanton raspolaže kapacitetima za proizvodnju 12 miliona tovnih pilića godišnje, čime se može zadovoljiti polovina tržišta u Bosni i Hercegovini. Međutim, proizvodnja je skoro upola manja zbog enormnog poskupljenja sirovina. Uzgajivači poručuju i da je isplativost posla sve manja, zbog čega traže pomoć vlasti.

Naime, nagli skok cijena ulaznih parametara negativno se odražava i na sektor peradarstva u Bosni i Hercegovini, a štete već trpe uzgajivači tovnih pilića u Tuzlanskom kantonu. Sada pozivaju kantonalnu vlast da im sa devet podsticaje povećaju na 14 feninga, kako bi prevazišli nastalu situaciju.

“Mislim da smo zaslužili dobiti i taj podsticaj, kao jedna od najrazvijenijih grana stočarske proizvodnje. Dobijanjem ovoga novca mogli bismo izaći iz zime, a u suprotnom manji kooperanti do proljeća neće moći izdržati”, rekao je predsjednik Udruženja peradara TK Mevludin Kahvedžić.

U Tuzlanskom kantonu registrirano je 90 uzgajivača tovnih pilića, od kojih je aktivno njih 50. Takođe, sa nekadašnje proizvodnje od 12 miliona grla, spali SU na njih šest miliona i 925 hiljada. U novcu, godišnja zarada uzgajivača iznosi okvirno 42 miliona maraka.

“Peradarski sektor je iz godine u godinu u padu, a ako ne prevaziđemo ovu situaciju, smanjenje proizvodnje u idućoj godini će biti za deset odsto. Kada je riječ o otkupnoj cijeni, ona iznosi 2,30 KM uz PDV”, navodi Kahvedžić. Povećanje otkupne cijene peradari su već zatražili od otkupljivača, međutim njihovom zahtjevu još nije udovoljeno.

“Bez obzira što raste cijena proizvoda u marketima, naša otkupna je uglavnom nepromijenjena već 25 godina. Dakle, mi svoju cijenu ne povećavamo, dok to kontinuirano čine otkupljivači. Naši troškovi sada su se povećali i stanje je izuzetno teško. Da u potpunosti iskoristimo svoje kapacitete, mogli bismo prehraniti pola Bosne i Hercegovine”, naglašava Kahvedžić. Bh. peradari navode i da im problem predstavlja prekomjeran uvoz u našu zemlju, posebno pilećeg filea.

“On se danas u tržnim centrima može naći u smrznutom stanju, ali ga oni odmrznu i tako prodaju, stvarajući veliki problem nama proizvođačima”, tvrdi Kahvedžić, piše Klix.ba.

Almas Turbić iz Vučkovaca nadomak Gradačca ima farmu pilića kapaciteta od 65 hiljada u jednom tovu. Peradarstvom se bavi već 25 godina, a kako ističe stanje do danas nije bilo kompleksnije.

“Situacija se pogoršala za 80 odsto, a s rastom energenata i svih ostalih ulaza ostvarujemo kontinurani pad zarade. Da li će do gašenja farme doći, za sada ne znam, ali je evidentno da će doći do nestašice i poskupljenja piletine na policama marketa. Mi smo ranije imali viškove koji su ‘remetili’ tržište i obarali cijenu, ali toga sada neće biti”, navodi Turbić.

Uzgoj tovnih pilića u Bosni i Hercegovini odvija se u šest turnusa godišnje, a pileća farma mora biti dezinfikovana i sterilna. Najvažnije ulazne sirovine su, između ostalog, odgovarajuća voda, hrana i ugalj.

“Životinje moraju doći u potpuno sterilan prostor, a njihovo zdravstveno stanje stalno je pod kontrolom. Ovih dana imamo kontrole na salmonelu, inspektori rade svoj posao i vrši se uzorkovanje hrane. Shodno tome, naš kvalitet i ispravnost proizvoda su zagarantovani”, zaključuje Turbić.

Inače, povećanje cijena pilećeg mesa, samo će biti jedno u nizu koje će u narednom periodu, prema najavama poljoprivrednika, pogoditi građane Bosne i Hercegovine. Tu su još i mogući skuplji pekarski proizvodi, ali i mlijeko.

Društvo

MALI PREDUZETNICI NA IVICI OPSTANKA: Nameti guše privredu u Srpskoj

Mali preduzetnici u Republici Srpskoj ugroženi su zbog većih nameta, a kao posljedica javlja se sve veći broj zatvorenih preduzetničkih radnji. Preduzetnici problem vide u izmjenama zakona koje predviđaju povećanje poreza za male preduzetnike, a dodatna omča oko vrata su i povećanje minimalnih plata i doprinosa.

Stanje je u preduzetništvu iz godine u godinu je sve gore i gore s obzirom na sve silne namete koji nam se svake godine povećavaju smatra Biljana Rankić, vlasnik preduzetničke radnje u kojoj i sama radi.

“Mi preduzetnici nemamo problem oko povećanja neto plata radnicima. Prosto takva je situacija, inflacija je ogromna i ljudima šta znači 1.100KM, međutim, ono što se našoj Vladi više sviđa je to što u stvari ide veći procenat u budžet na svako povećanje tih minimalaca”, navodi Rankić.

Milorad Stević izvršni direktor Gradskog zanatsko-preduzetničkog udruženja “Preduzetnik” Bijeljina smatra da je za male preduzetnike dosta toga već i urađeno ali u negativnom smislu. Dodaje da je samo u Bijeljini prethodne godine bilo 78 više odjavljenih radnji nego prijavljenih što je alarmantan podatak, a za sve to krivca vidi u povećanju doprinosa.

“Minimalac raste ali rastu i doprinosi i to je ono što je problem. Bojimo se da je pod plaštom brige za položaj radnika u pitanju punjenje budžeta. Mi predlažemo povećanje minimalca da,  ali da doprinosi ostanu na prethodnom nivou i to bi onda po nama zaista bila briga za radnika”, tvrdi Stević.

Situacija nije bolja ni u Banjaluci gdje je prošle godine ugašeno preko hiljadu preduzetničkih radnji, navodi Bojan Kresojević, poslanik PDP-a u NSRS. Smatra da mala privreda ne može da izdrži povećanje poreza i doprinosa te da Vlada treba da smanji poreze i doprinose preduzetnicima kako bi mogli da dišu.

“Ova vlast Republike Srpske izgubila je osjećaj, izgubila je taj kontakt sa realnošću i sa građanima zbog toga se opredjelila da budžet Republike Srpske puni preko malih preduzetnika. Mali preduzetnici su baza domaće privrede i kada se povećaju porezi i doprinosi za male preduzetnike to ima dvostruku štetu”, pojašnjava Kresojević

Kresojević dodaje da će kao član Odbora za privredu Narodne skupštine tražiti da Odbor inicira rasterećenje male privrede jer se sada mogu povući, kako kaže, loši zakoni kojim bi se mogla ublažiti nastala šteta.

BN

Nastavi čitati

Društvo

KRAJ POZNATOG DIZAJNA? Nove novčanice u prometu od 2028. godine

Upravni odbor Centralne banke Bosne i Hercegovine donio je odluku o osnovnim obilježjima i dizajnu novčanica konvertibilne marke apoena 10, 20, 50, 100 i 200 KM.

Ono što je privuklo najviše pažnje jeste činjenica da će se na nekim novčanicama promjeniti prepoznatljive boje.

Kako će izgledati i kada stižu nove novčanice?

50 KM: Prepoznatljiva crvena novčanica sada će biti narandžaste i plave boje.

100 KM: Biće smeđe i ljubičaste boje.

200 KM: Biće plave i žute boje.

20 KM: Biće u nijansama sivosmeđe i zelene boje.

Kako nezvanično saznaje Fokus, nove novčanice biće predstavljene javnosti 2027. godine, a u opticaj će biti puštene 2028. godine.

Nastavi čitati

Društvo

VELIKO SRCE MALE DUNJE: Po drugi put donirala kosu za teško oboljelu djecu

Učenica četvrtog razreda Osnovne škole “Srbija” iz Crkvine kod Šamca Dunja Maslić drugi put je donirala kosu za Udruženju “Iskra” koje pruža podršku djeci oboljeloj od malignih bolesti jer, kako kaže, želi da sva djeca budu zdrava i srećna.

I prije tri godine donirala svoju dugu kosu

Djevojčica Dunja je i prije tri godine donirala svoju dugu kosu, a sada se drugi put odlučila za ovaj nesebičan gest kako bi doprinijela izradi perika za djecu koja se tokom liječenja suočavaju sa gubitkom kose.

– Želim mir i zdravlje, da sva djeca žive srećno, da humanost kao vrlina bude dio svih nas –  rekla je ova mala humanitarka, koja je aktivna i u Kulturno-umjetničkom društvu “Posavina” iz Crkvine.

Njena majka Marina rekla je Srni da je Dunju prije tri govine motivisala jedna djevojčica za koju je čula da je donirala kosu, te da je odmah izrazila želju da isto učini.

Čekale su pola godine da kosa dovoljno poraste, majka je čak mislila da će Dunja zaboraviti, međutim nije.

– Podsjetila me. Bio je septembar, onda sam je odvela kod frizerke koja joj je odsjekla kosu, odmah smo je spakovali i poslali Udruženju „Iskra“ – ispričala je Marina Maslić Srni.

Majka Marina kaže da je preponosna na taj kćerkin gest, jer je puštala kosu da raste samo da bi je odsjekla i donirala i nekom vratila osmjeh.

– Preponosni smo na njenu humanost i zrelost u tako malo godina – istakla je Marina.

Podstiče druge da šire dobrotu, humanost i ljubav

Direktor škole “Srbija” u Crkvini Radenka Mirosavljević rekla je Srni da je Dunja, iako je učenica nižih razreda, svojim postupkom pokazala zrelost, plemenitost i saosjećanje.

– Njena spremnost da pomogne onima kojima je podrška najpotrebnija zaslužuje veliko poštovanje i divljenje. Ponosni smo što je Dunja dio naše škole i što svojim primjerom podstiče druge da šire dobrotu, humanost i ljubav prema ljudima . rekla je Mirosavljevićeva.

Ona je istakla da Dunjina odluka da drugi put donira kosu djeci koja se bore sa teškom bolešću zaslužuje najdublje poštovanje i divljenje i poželjela je da ovaj postupak bude inspiracija svima.

Nastavi čitati

Aktuelno