Connect with us

Svijet

Piletina proizvedena u laboratoriji dobila zeleno svjetlo u Sjedinjenim Državama

Poslije odluke Uprave za hranu i ijlekove (FDA) Sjedinjenih Država, kompanija Upside Foods uskoro će moći da prodaje piletinu proizvedenu od životinjskih ćelija i uzgajanu u bioreaktorima.
Pozitivan odgovor Uprave za hranu i lekove (FDA) dugo se smatrao sljedećom velikom prekretnicom za industriju laboratorijski uzgojenog mesa. U proteklih nekoliko godina, startupi su izgradili proizvodne pogone i prikupili milijarde dolara za finansiranje rizičnog kapitala, ali nisu bili u mogućnosti da prodaju svoje proizvode. Do sada je, čak i relativno mali broj ljudi koji su imali priliku da probaju kultivisano meso, morao da potpiše saglasnost da na sopstvenu odgovornost jedu proizvod koji je još uvek u eksperimentalnoj fazi.

Preostala su još samo dva manja regulatorna koraka prije nego što ovako proizvedeno meso bude dostupno javnosti. Proizvodni pogoni kompanije “Upside Foods” moraju da prođu dodatni inspekcijski nadzor Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Država, a na konačnom proizvodu će morati da stoji etiketa koja potvrđuje da je izvršen inspekcijski nadzor pre nego što se meso nađe na tržištu. Ova dva koraka će vjerovatno biti završena mnogo brže od dugog procesa u kome je FDA odlučivala o izdavanju dozvole.
Različiti startupi se bave laboratorijskim uzgojem ne samo piletine, već i govedine, lososa i tunjevine. Trenutno odobrenje se odnosi samo na “Upside Foods” i njegovu kultivisanu piletinu, mada se pretpostavlja da će uskoro uslijediti i druga odobrenja.

Kultivisano meso će i dalje biti namijenjeno uskom krugu
Mada je ova odluka Agencije odobrila da se ovi proizvodi nađu na tržištu, ipak se pretpostavlja da će degustacije biti ograničene na veoma mali broj ekskluzivnih restorana. Kuvar sa Mišlenovom zvezdicom, Dominik Kren, već je najavila da će služiti kultivisanu piletinu kompanije “Upside Foods” u svom restoranu u San Francisku.

Uma Valeti, generalna direktorka “Upside Foods”-a, kaže da želi da javnost prvi put proba njihovu piletinu u odabranim restoranima pre nego što mogu da je kupe i kuvaju kod kuće.

„Željeli bismo da ovo u početnoj fazi ljudima približimo naš proizvod preko vrhunskih kuvara, jer ovo je zaista velika stvar za nas. Želimo da radimo sa najboljim partnerima koji znaju dobro da kuvaju, a takođe i da nam daju povratne informacije o tome šta bismo mogli bolje da uradimo.“

Još u decembru 2020. singapurski regulatorni organi dali su zeleno svetlo laboratorijski proizvedenoj piletini iz startapa “Eat Just” iz San Franciska.

Kako se meso proizvodi u laboratoriji
Kultivisano meso se razlikuje od biljnog mesa jer sadrži prave životinjske ćelije i – teorijski – ne razlikuje se od pravog mesa. Ćelije se u početku izoluju od životinje i razvijaju u ćelijske linije koje se zatim zamrzavaju. Mali uzorci iz ovih ćelijskih linija se zatim mogu prenijeti u bioreaktore – obično velike čelične rezervoare – gde se ćelije „hrane“ u odgovarajućem rastvoru koji sadrži hranljive materije koje pospešuju deobu ćelija. Kada ćelije porastu i diferenciraju se u odgovarajuću vrstu tkiva, mogu se sakupiti i koristiti u uzgojenim mesnim proizvodima.

Ali uzgoj ćelija na ovaj način je i dalje izuzetno skup. Startapi drže u tajnosti ukupne troškove, ali je verovatno da će čisto uzgajano meso i dalje biti nekoliko puta skuplje od konvencionalnog. Zato će, najverovatnije, prvi kultivisani mesni proizvodi biti mješavina životinjskih ćelija i biljnog mesa.

Trenutni proizvodni kapaciteti su veoma mali, a mnogi u industriji imaju ozbiljne rezerve u pogledu potencijala mesa uzgojenog u laboratoriji da na kraju ugrozi globalnu potrošnju mesa.

Svijet

DAN D! Zašto Amerikanci glasaju baš utorkom? NOVEMBAR NIJE SLUČAJNO ODABRAN

Nedjelja nije dolazila u obzir jer je to dan za odlazak u crkvu, a srijeda je u mnogim oblastima bila pijačni dan.

Amerikanci su prvi put uveli pravilo da se izbori održavaju radnim danom 1845. kada je Kongres usvojio federalni zakon kojim se propisuje da je za glasanje predviđen prvi utorak u novembru.

Prije toga je državama bilo dozvoljeno da organizuju izbore kad god žele u roku od 34 dana pre prve srijede u decembru, ali je taj sistem imao dosta mana.

U to vrijeme, Sjedinjene Države su još bile uglavnom agrarno društvo. Za poljoprivrednike, koji su činili većinu radne snage, veći dio godine bio je određen zemljoradnjom i stočarstvom.

Početak novembra je bio dobar trenutak za glasanje jer je žetva bila gotova, a vremenske prilike i dalje relativno povoljne.

Ipak, neki dani u nedelji su bili bolji od drugih.

Dva dana definitivno nisu dolazila u obzir. Većinu Amerikanaca su činili pobožni hrišćani i zato su nedjelju izdvajali kao dan odmora i bogosluženja. Srijeda je u mnogim oblastima bila pijačni dan, kada su farmeri prodavali svoje usjeve u gradu. Pored toga, ponekad je bio potreban dan putovanja.

U ruralnim oblastima najbliže biračko mjesto je bilo udaljeno nekoliko kilometara, a u eri pre automobila, dolazak je mogao da potraje. Ako ljudi nisu mogli da koriste nedjelju ili srijedu kao dan putovanja, to je značilo da ni dan izbora ne bi mogao biti ponedjeljak ili četvrtak. I tako je utorak bio odabran kao najbolja opcija.

Razlog što je dan izbora određen kao utorak “poslije prvog ponedjeljka” je da se spriječi da padne na 1. novembar.

Taj dan se smatrao nepovoljnim, jer su ga određene hrišćanske grupe slavile kao Dan svih Svetih, a takođe i zato što su trgovci obično uzimali prvi dan mjeseca da izmire svoje knjige za prethodni mjesec.

Iako je utorak tada odabran kao pogodnost, glasanje tog dana se danas smatra nepovoljnim.

Manje od dva procenta Amerikanaca danas je zaposleno u poljoprivredi, a ljudi utorkom uglavnom rade.

Kako je odziv birača vremenom opadao, neki ljudi su predložili da se izbori pomjere za vikend. Drugi su predložili da se dan izbora zadrži u utorak, ali da bude savezni praznik.

Iako ovi konkretni napori nisu bili uspješni, prijevremeni izbori i glasanja putem pošte su uticali na to da izborni dan bude manje važan za iskustvo glasanja nego što je to nekada bio.

(EUpravo zato/History.com)

Nastavi čitati

Svijet

SKANDAL U BRISELU! Jermenski ambasador tvrdi da mu je azerbejdžanski KOLEGA PRIJETIO SMRĆU!

Jermenska ambasada u Briselu je podnijela žalbu drugim diplomatskim misijama u Briselu nakon što je ambasador Jermenije rekao da mu je kolega iz Azerbejdžana prijetio smrću.

U pismu koje je prošle nedjelje kružilo u Briselu tvrdi se da je jermenskog ambasadora Tigrana Balajana „verbalno napao i zastrašivao“ ambasador Azerbejdžana Vakif Sadikov, koji je „iznio eksplicitne prijetnje po njegov život“, prenosi portal Politico.eu.

Incident se navodno dogodio na prijemu u hotelu Tangla u Briselu, koji je organizovala ambasada Turske u čast nacionalnog praznika te zemlje.

Bio je to prvi događaj od rata između Jermenije i Azerbejdžana, bliskog saveznika Turske, koji je organizovala zvanična Ankara, a na koji su pozvani diplomatski predstavnici Jermenije.

Nastavi čitati

Svijet

UKOLIKO AMERIČKI IZBORI ZAVRŠE NERIJEŠENO, ovo je postupak koji slijedi

Demokrata Kamala Haris i republikanac Donald Tramp sutra će se suočiti u jednoj od najizvjesnijih trka za predsjednika u američkoj istoriji.

Ankete i na nacionalnom nivou i u ključnim državama pokazuju veliku izjednačenost, a nije nemoguć i neodlučen ishod elektorskih glasova.

Kao što je poznato, Amerikanci predsjednika biraju elektorskim sistemom, gdje 50 saveznih država i glavni grad Vašington D.C. daju ukupno 538 elektora koji potom imenuju predsjednika.

Svaka savezna država bira određen broj elektora, proporcionalan broju stanovnika.

Najmanji broj elektora (3) daje naprimjer Vajjoming, a najviše (54) Kalifornija. Za pobjedu je potrebno najmanje 270 elektorskih glasova.

Sedam ključnih država
Prema pouzdanim anketama velika većina saveznih država već je odlučila kome će dati svoj glas te su iz izbora u izbore tradicionalno naklonjene ili demokratima ili republikancima. Sedam neodlučnih, tzv. “swing states” država će tako odlučiti novog predsjednika SAD-a.

Ovo je trenutno stanje bez uključenih glasova sedam ključnih država (Pensilvanija, Mičigan, Viskonsin, Sjeverna Karolina, Džoržija, Nevada, Arizona).

269-269
Prema anketama, Tramp ima blagu prednost u Pensilvaniji, Arizoni, Džordžiji i Sjevernoj Karolini, dok Haris vodi u Viskonsinu i Mičigenu. U Nevadi je situacija potpuno izjednačena. Prema takvom stanju, Tramp bi osvojio 281 elektora te bi pobijedio na izborima. Ali, s obzirom na to da je u svim državama prednost bilo kojeg kandidata manja od 1,5 odsto (u Pensilvaniji samo 0,3) te na pozamašan broj neodlučnih birača, rezultate je nemoguće predvidjeti.

U takvom scenariju, nije nerealan scenario neodlučenog rezultata, odnosno jednakog broja elektorskih glasova za Trampa i Haris, 269-269.

To bi se dogodilo ako bi Tramp dobio države koje je 2016. osvojio protiv Hilari Klinton, a 2020. izgubio od Džoa Bajden. Radi se o Mičigenu, Viskonsinu u i Pensilvaniji, državama Srednjeg Zapada te Nevadi. Haris bi pobjedom na jugu, u Arizoni, Džordžiji i Sjevernoj Karolini došla do jednakog broja elektorskih glasova te bi ishod izbora bio neodlučen.

Kakav je postupak u tom scenariju?
Ako niti jedan kandidat ne dobije većinu od 538 elektorskih glasova, o izboru predsjednika odlučuje Zastupnički dom američkog Kongresa, dakle donji dom, pri čemu svaka država ima jedan glas, ali Vašington D.C. ne glasa.

Za pobjedu je potrebna većina država (26). U donjem domu svaka država ima različit broj zastupnika prema broju stanovnika, a ukupni broj zastupnika je 435. Tako bi se zastupnici unutar države morali dogovoriti oko podrške za jednog kandidata ili većinski glasati.

Gornji dom, Senat koji ima 100 senatora birao bi potpredsjednika, a svaki bi senator imao pravo glasa. Za pobjedu je potrebna većina senatora (51). Trenutno u Senatu većinu imaju demokrate a u donjem domu republikanci. U slučaju da domovi ostanu podijeljeni, moglo bi se dogoditi da predsjednik bude Tramp, a potpredsjednik demokrata Tim Valz.

Tramp bi bio u prednosti
S obzirom da se sutra bira novi sastav i dijela Senata i kompletnog Zastupničkog doma, situacija se može promijeniti, a ankete govore da bi republikanci mogli preuzeti Senat i zadržati donji dom, ali i tu su ankete strahovito izjednačene.

U tom razvoju situacije Tramp bi imao veliku prednost. Ipak, u američkom izbornom sistemu postoji siva zona koja kaže da izabrani elektori ne moraju glasati po volji birača svoje savezne države, odnosno mogu glasati za bilo kojeg predsjedničkog kandidata.

Iako se ta praksa iznimno rijetko koristi, u neodlučenom scenariju neki bi elektori mogli dati glas drugom kandidatu, naprimjer onom koji je osvojio pojedinačno najveći broj glasova u cijeloj zemlji. Tu bi u boljoj poziciji bila Haris za koju se predviđa da će osvojiti više glasova od Trampa.

Na taj način elektori bi odlučili pobjednika izbora te se glasanje ne bi trebalo prebaciti u Kongres.

(Index.hr)

Nastavi čitati

Aktuelno