Svjetska banka odobrila je 71 milion evra za unapređenje zdravstvene zaštite u BiH, od čega 28,4 miliona evra za Republiku Srpsku, a 42,6 miliona evra za Federaciju BiH /FBiH/, izjavio je Srni šef Kancelarije Svetske banke za BiH i Crnu Goru Kristofer Šeldon.

Šeldon je pojasnio da je riječ o drugom programskom zajamu za razvojnu politiku zdravstvenih sektora koji je Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio u januaru, te dodao da se to nadovezuje na tekući projekat unapređenja zdravstvenih sistema koji finansira ova banka.

“Ovo je druga od dvije operacije osmišljene kao podrška naporima u BiH da ojača finansijsku održivost sistema zdravstvene zaštite, uz unapređenje okvira za upravljanje životnom sredinom u Republici Srpskoj i FBiH”, istakao je Šeldon.

Prema njegovim riječima, isplata sredstava svakom entitetu vrši se nakon uspješne primjene dogovorenih reformskih mjera.

Podrška u tri reformske oblasti

Šeldon je ukazao da ovaj program pruža podršku za donošenje politika u tri ključne reformske oblasti.

On je naveo da prvi prvac reformi ima za cilj jačanje finansijske održivosti i upravljanja sanacijom neizmirenih obaveza u zdravstvenom sektoru, uvođenje mehanizama odgovornosti da bi se spriječilo stvaranje novih neizmirenih obaveza i jačanje finansijskog upravljanja u javnim zdravstvenim ustanovama.

“Druga oblast se odnosi na unapređenje pružanja zdravstvenih usluga i prevencije bolesti kroz poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti, promociju preventivnih mjera kao što su HPV vakcinacija i ograničenje upotrebe duvanskih proizvoda, te unapređenje digitalne infrastrukture u zdravstvu, kroz inicijative kao što su e-recepti i integrisani zdravstveni informacioni sistem”, pojasnio je Šeldon.

On je napomenuo da u trećoj oblasti program pruža podršku za reforme na planu zaštite životne sredine i javnog zdravlja, uključujući bolje upravljanje uticajima životne sredine na zdravlje, veće oporezivanje duvanskih proizvoda i politike za ograničenje njihove upotrebe, te usklađivanje sa širim ciljevima javnog zdravlja i održivog razvoja.

KVALITET I PRISTUP ZDRAVSTVENIM USLUGAMA NEUJEDNAČENI

“BiH se i dalje suočava sa nezaraznim bolestima u vezi sa stilom života i faktorimma rizika iz životnu sredinu, kao što su rasprostranjena upotreba duvanskih proizvoda, nepravilna ishrana i nedovoljna prevencija”, istakao je Šeldon.

On je rekao da povećanje zdravstvenih rizika uzrokovanih klimatskim faktorima, kao što su sve učestaliji toplotni talasi, dodatno ugrožava osjetljive grupe stanovništva, naročito hronične bolesnike.

Osim toga, kaže Šeldon, kvalitet i pristup zdravstvenim uslugama su i dalje neujednačeni, naročito u ruralnim i zanemarenim područjima.

Prema njegovim riječima, infrastruktura za primarnu zdravstvenu zaštitu često je zastarjela, a korištenje digitalnih alata u zdravstvu je nedovoljno, što umanjuje sposobnost sistema za pružanje efikasne i moderne zdravstvene zaštite.

Šef Kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru rekao je da se reformski program koji trenutno podržava ova banka direktno bavi ovim pitanjima kroz prilagođen, partnerski pristup koji uvažava specifične potrebe Republike Srpske i FBiH.

“Ulaganjem u fiskalnu održivost, digitalno zdravstvo i prevenciju, uz istovremeno usklađivanje s ciljevima javnog zdravlja i prilagođavanja na klimatske promjene, ovaj program ima za cilj uspostavljanje otpornijeg, inkluzivnijeg i efikasnijih sistema zdravstvene zaštite”, poručio je Šeldon.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske uputilo je jedan helikopter i pilote Uprave za vazduhoplovstvo kako bi pomogli u gašenju požara koji je izbio nadomak Trebinja.

Helikopter će se na terenu zadržati dok se vatrena stihija, koja se trenutno širi u dva pravca, ne stavi pod kontrolu, a po potrebi biće angažovan i još jedan helikopter.

– Helikopter Uprave za vazduhoplovstvo Republike Srpske trebalo bi da u toku večeri bude angažovan na gašenju požara u selu Trebijovi kod Trebinja. Požar na području Trebinja odbijen je od kuća i stanovništvo nije ugroženo, ali je aktivan na nepristupačnom terenu, zbog čega je razgovarao sa direktorom Uprave za vazduhoplovstvo Bobanom Kusturićem i dogovoreno je angažovanje helikoptera. Vatrogasci su na terenu, gori nisko rastinje i trava – izjavio je zamjenik direktora Republičke uprave civilne zaštite Nenad Nešić.

Ministarstvo i Uprava za vazduhoplovstvo aktivno sarađuju sa Gradom Trebinjem, Republičkom upravom civilne zaštite i ostalim nadležnim službama kako bi požar bio lokalizovan bez posljedica po ljude i materijalna dobra.

Podsjećamo, u posljepodnevnim časovima izbio je požar u mjestu Trebinjska brda.

Za sada požar ne prijeti kućama. Gašenje otežavaju jak vjetar, koji širi vatru, i nepristupačan teren. Požarna linija duga je oko kilometar i po i širi se u dva pravca, više prema planini Leotar.

Izmjerili smo potrošnju i otkrili koji uređaj je najveći gutač struje u kući, bojler troši i do 50 kWh za 15 dana, a evo koliko to košta.

U domaćinstvima često ne razmišljamo o stvarnoj potrošnji pojedinačnih uređaja sve dok ne stigne račun za struju.U domaćinstvima često ne razmišljamo o stvarnoj potrošnji pojedinačnih uređaja sve dok ne stigne račun za struju.

Da bismo precizno otkrili ko su najveći potrošači u domaćinstvu, instalirali smo pojedinačne mjerne uređaje u stanu gd‌je živi samo jedna osoba, a rezultati pokazuju da jedan uređaj značajno odskače po potrošnji. Najveći gutač struje u stanu je, bojler. Uređaj zapremine 50 litara, koji se koristio svakodnevno za potrebe jedne osobe, potrošio je čak 50 kilovata za 15 dana, što u trenutnim cijenama iznosi 8,50 KM. Prosječno, bojler je trošio 3,3 kWh dnevno, i to u ljetnom periodu kada je temperatura vode u cijevima viša. Zimi je ova potrošnja znatno veća, jer uređaj mora dodatno zagrijavati hladniju vodu. Jasno je, u stanovima sa više članova domaćinstva, ova brojka rapidno raste, što bojler svrstava u sam vrh kućnih potrošača električne energije.

Pored bojlera, visoku potrošnju bilježe i drugi uređaji koje svakodnevno koristimo. Mašina za veš, u zavisnosti od programa, troši od 300 W pa sve do 1,3 kWh po pranju, s tim da najviše energije troši pranje bijelog veša na 60 ili 90 stepeni. U domaćinstvima gd‌je se veš često pere, naročito na višim temperaturama, ova stavka takođe značajno opterećuje račun.

Ništa bolje ne stoji ni mašina za suđe, čija potrošnja po pranju iznosi između 800 W i 1,2 kWh, što je gotovo identično kao i kod mašine za veš. A ako koristite sušilicu za veš bez toplotne pumpe, spremite se na račun. Jedno sušenje košta gotovo 3 kWh, što pri trenutnoj prosječnoj cijeni električne energije od 0,17 KM znači skoro 0,50 KM po korištenju. Nakon najavljenog poskupljenja, ova cijena će rasti i premašivati 0,55 KM po sušenju.

Ovi podaci nisu tu da vas uplaše, već da podstaknu na razmišljanje i promjenu navika. Bojler ne mora raditi 24 sata dnevno. Veš se može prati na nižim temperaturama, a sušenje veša može se, barem ljeti, vratiti na staru, besplatnu opciju, sušenje na vazduhu.

Svaka mala promjena navike na kraju mjeseca može značiti manje kilovata, a samim tim i manji račun. A ako vas interesuje gd‌je tačno nestaje vaša struja, možda je pravo vrijeme da i vi instalirate mjerne uređaje i saznate, ko je pravi gutač električne energije u vašem domu, prenosi RTV Slon.