Connect with us

Svijet

PESKOV: Putin podržava ideju podizanja starosne granice za regrutaciju

Dmitrij Peskov saopštio je danas da predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin konceptualno podržava ideju o povećanju starosne granice za regrutaciju, ali da detalje o tom pitanju treba da prosljeđuje Ministarstvu odbrane.
– Konceptualno, da, tu ideju je podržao šef države, ali što se tiče detalja, formalizacije ove ideje, ove informacije moraju i treba da se saznaju od Ministarstva odbrane kao primarnog izvora – rekao je Peskov, prenosi TASS.

Ministar odbrane Sergej Šojgu je u decembru prošle godine predložio da se starosna granica za regrutovanje postepeno poveća sa 18 na 21 godinu, kao i da se gornja granica podigne na 30 godina.

Andrej Kartapolov, šef Komiteta za odbranu Državne Dume, kasnije je u intervjuu za parlamentarne novine Parlamentskaia Gazeta objasnio da će povećanje starosne dobi biti postepeno i da će trajati od jedne do tri godine.

Prema njegovim riječima, tokom proljećnog poziva 2023. godine mogli bi da budu primljeni i građani do 30 godina.

Svijet

MEDVEDEV ZABRINUO EVROPU “Izgleda da NATO insistira da osvojimo cijelu Ukrajinu, A MOŽDA I POLJSKU”

Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije je poručio zapadnim liderima da dobro proračunaju domet oružja koje šalju Kijevu, jer će od toga zavisiti dubina bezbjednosne zone koju će Rusija stvoriti kako bi se zaštitila od i napada neprijatelja.

U slučaju da Ukrajina upotrebi rakete dugog dometa za napade na rusku teritoriju, “sanitarna zona” bi mogla da prođe i kroz teritoriju Poljske, upozorio je zamjenik predsjednika Savjeta bezbednosti Dmitrij Medvedev.

“Ako se ovo nastavi, bezbjednosna zona će biti negde na granici sa Poljskom ili čak u samoj Poljskoj”, napisao je Medvedev na Telegramu.
Rakete “storm šedou”, koje Zapad isporučuje Kijevu, imaju domet napada od najmanje 550 kilometara, a udaljenost između Belgoroda i Kijeva je 429 kilometara, podsjetio je Medvedev.

“Izgleda da moronski NATO stratezi otvoreno žele da se pod kontrolom Rusije nađe gotovo cijela Ukrajina. Zato banderovcima u vladi daju oružje sve većeg dometa”, zaključio je Medvedev i pozvao zapadne lidere da “dobro proračunaju domet” udara iz oružja koje je dostavljeno Kijevu.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je poručio da zarad bezbednog života građana Rusije mora da se stvori tzv. sanitarna zona, odnosno bezbjednosna teritorija sa koje neprijateljska vojska ne bi mogla da nanosi udare na teritoriju Rusije.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP “Zbog Bajednove NESPOSOBNOSTI do izbora bi mogao da izbije TREĆI SVJETSKI RAT”

Bivši predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da bi do predsjedničkih izbora u SAD mogao da izbije treći svjetski rat zbog nesposobnosti aktuelnog američkog rukovodstva, istakavši da se sadašnji sukobi ne bi dogodili da je on predsjednik Sjedinjenih Država.

“Sa ovakvim idiotima koji vode ovu državu neće ostati mnogo ljudi jer je danas moć oružja zastrašujuća. Mogli bismo da završimo u narednih pet mjeseci u trećem svjetskom ratu jer imamo nesposobne ljude”, rekao je Tramp, kandidat republikanaca, na mitingu u Minesoti.

On je dodao da su SAD “krhke” i da bi “vrlo brzo mogle da završe u trećem svjetskom ratu” jer je vode “glupi ljudi”.

Tramp je rekao da se sukob Rusije i Ukrajine, konflikt na Bliskom istoku i visoka inflacija ne bi desili da je on predsjednik SAD.

Nastavi čitati

Svijet

HOLANĐANI ZABRINUTI ZBOG PROMJENA! Sve manje hrišćana, sve više MUSLIMANA

Tokom protekle decenije, primjetan je pad broja Holanđana koji se izjašnjavaju kao hrišćani, dok je udio muslimana u porastu, međutim, održivost ovog trenda ostaje neizvjesna, podaci su Statističkog zavoda Holandije /CBS/.

Na osnovu istraživanja o socijalnoj koheziji i blagostanju koje je sproveo Si-Bi-Es, procenat vjernika u Holandiji je značajno opao sa 53 na 42 odsto u posljednjih deset godina.

Od toga, 17 odsto se izjašnjava kao rimokatolici, 13 odsto kao protestanti, a šest odsto kao muslimani. Većina hrišćana je starija od 75 godina, dok su muslimani obično mlađi. Muslimansko stanovništvo zabilježilo je blagi porast od pet do šest odsto od 2013. godine.
Posjećenost vjerskih službi među vjernicima je ostala stabilna, sa 18 odsto koji ih posjećuju najmanje jednom sedmično, što je u skladu sa podacima iz 2013. godine. Međutim, postoji primjetna razlika između katolika /šest odsto/ i protestanata /33 odsto/.

U međuvremenu, 27 odsto muslimana sedmično posjećuje bogosluženja u džamijama. Uz to, 38 odsto vjernika povremeno prati službe putem medija, dok 20 odsto to čini na sedmičnom nivou.

Nastavi čitati

Aktuelno