Connect with us

Društvo

POČETAK KRAJA ŠENGENA Sve više zemalja EU zatvara granice i uvodi kontrole kretanja

Šengenski sporazum je jedan od stubova evropske politike i omogućava slobodu kretanja ljudi i robe u Evropi. Potpisali su ga prije 40 godina Njemačka, Francuska, Belgija, Luksemburg i Holandija, a u međuvremenu je čak 27 zemalja postalo deo Šengenskog prostora. Primjena Šengenskog sporazuma, koji omogućava slobodno kretanje unutar Evrope, sve više gubi na funkcionalnosti zbog sve češćih kontrola na granicama. Odluka Poljske da uvede granične provjere pokrenula je pitanje da li se sistem raspada?

Sporazum o slobodnom kretanju unutar Evropske unije (EU), poznat i kao Šengen, trenutno je ozbiljno doveden u pitanje jer mnoge evropske zemlje ponovo uvode privremene kontrole na unutrašnjim granicama.

Najnoviji primjer je Poljska, koja je najavila da će ponovo uvesti granične provjere na granici sa Njemačkom i Litvanijom. Ovom odlukom, broj zemalja u Šengenskoj zoni koje primenjuju privremene kontrole porašće na 12.

Premijer Poljske Donald Tusk saopštio je da će od 7. jula biti uvedene provjere na kopnenim granicama sa Njemačkom i Litvanijom. – Cilj je da se kontroliše i svede na minimum priliv iregularnih migranata – izjavio je Tusk. On je dodao da je ovaj korak postao neizbježan nakon što je Njemačka odlučila da pooštri kontrole na svojim granicama.

– Njemačka odbija ulazak migranata, što stvara napetosti – istakao je poljski premijer.

Šengenski sistem pod pritiskom Prema pravilima Evropske komisije (EK), kontrole na unutrašnjim granicama unutar Šengenske zone dozvoljene su samo pod određenim uslovima i na ograničen vremenski period.

Portparol EK Markus Lamer izjavio je da Poljska još nije zvanično obavijestila Komisiju o svojoj odluci, ali da su u kontaktu s vlastima u Varšavi, piše Dojče vele.

– U bliskom smo kontaktu sa državama članicama. Ove kontrole su moguće samo privremeno i pod određenim uslovima – rekao je on. Neki poslanici Evropskog parlamenta smatraju da bi trenutna dešavanja mogla predstavljati početak kraja Šengenskog sistema.

– Svaka kontrola koju Njemačka uvede, zbog svog centralnog položaja u Evropi, izaziva lančanu reakciju – rekla je poslanica iz redova Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD), Birgit Zipel.

Ona je dodala da se Šengen polako raspada iznutra, što, kako kaže, ne ugrožava samo privredu, već i povjerenje građana Evrope u samu Evropsku uniju.

Privremene unutrašnje granične kontrole
Trenutno 11 od 29 zemalja u Šengenu primjenjuje privremene unutrašnje granične kontrole:

Njemačka – kontrole na svim kopnenim granicama, uključujući granice sa Poljskom, Austrijom, Francuskom i Češkom

Francuska – provjere na granicama sa Belgijom, Njemačkom, Španijom i Italijom

Austrija – kontrole na granicama sa Slovenijom, Mađarskom, Slovačkom i Češkom

Holandija – kontrole na kopnenim, vazdušnim i pomorskim granicama sa Belgijom i Nemačkom

Danska – kontrole na kopnenoj granici sa Nemačkom i u trajektnim lukama

Švedska – provjere u važnim lukama i prelazima ka Norveškoj i Danskoj

Norveška – kontrole na trajektnim pristaništima i kopnenim prelazima

Italija – kontrole na granicama sa Slovenijom i delovima granice sa Austrijom i Francuskom

Bugarska – selektivne unutrašnje kontrole, posebno duž granice sa Rumunijom

Slovenija – kontrole na granicama sa Hrvatskom i Mađarskom

Slovačka – kontrole na granicama sa Mađarskom i Austrijom

Sa potezom Poljske, broj zemalja koje primenjuju kontrole porašće na 12. Takođe, Belgija je najavila da će uvesti granične provjere kasnije ovog ljeta. Kritičari tvrde da povećana ograničenja ukazuju na šire povlačenje iz principa otvorenosti i jedinstva koje Šengen predstavlja. Osim toga, kontrole ne samo da ometaju svakodnevni život zajednica koje žive uz granice i narušavaju unutrašnje tržište, već šalju i zabrinjavajuću političku poruku: da se Evropa zatvara u samu sebe.

Iako Evropska komisija nema ovlašćenja da blokira ove nacionalne mjere, može da izdaje neobavezujuća mišljenja o njihovoj neophodnosti i proporcionalnosti. Ostaje da se vidi da li će to biti dovoljno da se zaustavi postepeno, ali stalno narušavanje šengenskog modela.

Za sada je jedno jasno: putovanje bez granica unutar Evrope više se ne može uzimati zdravo za gotovo. Svi turisti koji budu išli kopnenim putem u zemlje EU ovo ljeto, spremite se za granične kontrole, prenosi Blic.
Srpskainfo

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno oblačno i hladno, temperatura do 11 stepeni

U Bosni i Hercegovini će preovladavati pretežno oblačno vrijeme uz slabe padavine i hladno.

Na jugu će biti sunačnih perioda, a mjestimično je u Hercegovini moguća i slaba kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Na jugu i jugozapadu slaba do umjerena bura, a u ostalim područjima slab sjeverni vjetar. Јutarnja temperatura vazduha od minus dva do četiri, na jugu do osam stepeni, a dnevna od minus jedan do pet, na jugu od sedam do 11 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

BHRT PRED KOLAPSOM: Protesti u Sarajevu, radnici poručuju da je javni servis ugrožen

Zaposleni Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) danas, 27.novembra, će održati protest ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH zbog, kako navode, dugogodišnjeg ignorisanja zakonskih obaveza, neprovođenja Zakona o javnom RTV sistemu BiH i sistemskog urušavanja jedinog javnog medijskog servisa na nivou države.

Istovremeno, i sa istog mjesta, BHT1 i BH radio 1 emitovaće višesatni specijalni program “Ne gasite BHRT“, u potpunosti posvećen krizi u javnom servisu, njenim uzrocima i posljedicama po građane Bosne i Hercegovine.

Kolegiji BHT1 i BH radija 1 prethodno su uputili zajedničko saopštenje najvažnijim institucijama države, predstavnicima međunarodne zajednice i građanima BiH, u kojem su upozorili da se BHRT nalazi u “posljednjoj fazi urušavanja“, jer se zakoni koje je Parlament sam donio ne provode.

“Već godinama tolerirate kršenje Zakona o javnom RTV sistemu/sustavu BiH od Radio-televizije Republike Srpske čija su dugovanja prema BHRT-u prešla cifru od 100 miliona KM. Taj dug danas predstavlja egzistencijalnu prijetnju za opstanak BHRT-a”, istaknuto je, između ostalog, u pismu.

Sloboda medija bitna za kvalitet demokratije
Zastupnik u Evropskom parlamentu i predsjedavajući Delegacije za odnose sa Bosnom i Hercegovinom Davor Ivo Stier je prošle sedmice u razgovoru sa grupom novinara iz BiH koji su boravili u Briselu, odgovorio i na pitanje o ulozi javnog servisa.

Kazao je da javni servis upravo treba biti to, jedna usluga svim ljudima u BiH da im mogu približiti informacije.

“Nema prave demokracije ukoliko ljudi nisu informirani, ukoliko ne mogu donijeti informirane odluke. Utoliko je naravno ključno da se borimo protiv dezinformacija, da imamo servise koje su profesionalni i koji rade prema svim pravilima struke, ali koji imaju onda i finansijske uvjete da mogu na taj način raditi. Nije naša uloga da kažemo na koji način ili što se mora učiniti u konkretnom slučaju, znaju dobro dužnosnici u BiH, ali da da istaknemo koliko je sloboda medija, ali i informiranost svih ljudi, svih građana bitna za kvalitetu demokracije”, zaključio je Stier.

Stabilizovati finansijsku situaciju
Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto izjavila je da podržava stabilan servis, dodajući da je sa ministrom komunikacija i transporta BiH Edinom Fortom pokušavala da dođu do određenih rješenja, ali “nismo na razini Vijeća ministara mogli naći tu suglasnost”.

“Vidjeli ste da nije bilo političke volje da se to nađe, ni kroz sredstva proračuna, na neki način, da to nisu institucije koje se direktno financiraju iz proračuna, odnosno da budu prepoznate kao proračunski korisnik. Ali mislim da treba učiniti sve da se dođe i do stabilizacije financijske situacije kad je u pitanju taj javni servis, jer ima dovoljno sredstava, samo je pitanje političke volje da se ta pitanja i problemi riješe”, navela je Krišto.

Nedostatak političke volje
Ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto je izjavio da “do sada nismo vidjeli političku volju da se iznađe rješenje za BHRT”.

“Ono što trenutno komuniciram sa sva tri javna emitera je pokušaj da se ujednači zahtjev prema RAK-u, kako bi se korigovala pretplata koja jako dugo nije bila korigovana i da bar na neki način premostimo ovu trenutnu situaciju u kojoj BHRT ne može plaćati ni račune u smislu vode, struje, grijanja i tako dalje. Mislim da je to velika sramota i politika koja blokira pomoć BHRT-u treba da se stidi”, – istaknuo je Forto.

Nema raspoloženja iz Republike Srpske
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je kazao da je u interesu svih onih ljudi koji poštuju, vole, cijene državu Bosnu i Hercegovinu, njene institucije, da se stanje u BHRT-u popravi.

“Ali svjedoci ste da tog raspoloženja iz Republike Srpske nema. RTRS je, po presudama sudova, dužan i oteo je pare javnom emiteru. Znamo da ima novca i u budžetu i od Plana rasta. Šta god budemo pregovarali o nekoj raspodjeli u sve dijelove BiH, prioritet broj jedan za našu stranu, za Trojku, bit će BHRT, da pokušamo barem ovako projektno, budžetski olakšati život. Ali je tužno i teško funkcionisati u organu u kome te vrste raspoloženja nema od predstavnika iz Republike Srpske, a dobro znate da bez konsenzusa tu zaista ne možemo uraditi ništa”, kazao je Konaković, prenosi Fena.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA UGLJA: Termoelektrana u Ugljeviku ponovo STALA SA RADOM

Nakon što je Rudnik i termoelektrana „Gacko“ ispala sa elektroenergetske mreže zbog kvara izazvanog nevremenom, već jutros bez proizvodnje je ostao i „Ugljevik“, potvrđeno je za BN TV.

Termoelektrana Ugljevik jutros potpuno stala zbog nedostatka uglja, potvrdili su u sindikatu radnika.

Radnici iz rudnika navode da već danima kopaju u ekstremno teškim uslovima.

– Na depou uglja nema ni za pola radnog dana. Sve što iskopamo ide direktno u kotao. TE je praktično radila „na suvo“, i bilo je pitanje trenutka kada će stati – kaže jedan od radnika koji je insistirao na anonimnosti.

U međuvremenu, rudari još nisu ušli u novo eksploataciono polje „Ugljevik–Istok 2“, iako je Vlada RS firmi „Komsar“, u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova, već uplatila 180 miliona KM od ukupno 240 miliona planiranih za preuzimanje „Comsar energy RS“ i koncesije na tom polju.

Ovakav uzastopni pad dva ključna termoenergetska kapaciteta u samo 24 sata dodatno podiže zabrinutost u vezi sa stabilnošću elektroenergetskog sistema u Republici Srpskoj.

Podsjetimo da je prošao vladin rok dat radnicima da će ući u novo eksploataciono polje „Ugljevik–Istok 2“, koje je u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova.

Nastavi čitati

Aktuelno