Connect with us

Politika

Političari u Srpskoj pozivaju se na EU, a KRŠE NJENE PRINCIPE u vezi sa klevetom

Narodna skupština RS raspravljaće sljedeće sedmice o nacrtu zakona, po kojem bi u Krivični zakonik RS bila vraćena kleveta uz drakonske kazne. Uprkos zabrinutosti medijske zajednice, stručne javnosti i međunarodnih organizacija, namjera Ministarstva pravde RS ostala je ista i pomenuti zakon upućen je u skupštinsku proceduru.

Iako i sam predlagač u obrazloženju nacrta priznaje da EU teži ka dekriminalizaciji klevete, u zakon se uvodi njena kriminalizacija. U obrazloženju predlagač citira i član 10 Konvencije Savjeta Evrope o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda u kojem stoji da se pravo na slobodu govora može ograničiti ili kazniti usljed specifičnih okolnosti, poput interesa nacionalne bezbjednosti, teritorijalnog integriteta ili javne bezbjednosti. U istom članu, međutim, predviđena je i zaštita sprečavanja otkrivanja obavještenja dobijenih u povjerenju, što institucije ne primjenjuju uvijek, barem ne kada su novinari u pitanju. Osim toga, iako predlagač ističe da EU teži dekriminalizaciji klevete, prećutkuje da i Savjet Evrope, koji citiraju, takođe teži njenoj dekriminalizaciji.

“Savjet Evrope promoviše dekriminalizaciju klevete i pruža uputstva svojim zemljama članicama da osiguraju proporcionalnost zakona o kleveti i njihovog primjenjivanja u odnosu na ljudska prava”, ističu na zvaničnoj stranici te institucije. Savjet Evrope ima stav da bi posebno javni zvaničnici i političari trebalo da imaju viši stepen tolerancije kad je u pitanju javna kritika, pa čak i pretjerivanje.

“Zbog njihove dominantne pozicije, ove institucije ne bi trebalo da budu zaštićene krivičnim zakonom kada su u pitanju klevete i uvredljive izjave”, stoji u Deklaraciji o slobodi političke debate, koju je Komitet ministara Savjeta Evrope usvojio 2004.

Najveći dio političara, čije stranke će odlučivati o pomenutom zakonu, a koje smo kontaktirali, s nelagodom govori o ovom zakonu i obećava da će prije glasanja o konačnom tekstu, kroz javnu raspravu, saslušati argumente medijske zajednice.

Jedini političar koji je decidno za donošenje ovakvog zakona je Nenad Nešić, predsjednik DNSa, koji nam je rekao da je i sam žrtva zlonamjernog pisanja, jer smatra da pojedini mediji crtaju mete na čelo njemu i njegovoj porodici.

“Apsolutno podržavam kriminalizaciju klevete iz razloga što je vrijeme da se stane u kraj kvazinovinarima koji kroz klevetu, laži i obmane nastoje ostvariti lični interes kroz reketiranje pojedinih ljudi koji se nalaze na funkcijama, a sve kroz izmišljene vijesti. Ne razumijem zašto je neko protiv takvog zakona ako svi želimo istinu, jer nikom nije zabranjeno da govori istinu i optuži bilo koga za bilo šta ako posjeduje dokaze”, rekao je Nešić za “Nezavisne”.

Igor Žunić, šef Kluba SNSDa, rekao nam je da SNSD nije za gušenje ni slobode govora, ni slobode medija, i da lično nikad neće podržati propise kojima je to cilj.

“Svi ćemo imati priliku u narednom periodu da kažemo šta mislimo i donesemo rješenje koje je u najboljem interesu za svakog pojedinca u RS. Novinari će imati priliku da sve strahove i sumnje saopšte u javnoj raspravi”, rekao je Žunić.

Nenad Stevandić, predsjednik US, izbjegao je da se direktno izjasni o tome da li je za kriminalizaciju klevete. Pojasnio je da će u pravnom timu stranke raspravljati o zakonu i nakon javne rasprave djelovati u skladu sa impresijama i refleksijama. Na naše insistiranje da li je za uvođenje klevete u Krivični zakonik, ističe da bi prvo trebalo razjasniti na šta se to tačno odnosi.

“Ovdje vidim da se usmjerava stručna rasprava na prestroge kazne. Zato ne bih požurio”, rekao je on.

Dragan Galić, šef Kluba NPSa, takođe je izbjegao direktan odgovor i objasnio da će o tome biti rasprava u Klubu. Spomenka Stevanović, šefica Kluba Demosa, priznala nam je da i sama ima podijeljeno mišljenju o ovom zakonu. Ona smatra da treba zaštititi i slobodu novinara, ali i sankcionisati iznošenje ozbiljnih neistina od strane pojedinih portala.

“Bitno je da su predložene izmjene u formi nacrta i da će biti javna rasprava u kojoj će učestvovati i medijska zajednica i ukupna javnost”, rekla je ona.

U opozicionim partijama decidno su protiv ovog zakona i najavljuju da će se boriti protiv njegovog usvajanja. Branislav Borenović, predsjednik PDPa, rekao nam je da je ovaj nacrt do sada najgori udar na slobodu izražavanja, slobodu misli i medijske slobode.

“Iz samog nacrta jasno se vidi da se ovdje ne radi o ‘čišćenju medijskog prostora’, nego o obračunu sa neistomišljenicima i slobodnim medijima. Očigledno je da se ovim pitanjem nije bavio neko ko poznaje materiju, sve je toliko široko postavljeno da sutra bilo ko može odgovarati, a drakonske kazne će neminovno voditi i ka zatvaranju medija i vrlo moguće i autocenzuri mnogih koji nastupaju u javnosti. PDP se oštro protivi ovom zakonu i osim što ga, naravno, nećemo podržati u NS RS, razmatramo i dalje konkretne korake protiv ovog anticivilizacijskog akta”, rekao nam je on.

Vukota Goveradica, šef Kluba SDSa, kaže da bi kriminalizacija klevete značila vraćanje verbalnog delikta iz vremena bivše Jugoslavije u zakon.

“Ovo su katastrofalna rješenja. Stavljati ovako drakonske kazne to je odlika autokratskih društava. Ja svakako mislim da RS ne bi trebalo da bude takva”, rekao je on. Prema njegovom mišljenju, stvarna namjera je sprečavanje novinara da pišu o aferama vlasti.

Udruženje novinara RS: Nismo konsultovani o kriminalizaciji klevete

Predlagač izmjena i dopuna Krivičnog zakonika nije se konsultovao sa predstavnicima Udruženja novinara RS, rekla je Mira Kostović, potpredsjednica ovog udruženja za Srnu. Ona je istakla da očekuje da se uvaže stavovi profesionalne novinarske zajednice pri kreiranju konačnog dokumenta.

“Udruženje novinara RS će uskoro organizovati javnu raspravu, na kojoj ćemo pozvati ministra, kolege novinare, pravnike, advokate, tužioce i sudije. Najbitnije je da čujemo odgovore na nedoumice koje novinari ističu”, istakla je Kostovićeva.

Related Topics:

Politika

DOKTOR MILORAD MARAN! Javno pitanje Društvu doktora medicine “HOĆETE LI REAGOVATI NA AFERU KOJA TRESE UKC?”

Doktor Milorad Maran, član Pokreta Sigurna Srpska (PSS) i predsjednik Savjeta zdravstva PDP Banjaluka, uputio je javno pitanje Društvu doktora medicine Republike Srpske povodom afere koja potresa najveću zdravstvenu ustanovu u Srpskoj – UKC RS, a čiji je akter sada već bivši direktor prof. dr Vlado Đajić.

Maran podsjeća da je isto Društvo 2021. godine reagovalo istog dana kada je on, kao građanin, van radnog vremena iznio politički stav. Tada je, kaže, bio žestoko kritikovan pod obrazloženjem da narušava ugled profesije.

„Postavljam pitanje: da li će Društvo doktora medicine jednako promptno reagovati i sada, kada je riječ o aferi koja direktno narušava ugled zdravstvenog sistema i ljekarske profesije? Ako se to ne dogodi brzo kao tada, biće jasno da to Društvo ne predstavlja struku, nego produženu ruku vladajuće partije“, poručuje Maran.

Ističe da je afera daleko ozbiljnija od jednog privatnog političkog stava i da pogađa cijeli sistem, pacijente i povjerenje u ljekare.

„Zbog ugleda profesije i zaštite časnih ljudi koji obavljaju ovaj posao, očekujem da Društvo doktora medicine pokaže dosljednost i profesionalni integritet“, zaključio je Maran.

Nastavi čitati

Politika

IZBORI GENERALNA PROBA ZA 2026.! Hoće li izlaznost od 60 odsto srušiti dugogodišnju vlast u Srpskoj?

U zavisnosti od toga koliko od 1,2 miliona građana Republike Srpske sa pravom glasa izađe na prijevremene izbore za predsjednika Republike, zakazane za nedjelju, 23. novembar, i pod uslovom da svaki glas bude važeći, odrediće se ko će biti izborni pobjednik.

Procjene su ovo odlično upućenih u aktuelnu političku situaciju u Srpskoj, koji nadalje, ne želeći da umanje snagu nijednog od šest kandidata za predsjednika, smatraju da će Siniša Karan (SNSD) ili Branko Blanuša (SDS) sjesti u Palatu Republike Srpske.

60 bi mogao da bude presudan broj

Sve trenutne procjene idu ka tome da, ukoliko izlaznost bude kao na prethodnih nekoliko izbora za predsjednika Republike Srpske, a to je oko 55 odsto, ili eventualno još manje od toga, SNSD i vladajuća koalicija imaju velike šanse za pobjedu.

Svaka brojka izlaznosti bliže 60 odsto ili više mogla bi izbornu trku učiniti nikad zanimljivijom i u tom slučaju se daju dobre šanse Branku Blanuši i ostatku opozicije da nakon dvije decenije ponovo imaju predsjednika Republike Srpske.

Analitičari ne očekuju veliku izlaznost

Međutim, sagovornici “Nezavisnih novina” u ovom momentu ne vide način na koji bi izlaznost mogla da bude veća u odnosu na prethodne opšte izbore.

Specifične okolnosti pod kojima se ovi izbori održavaju, u smislu da su stranke imale malo vremena za pripreme i prostora oko angažovanja da priđu što većem broju birača, više idu u prilog aktuelnoj vlasti, koja zasigurno ima veću bazu svojih članova, odnosno “sigurnih” glasača.

Pored toga, ističe se da su ovi izbori samo proba za one redovne, koji dolaze već 2026.

“Ne očekujem veliku izlaznost, ili na nivou prosjeka, ili čak i manju, apatija je sve veća u društvu. Stranke će angažovati svoje baze, a trenutno vladajući, prije svega SNSD bolje stoji na tom polju. Principi i aktivnosti su odavno poznati, ne vjerujem da će doći do promjene. Opozicija, razjedinjena kakva jeste, ušla je u izbore ne toliko da pobijedi (to se vidi po kandidatu, niko od viđenijih opozicionara nije htio da istupi, nego su pronašli ‘alternativno’ rješenje koje ne može da snosi prevelike političke posljedice u slučaju poraza), koliko da zauzme bolje položaje za redovne izbore sljedeće godine. Inače, i vlast pristupa izborima na isti način, samo što su u boljoj poziciji i imaju veće izglede za pobjedu”, ocjenjuje za “Nezavisne novine” komunikolog Mladen Bubonjić.

Izbori koje ne žele ni vlast ni opozicija

Novinar Dragan Maksimović ističe da su ovo izbori koje ne žele ni vlast ni opozicija, ali su spletom okolnosti tu gdje jesu.

“U takvim uslovima teško je očekivati veliku izlaznost građana. Prvenstveno će biti upregnuta stranačka mašinerija, a u ovom slučaju SNSD i koalicija oko njih ima veće kapacitete. Uključujući  i tzv. funkcionersku kampanju”, kaže Maksimović za “Nezavisne”.

Za razliku od dobrog dijela analitičara, Maksimović čak i spušta procenat izlaznosti koji bi mogao da donese promjene u vlasti u Republici Srpskoj.

“Ukoliko se desi čudo, pa na izbore u nedjelju izađe više od 50 odsto upisanih birača, onda bi to vjerovatno značilo preokret, ali je iz ove perspektive malo vjerovatno da će se tako nešto i dogoditi. Posebno jer se i kampanja svela na diskreditaciju protivnika, a ne na ono što bi kandidat i politička opcija koja ga je kandidovala imali da ponude”, navodi on.

Kako će opozicija polagati zakletvu u slučaju pobjede?

Zanimljiv osvrt Maksimović daje i na ponašanje ostatka opozicije prema njihovom zvaničnom kandidatu Branku Blanuši, ali i o tome šta bi se desilo ako bi on pobijedio.

On smatra da se opozicioni blok nije proslavio u prvoj sedmici kampanje.

“Stiče se utisak da je i ta podrška bila samo deklarativna, jer će ta usluga biti potrebna nekom drugom iz opozicije na redovnim izborima u oktobru naredne godine”, rekao je on.

Još zanimljivije, dodaje, biće kako će se vlast ponašati u slučaju da izgubi izbore.

“Ukoliko opozicioni kandidat dobije izbore, tek tada ulazimo u zanimljiv period s obzirom na ranije najave da će u tom slučaju biti spriječeno polaganje zakletve u Narodnoj skupštini i preuzimanje funkcije predsjednika”, naglasio je Maksimović.

Podsjećamo, na predstojećim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske pravo glasa ima 1.264.364 birača.

Izlaznost na ranijim izborima za predsjednika Republike Srpske

Opšti izbori 2022: Pravo glasa 1.259.322,  izlaznost 53,74 odsto.

Opšti izbori 2018: Pravo glasa 1.261.645, izlaznost 57,69 odsto.

Opšti izbori 2014: Pravo glasa 1.209.505, izlaznost 56,49 odsto.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Politika

KONAKOVIĆ PROZVAO DODIKA ZBOG ĐAJIĆA: “Rekao sam ti da će se otkriti KO JE ZAISTA KARTEL I KO RADI DROGU!”

Predsjednik Naroda i pravde i ministar inostranih poslova BiH, Elmedin Konaković poručio je lideru SNSD Miloradu Dodiku da mu je još ranije rekao kako će se na kraju otkriti ko „radi s drogom“.

Rekao sam ja tebi da će se na kraju otkriti ko je zaista kartel i ko radi drogu – napisao je Konaković aludirajući na sporni snimak koji od jutros kruži društvenim mrežama, a zbog kojeg je sa svih funkcija smijenjen generalni direktor UKC RS i šef banjalučkog gradskog odbora SNSD Vlado Đajić.

Na snimku se vidi navodno dogovaranje o prodaji narkotika i cjenkanje između Đajića i osuđivanog kriminalca Nenada Radinkovića.

Na snimku se vidi kako muškarac pred Đajića stavlja kesu s bijelom praškastom materijom, nakon čega se razgovara o ciframa od 30.000 i 40.000 evra, interventnoj policiji i “maloj”.

Đajić s druge strane tvrdi da je snimak montiran.

Podsjetimo, Dodik je ranije optužio Konakovića da je „zaštitnik i politički pokrovitelj jednog od najvećih narko-klanova koji vode njegov drug Tito (a nije maršal) i imenjak Dino“.

– Ne znam je li Konaković obavijestio komesare EU i evropske ministre da je SDA pokrenula postupak za njegovu smjenu upravo zbog tih veza –  napisao je Dodik ranije na društvenoj mreži X.

On kaže da je Konaković vjerovatno prešutio i da se njegovo ime nalazi pri vrhu piramide korisnika Sky aplikacije koje je dešifrirao EUROPOL.

Konaković negira bilo kakvu povezanost s narko kartelima, piše Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno