Connect with us

Politika

Političari u Srpskoj pozivaju se na EU, a KRŠE NJENE PRINCIPE u vezi sa klevetom

Narodna skupština RS raspravljaće sljedeće sedmice o nacrtu zakona, po kojem bi u Krivični zakonik RS bila vraćena kleveta uz drakonske kazne. Uprkos zabrinutosti medijske zajednice, stručne javnosti i međunarodnih organizacija, namjera Ministarstva pravde RS ostala je ista i pomenuti zakon upućen je u skupštinsku proceduru.

Iako i sam predlagač u obrazloženju nacrta priznaje da EU teži ka dekriminalizaciji klevete, u zakon se uvodi njena kriminalizacija. U obrazloženju predlagač citira i član 10 Konvencije Savjeta Evrope o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda u kojem stoji da se pravo na slobodu govora može ograničiti ili kazniti usljed specifičnih okolnosti, poput interesa nacionalne bezbjednosti, teritorijalnog integriteta ili javne bezbjednosti. U istom članu, međutim, predviđena je i zaštita sprečavanja otkrivanja obavještenja dobijenih u povjerenju, što institucije ne primjenjuju uvijek, barem ne kada su novinari u pitanju. Osim toga, iako predlagač ističe da EU teži dekriminalizaciji klevete, prećutkuje da i Savjet Evrope, koji citiraju, takođe teži njenoj dekriminalizaciji.

“Savjet Evrope promoviše dekriminalizaciju klevete i pruža uputstva svojim zemljama članicama da osiguraju proporcionalnost zakona o kleveti i njihovog primjenjivanja u odnosu na ljudska prava”, ističu na zvaničnoj stranici te institucije. Savjet Evrope ima stav da bi posebno javni zvaničnici i političari trebalo da imaju viši stepen tolerancije kad je u pitanju javna kritika, pa čak i pretjerivanje.

“Zbog njihove dominantne pozicije, ove institucije ne bi trebalo da budu zaštićene krivičnim zakonom kada su u pitanju klevete i uvredljive izjave”, stoji u Deklaraciji o slobodi političke debate, koju je Komitet ministara Savjeta Evrope usvojio 2004.

Najveći dio političara, čije stranke će odlučivati o pomenutom zakonu, a koje smo kontaktirali, s nelagodom govori o ovom zakonu i obećava da će prije glasanja o konačnom tekstu, kroz javnu raspravu, saslušati argumente medijske zajednice.

Jedini političar koji je decidno za donošenje ovakvog zakona je Nenad Nešić, predsjednik DNSa, koji nam je rekao da je i sam žrtva zlonamjernog pisanja, jer smatra da pojedini mediji crtaju mete na čelo njemu i njegovoj porodici.

“Apsolutno podržavam kriminalizaciju klevete iz razloga što je vrijeme da se stane u kraj kvazinovinarima koji kroz klevetu, laži i obmane nastoje ostvariti lični interes kroz reketiranje pojedinih ljudi koji se nalaze na funkcijama, a sve kroz izmišljene vijesti. Ne razumijem zašto je neko protiv takvog zakona ako svi želimo istinu, jer nikom nije zabranjeno da govori istinu i optuži bilo koga za bilo šta ako posjeduje dokaze”, rekao je Nešić za “Nezavisne”.

Igor Žunić, šef Kluba SNSDa, rekao nam je da SNSD nije za gušenje ni slobode govora, ni slobode medija, i da lično nikad neće podržati propise kojima je to cilj.

“Svi ćemo imati priliku u narednom periodu da kažemo šta mislimo i donesemo rješenje koje je u najboljem interesu za svakog pojedinca u RS. Novinari će imati priliku da sve strahove i sumnje saopšte u javnoj raspravi”, rekao je Žunić.

Nenad Stevandić, predsjednik US, izbjegao je da se direktno izjasni o tome da li je za kriminalizaciju klevete. Pojasnio je da će u pravnom timu stranke raspravljati o zakonu i nakon javne rasprave djelovati u skladu sa impresijama i refleksijama. Na naše insistiranje da li je za uvođenje klevete u Krivični zakonik, ističe da bi prvo trebalo razjasniti na šta se to tačno odnosi.

“Ovdje vidim da se usmjerava stručna rasprava na prestroge kazne. Zato ne bih požurio”, rekao je on.

Dragan Galić, šef Kluba NPSa, takođe je izbjegao direktan odgovor i objasnio da će o tome biti rasprava u Klubu. Spomenka Stevanović, šefica Kluba Demosa, priznala nam je da i sama ima podijeljeno mišljenju o ovom zakonu. Ona smatra da treba zaštititi i slobodu novinara, ali i sankcionisati iznošenje ozbiljnih neistina od strane pojedinih portala.

“Bitno je da su predložene izmjene u formi nacrta i da će biti javna rasprava u kojoj će učestvovati i medijska zajednica i ukupna javnost”, rekla je ona.

U opozicionim partijama decidno su protiv ovog zakona i najavljuju da će se boriti protiv njegovog usvajanja. Branislav Borenović, predsjednik PDPa, rekao nam je da je ovaj nacrt do sada najgori udar na slobodu izražavanja, slobodu misli i medijske slobode.

“Iz samog nacrta jasno se vidi da se ovdje ne radi o ‘čišćenju medijskog prostora’, nego o obračunu sa neistomišljenicima i slobodnim medijima. Očigledno je da se ovim pitanjem nije bavio neko ko poznaje materiju, sve je toliko široko postavljeno da sutra bilo ko može odgovarati, a drakonske kazne će neminovno voditi i ka zatvaranju medija i vrlo moguće i autocenzuri mnogih koji nastupaju u javnosti. PDP se oštro protivi ovom zakonu i osim što ga, naravno, nećemo podržati u NS RS, razmatramo i dalje konkretne korake protiv ovog anticivilizacijskog akta”, rekao nam je on.

Vukota Goveradica, šef Kluba SDSa, kaže da bi kriminalizacija klevete značila vraćanje verbalnog delikta iz vremena bivše Jugoslavije u zakon.

“Ovo su katastrofalna rješenja. Stavljati ovako drakonske kazne to je odlika autokratskih društava. Ja svakako mislim da RS ne bi trebalo da bude takva”, rekao je on. Prema njegovom mišljenju, stvarna namjera je sprečavanje novinara da pišu o aferama vlasti.

Udruženje novinara RS: Nismo konsultovani o kriminalizaciji klevete

Predlagač izmjena i dopuna Krivičnog zakonika nije se konsultovao sa predstavnicima Udruženja novinara RS, rekla je Mira Kostović, potpredsjednica ovog udruženja za Srnu. Ona je istakla da očekuje da se uvaže stavovi profesionalne novinarske zajednice pri kreiranju konačnog dokumenta.

“Udruženje novinara RS će uskoro organizovati javnu raspravu, na kojoj ćemo pozvati ministra, kolege novinare, pravnike, advokate, tužioce i sudije. Najbitnije je da čujemo odgovore na nedoumice koje novinari ističu”, istakla je Kostovićeva.

Politika

REŽIM POGAZIO VLASTITE ODLUKE: Od bojkota do kandidata za izbore

Nakon što je vlast Republike Srpske u Narodnoj skupštini grubo pogazila ranije zaključke da se ne izlazi na prijevremene izbore, i zvanično je potvrđeno da će SNSD i njihovi sateliti učestvovati u izborima za predsjednika Republike Srpske. Na ovaj način je i vlast priznala da Milorad Dodik više nije predsjednik, međutim Dodik se i dalje ponaša kao da jeste: dolazi u Palatu Predsjednika Republike Srpske, koristi službena vozila, pojavljuje se na sjednicama Vlade – iako je ovlašćenja prenio na hrvatskog potpredsjednika.

Politička kriza u Republici Srpskoj poprima obilježja do sada neviđene farse u režiji vlasti. Od ranijih zaključaka iz avgusta kojima je odbačena mogućnost provođenja prijevremenih izbora nije ostalo ni slovo na papiru.

Tako je SNSD u mjesec dana od bojkota došao do toga da će izaći na prijevremene izbore, uz krajnje kontradiktorne izgovore.

“SNSD nije bio u iznudi da donese odluku da izađe na izbore. Ovo je dio naše strategije gdje smo odlučili da provedemo kako bi se prilagodili onome što po našoj ocjeni treba da ugrozi totalno Republiku Srpsku, a to je da opozicionoj strukturi ostavi ove izbore na volju i nevolju”, poručio je nedavno Dodik.

U opoziciji smatraju da, dok je vlast tvrdila da neće na prijevremene izbore, istovremeno je radila nešto drugo pa je od početka bilo jasno da će Dodikov SNSD i te kako u njima učestvovati.

“Zar mislite da bi njegov ministar Amidžić nazvao svog zamjenika da mu kaže evo ostavio sam ti pečat da ga udariš da se prebace sredstva za održavanje izbora? Znači, jasno je da će izbori biti održani i da će oni učestvovati na tome”, kaže Mladen Bosić, poslanik SDS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

“Ovo se može tumačiti kao jedna vrsta izlazne strategije da se javnosti saopšti, ali ne sa onog mjesta sa kojeg je trebalo da se saopšti, da Milorad Dodik više nije predsjednik entiteta”, smatra politički analitičar Tanja Topić.

Kandidat Srpske demokratske stranke je Branko Blanuša, profesor na banjalučkom Elektrotehničkom fakultetu. Predsjednik PDP-a je poručio da se ova stranka neće prijaviti za prijevremene izbore, ali je, kako je rekao Draško Stanivuković, spremna na razgovore sa opozicionim strankama.

Kandidat vladajućih stranaka odnosno SNSD-a je Siniša Karan, a Dodik je najavio i da će biti održana sjednica Narodne skupštine RS na kojoj će biti imenovan vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske.

Dok se to ne dogodi, dužnost predsjednika Republike Srpske obavlja kadar HDZ-a BiH Davor Pranjić, jer je Dodik prethodno prenio ovlašćenja na hrvatskog potpredsjednika Republike Srpske.

“Tako da Dodik ima očigledno plan da nastavi da se ponaša kao predsjednik i donosi odluke, a da samo pečat udara i potpisuje Čovićev čovjek iz HDZ-a”, smatra Bosić.

Tako HDZ BiH u rukama ima sve ključne funkcije: na nivou BiH, Federacije, ali i Republike Srpske što je do sada neviđena praksa u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini.

“Milorad Dodik i SNSD su prenijeli ovlašćenja na čovjeka koji dolazi iz HDZ-a – stranke sa sjedištem u Mostaru. Zamislite kakav je to šamar Republici Srpskoj”, smatra poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović.

U međuvremenu Dodik koji se sam odrekao nadležnosti Predsjednika Republike Srpske i dalje koristi privilegije funkcije koju je obavljao do oduzimanja mandata. Na posao dolazi u Palatu Predsjednika Republike, koristi službena vozila, imenuje mandatara.

Istovremeno nije stigla dugo priželjkivana pomoć Dodikovih navodnih prijatelja sa međunarodnog nivoa. Dodvoravanje Donaldu Trampu, posjete Putinu i Orbanu, smatraju naši sagovornici, stvarali su u SNSD-u privid da će oni uticati na to da presuda Dodiku pude poništena, što se na kraju nije dogodilo.

Nastavi čitati

Politika

SUD ODLUČIO Referendum ne vrijeđa nacionalni interes Bošnjaka

Ustavni sud Republike Srpske odlučio je da usvajanjem izmjena Zakona o referendumu i građanskoj incijativi kao i odlukom o raspisivanju referenduma nije povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.

“Referendumska komisija iz osporenog zakona nema status javne institucije, niti organa zakonodavne, izvršne ili sudske vlasti za koje postoji ustavna obaveza adekvatne zastupljenosti konstitutivnih naroda, zbog čega se tvrdnje podnosioca zahtjeva o povredi navedenih ustavnih garancija ne mogu dovesti u vezu sa normiranjem iz osporenog zakona”, navedeno je u saopštenju Ustavnog suda Republike Srpske.

Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske ocijenilo da se osporenim zakonom ne dovodi u neravnopravan položaj nijedan od konstitutivnih naroda, niti se pravi razlika među njima u pravu na uživanje garancija iz kruga vitalnih nacionalnih interesa definisanih Ustavom, slijedom čega osporenim zakonom i odlukom nije povrijeđen nacionalni interes konstitutivnog bošnjačkog naroda.

Takođe, Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske odlučilo je da Odlukom o raspisivanju republičkog referenduma nije povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.

“Navodi i tvrdnje Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske, a kojim se izražavaju bojazan i pretpostavke o mogućim posljedicama koje rezultati referenduma i njihova implementacija mogu imati po bošnjački narod, kao i o potencijalnoj diskriminaciji, nisu pravno relevantni za pitanje povrede vitalnog nacionalnog interesa”, saopšteno je iz Ustavnog suda Republike Srpske.

Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda BiH ocijenilo je i da Odluka kojom se raspisuje referendum i utvrđuje sadržina referendumoskog pitanja te određuje termin njegovog održavanja jednako odnose prema svim narodima i građanima i da kao takve ne mogu ugroziti vitalni nacionalni interes niti dovesti do diskriminacije.

“Osporene odluke, dakle, nemaju nacionalni predznak, već se, nezavisno od njihove nacionalne pripadnosti, podjednako odnose na sve građane, koji slobodno disponiraju svojim pravom da učestvuju na referendumu”, saopšteno je iz Ustavnog suda Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

Čović VJEČITI OPTIMISTA “Uvjeren sam u pozitivan signal iz Brisela!”

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović sa zvaničnicima svih nivoa vlasti i članovima ove stranke prisustvuje dvodnevnoj klauzuri u Neumu, gdje su teme i aktuelna situacija u BiH i evropske integracije. Čović je prvi, uoči sjednice Savjeta ministara BiH, najavio usvajanje Reformske agende. Za “Dnevni avaz” kaže da je imao garancije da će dokument dobiti podršku.

– Napravili smo dobar i ozbiljan iskorak, ali trebaće detaljno analizirati zašto se dovodimo u ovakvu situaciju da nas bilo ko može ucjenjivati. U biti, ništa bitno nije promijenjeno od onoga što smo imali kao osnovu, da bi se s ovako bitnom temom spekulisalo danima i mjesecima, pa da nas neko optereti i s gubitkom od stotinjak miliona evra iz planiranih sredstava koji mogu značajno doprinijeti BiH – kazao nam je Čović.

Posjeta Fon der Lajen

Zadovoljan je i smatra da najviše zasluga ima predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto.

– Dodatno nam čini zadovoljstvo što iduće sedmice u BiH dolazi šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. Ipak se može kazati da pravimo mali iskorak, izlazimo iz jedne krize i uvjeren sam da ćemo vrlo brzo krenuti i na dva preostala reformska zakona – o Sudu BiH i VSTV-u BiH, koji su i dalje visoki prioritet za HDZ BiH – dodaje Čović.

Uvjeren je da će iz Brisela stići pozitivan signal, ali upozorava da „više nismo vjerodostojni i dosljedni, jer davno smo obećali da ćemo završiti ove stvari“.

– Bojim se da smo tek malo otvorili vrata kod prijatelja u Briselu koji imaju vremena da se bave s BiH, jer se evidentno bave drugim temama, sigurnosnom i svakom drugom ugrozom kad je u pitanju Evropa – kaže Čović.

Naglašava da su dva zakona prioriteti na evropskom putu.

– Pregovarača usvaja samo Savjet ministara BiH, pa očekujem da taj dio neće biti problem. On nije striktna obaveza, jer su oni tražili neka prelazna rješenja što se tiče privremenog pregovarača. Bitno je u ovom trenutku usvojiti dva zakona i onda ne vidim prepreke da dobijemo i pregovarača, odnosno da Savjet ministara donese i tu odluku. Pokušaćemo do 15.-20. oktobra usvojiti i budžet i odmah pokrenuti proceduru za narednu godinu – naglašava Čović.

Sastanci sa svima

Ništa se pretjerano neće mijenjati kad je u pitanju struktura vlasti, ali bi se trebali promijeniti odnosi, kaže Čović, nakon razgovora s predstavnicima svih stranaka. Očekuje da prvi ciklus razgovora bude završen u narednih 15-ak dana, a ocjenjuje ih kao vrlo dobre.

– Konkretno razgovaramo i to daje šansu da možemo malo drugačije razumjeti vrijeme ispred sebe. U godini dana koju imamo do idućih izbora, ne smijemo izgubiti osnovni cilj, a to su mir i stabilnost. Mir smo očuvali, unutrašnja stabilnost, zbog nepovjerenja, takva je kakva jeste, ali ni evropski put ne smije nestati s našeg popisa prioriteta. Čini mi se da su sve stranke spremne to podržati, kako opozicijske, na razini BiH, tako i one koje formalno jesu vlast – ističe Čović.

Komentarišući stavove SNSD-a i Milorada Dodika, kada je o presudi Suda BiH ili prijevremenim izborima riječ, Čović kaže da smo nepotrebno izgubili godinu.

– Imali smo vrlo jasan stav u komunikaciji s kolegama iz Republike Srpske i gospodinom Dodikom, ali i u javnom nastupu – odluke sudova se moraju poštivati, bez obzira šta o njima mislili i šta mislili uopšte o nezavisnosti pravosuđa. Anarhije ne smije biti. Dobro je da su u konačnici prijatelji iz Republike Srpske razumjeli da taj proces treba ići dalje, da će se izbori morati održati, pa ćemo vidjeti šta stanovnici Srpske misle i kakva je popularnost pojedinaca koji izlaze na izbore – zaključuje predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

Nastavi čitati

Aktuelno