Sudeći prema najnovijim ekonomskim parametrima, BiH bi uskoro mogla postati najsiromašnija zemlja na zapadnom Balkanu, jer u posljednjih nekoliko godina Albanija popravlja svoj rejting u svim ključnim područjima.

Godine političkih kriza, sumnjivih poništavanja ugovora na osnovu kojih BiH mora plaćati desetine miliona nepoznatim investitorima, etničke nestabilnosti i politička neizvjesnost prelivaju se u ekonomsku sferu, a poseban problem je i to što BiH sve više ozbiljno kasni i u evropskim integracijama.

Iako je bruto domaći proizvod BiH i dalje nešto veći od albanskog, ako se uporedi BDP po glavi stanovnika, Albanija je praktično već pretekla BiH. Ukupan BDP BiH je oko 30 milijardi dolara, a albanski oko 27 milijardi, ali s obzirom na to da BiH ima više stanovnika, po glavi stanovnika Albanija je već praktično pretekla BiH.

Albanija već ispred BiH po BDP-u po stanovniku

Prema podacima Eurostata, Agencije za statistiku EU, Albanija je nešto bolja od BiH u poređenju s prosjekom EU, mada su obje zemlje daleko ispod prosječne vrijednosti bruto domaćeg proizvoda na nivou EU.

Demografija kao ključna prednost Albanije

Ako se uzmu u obzir podaci Svjetske banke, Albanija ima mlađe stanovništvo od BiH, što znači potencijal za veću produktivnost, unutrašnju potrošnju i podršku socijalnim i penzijskim sistemima, dok je u BiH stanovništvo u prosjeku znatno starije, natalitet je lošiji, a penzijski sistem je već na ivici funkcionisanja. To su parametri koji će u budućnosti pružiti znatno bolje šanse Albaniji da se odmakne od BiH.

I politički sistem u Albaniji je stabilniji nego u BiH, s obzirom na to da ima manje administrativnih nivoa, prilično je monoetnička i nema sistem kvota za zapošljavanje u odnosu na nacionalnu pripadnost. Istina, Albaniju već mjesecima prate opozicioni protesti, ali oni se za sada ne odražavaju na stabilnost zemlje.

Evropske integracije – BiH u zastoju

I kada su evropske integracije u pitanju, Albanija je već daleko ispred BiH. Ta zemlja je, prema podacima koji se mogu naći na stranici Evropske komisije, otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja, dok BiH nije ni počela pregovore. Takođe, Albanija koristi sredstva iz Plana rasta EU, dok je BiH u potpunoj blokadi i prijeti joj da izgubi novac koji joj je dodijeljen iz ovog instrumenta EU.

Takođe, čini se da se Albanija razvija i turistički, a jadranska obala je posebno atraktivna za razvoj ove privredne grane. BiH ima turističke potencijale koje relativno uspješno koristi, ali Albanija je proteklih godina više investirala nego BiH.

Gavran: BiH zaostaje, ali ni region nema svijetlu perspektivu

Igor Gavran, ekonomski analitičar, smatra da je BiH već iza svih ostalih država u regionu, ali da je situacija komplikovanija kada se izanaliziraju pojedini aspekti.

Kada je riječ o zaostacima, Gavran ističe da BiH zaostaje u približavanju EU po administrativnom ustrojstvu, jazu između urbanog i ruralnog stanovništva, ekonomiji i drugim parametrima.

Problemi poslovnog okruženja i investicija

Na primjer, Gavran smatra da su poslovno okruženje i uslovi poslovanja takođe uglavnom gori u BiH nego bilo gdje drugo u regiji, kao i kada je riječ o stranim ulaganjima, izgradnji infrastrukture i mnogim drugim elementima.

“Recimo, u Srbiji već godinama imamo puno više stranih ulaganja i infrastrukturnih projekata poput auto-puteva i pruga, što sve ima pozitivne statističke efekte, ali imamo i sve više zatvaranja fabrika čim prebogate državne subvencije i druge beneficije za ulagače prestanu, imamo enorman vanjski dug, imamo brojne primjere korupcije u velikim javnim projektima, pa i tragične posljedice takvih aktivnosti. U Crnoj Gori imamo puno iluzornih statističkih podataka uzrokovanih prihodima od turizma, prodaje nekretnina strancima i populističkih mjera finansiranja zaduženjima, ali u ogromnim dijelu države se živi jako skromno, a industrijska proizvodnja je minimalna”, smatra Gavran.

Kako kaže Gavran, to ne znači da BiH ne zaostaje, naprotiv, jer se pokazuje da zaostaje, ali da ni druge države u regionu nisu puno bolje kada je riječ o napretku.

“Ne vidim svijetlu budućnost nikoga u regiji u ekonomskom smislu. Ako se ništa suštinski ne promijeni, očekujem dalji rast siromaštva u BiH i mogućnost da budemo najsiromašniji od svih postoji, ali mislim da je najveći problem upravo to što se poredimo sa regijom siromaha umjesto sa razvijenim zemljama”, ističe Gavran.