Connect with us

Društvo

Politika se konkretnim planovima mora boriti protiv crnog tržišta duvana

Potrebno je da politika problem crnog tržišta duvana i duvanskih proizvoda prepozna ne samo deklarativno, već i suštinski kroz konkretne planove, o čemu svjedoče i rezultati istraživanja, koja pokazuju da je na tržištu BiH i dalje prisutan određeni volumen ilegalnih cigareta.

O ovoj tematici je za sredinu narednog mjeseca planiran online okrugli sto, na kojem će domaći nezavisni ekonomski analitičari, zajedno sa predstavnicima relevantnih državnih agencija, razmatrati zaključke IPSOS istraživanja i druge relevantne teme, kao što su napredak aktivnosti na terenu, rezultati kampanje “Stop švercu” i moguća sistemska rješenja.

Istraživanje renomirane istraživačke kuće IPSOS o tržištu duvana u BiH je, podsjetimo, sprovedeno od 4. novembra do 27. decembra 2022. godine, na nacionalno reprezentativnom uzorku stanovništva BiH starijeg od 19 godina (Višestepeni stratifikovani uzorak prema entitetu, regionu, tipu naselja i ukupnom broju članova domaćinstva).

Okvir uzorka je zasnovan na podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, popis 2013. godine. Podaci su analizirani na osnovu odgovora ispitanika i fotografija duvanskih proizvoda koje ispitanici trenutno koriste.

Istraživanje pokazuje da u proteklom periodu na tržištu BiH postoje određene promjene u upotrebi različitih vrsta duvanskih proizvoda. Naime, bilježi se povećanje upotrebe ilegalnog rezanog duvana.

Nadalje, istraživanje pokazuje da je na tržištu BiH i dalje prisutan određeni volumen ilegalnih cigareta, međutim taj udio je stabilan zbog kontinuiranih aktivnosti agencija na nivou BiH (prvenstveno Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH i Granična policija (GP) BiH u suzbijanju kriminala, šverca i crnog tržišta.

Ono što zabrinjava je rapidan porast upotrebe ilegalnog rezanog duvana. Procjenjuje se da je u 2022. godini ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duvana bila 2.245 tona, što je 25 odsto više u odnosu na 2021. godinu i skoro 40 odsto više u odnosu na upotrebu u 2020.

Prema istraživanju, većina pušača rezanog duvana koristi ilegalni rezani duvan, a uglavnom ga kupuju na pijaci, ali i od uličnih prodavača i poznanika.

Može se zaključiti da se, bez obzira na intenzivirane aktivnosti u borbi protiv crnog tržišta, bilježi rapidan porast upotrebe ilegalnog rezanog duvana. Ili, konkretnije, bh. tržištem sve više dominiraju šverceri rezanog duvana.

Jedna od ključnih preporuka je da sistem kontrola, kada je riječ o duvanu, treba početi dosta ranije i na entitetskom nivou i u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, gdje nadležnosti imaju ministarstva poljoprivrede.

Takođe, vidno je da je ključno praćenje proizvodnje na samom zemljištu. Važno je vidjeti koje su kritične tačke, a nakon toga pripremiti strategiju i operativne mjere da se to smanji koliko je moguće.

Bitno je naglasiti da veliku pomoć nadležnim institucijama u borbi protiv ilegalnog tržišta duvana i duvanskih proizvoda pružaju i građani kroz akciju UIO BiH “Stop švercu”, a koji putem telefona 080020607 i putem Vibera na broj 065/355-155 mogu prijaviti svaku neregularnost kada su u pitanju duvan i duvanski proizvodi.

U suštini, suzbijanje crnog tržišta duvanom i duvanskim proizvodima trebalo bi da bude u stalnom fokusu i interesovanju donosioca odluka u BiH.

Rad agencija na nivou BiH (prvenstveno SIPA, UIO BiH i GP BiH) u suzbijanju kriminala, šverca i crnog tržišta cigareta vidno daje rezultate, međutim kada se radi o rezanom duvanu potrebno je strateški, na nivou BiH i entitetskim nivoima, pristupiti rješavanju ovog problema.

Prvenstveno je potrebno regulisati primjenu zakona na nivou BiH i entitetskih zakona o duvanu kojima se uređuje: proizvodnja, organizacija proizvodnje, otkup, obrada, prerada i promet sirovog duvana u listu, te proizvodnja i promet duvanskih proizvoda u BiH. Nadalje, potrebno je staviti akcenat na regulaciju otkupa duvana i praćenje rezultata datih podsticaja.

Dakle, kako smo i naveli, potrebno je da politika prepozna ovaj problem ne samo deklarativno, već i suštinski kroz konkretne planove.

Podsjetimo, ekonomista Faruk Hadžić smatra da bi suzbijanje crnog tržišta duvana i duvanskih proizvoda trebalo da bude u stalnom fokusu i interesovanju donosioca odluka u BiH.

“Rad državnih agencija poput UIO BiH, SIPA, Granične policije, OSA u suzbijanju kriminala, šverca i crnog tržišta cigareta daje rezultate, što se vidi iz aktivnosti o zaustavljanju šverca i oduzetim količinama na crnom tržištu cigareta. Međutim, kada se radi o rezanom duhanu potrebno je strateški, na državnom i entitetskim nivoima pristupiti rješavanju ovog problema”, rekao je Hadžić za “Nezavisne novine”.

Ovdje se, kako je dodao, prije svega misli da je potrebno regulisati primjenu državnog i entitetskih zakona o duvanu kojima se uređuje način proizvodnje, otkupa, obrade, prerade i prometa sirovog duvana u listu, te proizvodnja i promet duvanskih proizvoda u Bosni i Hercegovini.

“Nadalje, potrebno je staviti akcenat na regulaciju otkupa duhana i praćenje rezultata datih poticaja. U konačnici, potrebno je da politika prepozna ovaj problem ne samo deklarativno, već i suštinski kroz konkretne planove i aktivnosti”, istakao je Hadžić.

Podsjetimo, treću godinu zaredom UIO organizuje kampanju “Stop švercu 2023”. Razlog nastavka kampanje je što su prethodne dvije dale veoma dobre rezultate, ali je pitanje crnog tržišta i dalje veoma prisutno i borba se mora nastaviti.

Brojne aktivnosti, koje je sproveo UIO do sada, rezultirale su značajnom količinom oduzete robe u prethodne tri godine. Vrijednost oduzetog duvana i duvanskih prerađevina, odnosno cigareta, čiji je bio cilj prodaja na crnom tržištu BiH, premašuje iznos od 10 miliona KM. To je u posljednje tri godine rezultiralo smanjenjem crnog tržišta cigareta, što potvrđuje i broj izdatih akciznih markica.

U 2022. godini UIO BiH je izdao za 33 odsto više akciznih markica za obilježavanje cigareta u odnosu na 2021, što pokazuje da se tržište cigareta u BiH polako stabilizuje.

Iz UIO BiH nam je potvrđeno da su za pet mjeseci ove godine oduzeli cigarete, duvan i slične proizvode ukupne vrijednosti, prema preliminarnoj procjeni, 746.178 KM. Riječ je o 18.561 paklici cigareta, 886,9 kg rezanog duvana, 185.946 ručno punjenih cigareta, te 1.703,85 kg arome za nargilu (akcizni proizvod).

Nezavisne

Related Topics:

Društvo

CIJENE RASTU, GRAĐANI ĆUTE I PLAĆAJU! Prijedor NAJSKUPLJI grad u Srpskoj!

Rast cijena već duže vrijeme potresa tržište Republike Srpske, a osim što idu ka gore, one i variraju od mjesta do mjesta.

Analizirali smo cijene nekoliko istih proizvoda i usluga u Banjaluci, Bijeljini, Prijedoru i Trebinju kako bismo vidjeli za šta su i gdje su građani lani izdvajali najviše para, prenose Nezavisne.

Cijene namirnica
Za hranu su građani najviše izdvajali u Prijedoru, a najmanje u Trebinju.

Tako su svi oni u čijim su se korpama našli kilogram bijelog pšeničnog brašna, kilogram bijelog hljeba, isto toliko junetine s kostima, ali i svinjetina bez kostiju, kao i svježa piletina, te ulje, jabuke i paradajz u Banjaluci za to izdvajali ukupno 44,93 KM, u Bijeljini 47,49 KM, u Prijedoru 48,98 KM, a u Trebinju 44,16 KM.

Pojedinačno gledano, brašno je po cijeni od 1,8 KM bilo najskuplje u Prijedoru, a hljeb sa cijenom od 3,74 KM u Banjaluci. Junetina s kostima po cijeni od 14,49 KM i svinjetina bez kostiju po cijeni od 13,03 KM najskuplje su bile u Bijeljini, dok je svježa piletina sa cijenom od 6,68 KM najskuplje plaćana u Trebinju. Ulje sa cijenom od 3,25 KM bilo je najskuplje u Banjaluci, a Prijedor je dominirao sa cijenama jabuka i paradajza, za šta se trebalo izdvojiti 2,38 KM, odnosno 3,92 KM.
Cijene odjeće

Da bi kupili jaknu, muškarci su u Banjaluci izdvajali 148,40 KM, u Bijeljini 106, 78 KM, u Prijedoru 115,11 KM, a u Trebinju najviše, i to 191,56 KM.

S druge strane, žene u Banjaluci su za kaput iz novčanika morale izvaditi 221,66 KM, u Bijeljini 341,20 KM, dok je u Prijedoru za kaput bilo potrebno dati 181,24 KM. U Trebinju je ženski kaput u prosjeku koštao 284,86 KM. Takođe, muška košulja najskuplja je bila u Banjaluci, i to 84 KM, a najjeftinija u Prijedoru 52,87 KM. Žene su za suknju morale izdvojiti najviše u Trebinju, i to 79,91 KM, a najmanje u Prijedoru 58,88 KM.

Ogrjev i klima-uređaj

Oni koji su se tokom zimskih dana grijali na drva za metar kubni su izdvajali od 100 do 140 KM. Najjeftinija drva su bila u najjužnijem gradu Srpske, i to 100 KM, zatim u Prijedoru 102,38 KM, dok su u Banjaluci bila 114,86 KM i Prijedoru 138,33 KM.

S druge strane, ko se tokom zimskih dana grijao na struju, a ljeti tražio spas od vrućina, za klima-uređaj je morao izdvojiti od 732 do 1.000 KM.

Klima je u najjeftinija bila u Prijedoru, i to 732 KM, u Banjaluci 859 KM, u Bijeljini 891 KM, a u Trebinju 1.001 KM.

Opremanje stana

Ni opremanje stana ili kupovina nekih od potrebnih uređaja i stvari nisu bili jeftini.

Za kupovinu trpezarijskog stola, bračnog kreveta, tepiha, jorgana, frižidera sa zamrzivačem i mašine za veš građani su u Banjaluci trebali da izdvoje 2.636,54 KM, u Bijeljini 2.846,07 KM, u Prijedoru 2.968 KM, a u Trebinju 3.130,71 KM. Trpezarijski sto i bračni krevet bili su najskuplji u Trebinju i za njih su građani morali izdvojiti oko 700, odnosno 1.000 KM. Jorgan, frižider sa zamrzivačem i mašina za veš najskuplji su bili u Prijedoru, a tepih u Bijeljini.

Cijene u apotekama

Odlazak u apoteku i kupovina antibiotika, sirupa za kašalj, vitamina i sedativa najviše je koštala u Bijeljini, gdje su navedeni proizvodi ukupno koštali 18,38 KM. Isti proizvodi u Prijedoru su koštali 17,82 KM, u Trebinju 17,47 KM, a u Banjaluci 16,02 KM. Za antibiotike su najviše izdvajali građani Bijeljine, i to 4,48 KM, kao i za sirup za kašalj i vitamine, čije su cijene iznosile 10,57, odnosno 1,54 KM. Sedativi su bili najskuplji u Prijedoru i koštali su 3,80 KM.

Cijene u restoranima

Svi koji su poželjeli pojesti picu u Banjaluci za taj užitak morali su izdvojiti 11,37 KM, u Bijeljini 9,27 KM, u Prijedoru 12,45 KM, a u Trebinju 10 KM. Šnicla s prilogom u Banjaluci je bila najskuplja i koštala je 20,11 KM, a zatim u Trebinju 17,01 KM. Niža cijena bila je u Bijeljini i Prijedoru, odnosno 12,99 KM i 14,84 KM. Svi koji su htjeli zasladiti, komad torte u Banjaluci plaćali su 6,12 KM, dok je cijena niža u drugim gradovima. U Bijeljini je 3,72 KM, u Trebinju 3,5 KM, a u Prijedoru 3,16 KM. Pivo je bilo najskuplje u Trebinju, i to 3,27 KM, a zatim u Banjaluci 3,02 KM. U Bijeljini je 2,73 KM, a u Prijedoru 2,5 KM. S druge strane, šoljica kafe bila je najjeftinija u Bijeljini, i to 1,84 KM, dok su najskuplje užitak plaćali Banjalučani po cijeni od 2,32 KM.

Cijene goriva

Tokom 2023. godine prosječna cijena dizela u Banjaluci i Trebinju bila je 2,69 KM. Za fening manje u Prijedoru, a 2,61 KM u Bijeljini. Motorni benzin 95 oktana u Trebinju je koštao 2,67 KM, Bijeljini 2,55 KM, dok je u Banjaluci i Prijedoru 2,6 KM.
BL-portal

Nastavi čitati

Društvo

ZA SUTRA UPALJEN METEOALARM! Izdato upozorenje za građane Srpske

Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je upozorenje za petak zbog naglih vremenskih promjena koje se očekuju u Republici Srpskoj.

-U petak, 20.decembra očekuje se vjetrovito vrijeme uz jaču kišu koja će već tokom jutra preći u snijeg na planinama, a tokom dana u većini predjela osim na jugu –saopštio je RHMZ.

Očekuju se, dodaju, udari vjetra od 30 do 60 kilometara na čas, u višim predjelima na zapadu i u Hercegovini udari vjetra do 80 kilometara na čas, ponegdje na planinama i preko 90 kilometara na čas.

-Na sjeveroistoku (Semberija i Posavina) duvaće slabiji vjetar, uglavnom oko 30-50 kilometara na sat – navodi se u upozorenju RHMZ.

Očekuje se od 20 do 40 milimetara padavina, na istoku manja količina padavina uglavnom do 10 milimetara.

-Doći će do formiranja snježnog pokrivača. U nižim predjelima se očekuje uglavnom do pet centimetara snijega, na krajnjem sjeveru bez snježnog pokrivača. U brdsko-planinskim predjelima biće od 15 do 25 centimetara novog snijega. U brdsko-planinskim predjelima jak vjetar uz snježne padavine će stvarati mećave i snježne nanose – zaključuje RHMZ.

Nastavi čitati

Društvo

NAJTEŽE ŠTO RODITELJ MOŽE DOČEKATI! Majka sama podizala djecu, ONI JE DANAS ZABORAVILI!

Kako izgleda stisak ruke i lijepa riječ onih koje je rodila, zaboravila je Radojka Petrović. Kad je neko pita gdje su joj djeca, ne može da sakrije suze.

Za neke ne znam ni gdje su. Neće ni da se jave, kroz suze progovara Radojka.

Teška mladost i borba da djecu nakon razvoda izvede na pravi put, donijeli su joj još težu starost. I ruke kojima je prehranila porodicu izdale su je, pa više ne može da radi.
“Odem u grad i prosim u zadnje vrijeme, jer ne mogu da radim”, kazala je ona.

– Boli što dosađujem porodici koja je u teškoj situaciji. Iako je to moja sestra, to je tuđa kuća.

Radojka o sebi i svom zdravlju brine sama. No, njenu bol ne može da izliječi ljekar. Ni želje nisu velike, a upućene su deci.

– Makar taj telefonski poziv i da se sastanemo da progovorimo. Drugo ne tražim poručuje ona.

Radojki bi jedan poziv uljepšao dan, ali i mnogim roditeljima, da znaju da o njima misle oni kojima su život posvetili, a to je najmanje što možemo da učinimo, piše RTCG.

Nastavi čitati

Aktuelno