Connect with us

Društvo

Politika se konkretnim planovima mora boriti protiv crnog tržišta duvana

Potrebno je da politika problem crnog tržišta duvana i duvanskih proizvoda prepozna ne samo deklarativno, već i suštinski kroz konkretne planove, o čemu svjedoče i rezultati istraživanja, koja pokazuju da je na tržištu BiH i dalje prisutan određeni volumen ilegalnih cigareta.

O ovoj tematici je za sredinu narednog mjeseca planiran online okrugli sto, na kojem će domaći nezavisni ekonomski analitičari, zajedno sa predstavnicima relevantnih državnih agencija, razmatrati zaključke IPSOS istraživanja i druge relevantne teme, kao što su napredak aktivnosti na terenu, rezultati kampanje “Stop švercu” i moguća sistemska rješenja.

Istraživanje renomirane istraživačke kuće IPSOS o tržištu duvana u BiH je, podsjetimo, sprovedeno od 4. novembra do 27. decembra 2022. godine, na nacionalno reprezentativnom uzorku stanovništva BiH starijeg od 19 godina (Višestepeni stratifikovani uzorak prema entitetu, regionu, tipu naselja i ukupnom broju članova domaćinstva).

Okvir uzorka je zasnovan na podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, popis 2013. godine. Podaci su analizirani na osnovu odgovora ispitanika i fotografija duvanskih proizvoda koje ispitanici trenutno koriste.

Istraživanje pokazuje da u proteklom periodu na tržištu BiH postoje određene promjene u upotrebi različitih vrsta duvanskih proizvoda. Naime, bilježi se povećanje upotrebe ilegalnog rezanog duvana.

Nadalje, istraživanje pokazuje da je na tržištu BiH i dalje prisutan određeni volumen ilegalnih cigareta, međutim taj udio je stabilan zbog kontinuiranih aktivnosti agencija na nivou BiH (prvenstveno Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH i Granična policija (GP) BiH u suzbijanju kriminala, šverca i crnog tržišta.

Ono što zabrinjava je rapidan porast upotrebe ilegalnog rezanog duvana. Procjenjuje se da je u 2022. godini ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duvana bila 2.245 tona, što je 25 odsto više u odnosu na 2021. godinu i skoro 40 odsto više u odnosu na upotrebu u 2020.

Prema istraživanju, većina pušača rezanog duvana koristi ilegalni rezani duvan, a uglavnom ga kupuju na pijaci, ali i od uličnih prodavača i poznanika.

Može se zaključiti da se, bez obzira na intenzivirane aktivnosti u borbi protiv crnog tržišta, bilježi rapidan porast upotrebe ilegalnog rezanog duvana. Ili, konkretnije, bh. tržištem sve više dominiraju šverceri rezanog duvana.

Jedna od ključnih preporuka je da sistem kontrola, kada je riječ o duvanu, treba početi dosta ranije i na entitetskom nivou i u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, gdje nadležnosti imaju ministarstva poljoprivrede.

Takođe, vidno je da je ključno praćenje proizvodnje na samom zemljištu. Važno je vidjeti koje su kritične tačke, a nakon toga pripremiti strategiju i operativne mjere da se to smanji koliko je moguće.

Bitno je naglasiti da veliku pomoć nadležnim institucijama u borbi protiv ilegalnog tržišta duvana i duvanskih proizvoda pružaju i građani kroz akciju UIO BiH “Stop švercu”, a koji putem telefona 080020607 i putem Vibera na broj 065/355-155 mogu prijaviti svaku neregularnost kada su u pitanju duvan i duvanski proizvodi.

U suštini, suzbijanje crnog tržišta duvanom i duvanskim proizvodima trebalo bi da bude u stalnom fokusu i interesovanju donosioca odluka u BiH.

Rad agencija na nivou BiH (prvenstveno SIPA, UIO BiH i GP BiH) u suzbijanju kriminala, šverca i crnog tržišta cigareta vidno daje rezultate, međutim kada se radi o rezanom duvanu potrebno je strateški, na nivou BiH i entitetskim nivoima, pristupiti rješavanju ovog problema.

Prvenstveno je potrebno regulisati primjenu zakona na nivou BiH i entitetskih zakona o duvanu kojima se uređuje: proizvodnja, organizacija proizvodnje, otkup, obrada, prerada i promet sirovog duvana u listu, te proizvodnja i promet duvanskih proizvoda u BiH. Nadalje, potrebno je staviti akcenat na regulaciju otkupa duvana i praćenje rezultata datih podsticaja.

Dakle, kako smo i naveli, potrebno je da politika prepozna ovaj problem ne samo deklarativno, već i suštinski kroz konkretne planove.

Podsjetimo, ekonomista Faruk Hadžić smatra da bi suzbijanje crnog tržišta duvana i duvanskih proizvoda trebalo da bude u stalnom fokusu i interesovanju donosioca odluka u BiH.

“Rad državnih agencija poput UIO BiH, SIPA, Granične policije, OSA u suzbijanju kriminala, šverca i crnog tržišta cigareta daje rezultate, što se vidi iz aktivnosti o zaustavljanju šverca i oduzetim količinama na crnom tržištu cigareta. Međutim, kada se radi o rezanom duhanu potrebno je strateški, na državnom i entitetskim nivoima pristupiti rješavanju ovog problema”, rekao je Hadžić za “Nezavisne novine”.

Ovdje se, kako je dodao, prije svega misli da je potrebno regulisati primjenu državnog i entitetskih zakona o duvanu kojima se uređuje način proizvodnje, otkupa, obrade, prerade i prometa sirovog duvana u listu, te proizvodnja i promet duvanskih proizvoda u Bosni i Hercegovini.

“Nadalje, potrebno je staviti akcenat na regulaciju otkupa duhana i praćenje rezultata datih poticaja. U konačnici, potrebno je da politika prepozna ovaj problem ne samo deklarativno, već i suštinski kroz konkretne planove i aktivnosti”, istakao je Hadžić.

Podsjetimo, treću godinu zaredom UIO organizuje kampanju “Stop švercu 2023”. Razlog nastavka kampanje je što su prethodne dvije dale veoma dobre rezultate, ali je pitanje crnog tržišta i dalje veoma prisutno i borba se mora nastaviti.

Brojne aktivnosti, koje je sproveo UIO do sada, rezultirale su značajnom količinom oduzete robe u prethodne tri godine. Vrijednost oduzetog duvana i duvanskih prerađevina, odnosno cigareta, čiji je bio cilj prodaja na crnom tržištu BiH, premašuje iznos od 10 miliona KM. To je u posljednje tri godine rezultiralo smanjenjem crnog tržišta cigareta, što potvrđuje i broj izdatih akciznih markica.

U 2022. godini UIO BiH je izdao za 33 odsto više akciznih markica za obilježavanje cigareta u odnosu na 2021, što pokazuje da se tržište cigareta u BiH polako stabilizuje.

Iz UIO BiH nam je potvrđeno da su za pet mjeseci ove godine oduzeli cigarete, duvan i slične proizvode ukupne vrijednosti, prema preliminarnoj procjeni, 746.178 KM. Riječ je o 18.561 paklici cigareta, 886,9 kg rezanog duvana, 185.946 ručno punjenih cigareta, te 1.703,85 kg arome za nargilu (akcizni proizvod).

Nezavisne

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno sa pljuskovima, ali TEMPERATURA DO 28 STEPENI

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa povremenim lokalnim pljuskovima, uz dnevnu temperaturu vazduha do 28 stepeni Celzijusovih.

U prvom dijelu dana na jugu i zapadu biće oblačno uz slabu i povremenu kišu, a u ostalim predjelima suvo uz sunčane periode i toplije.

Sredinom dana i tokom poslijepodneva prolazna kiša i pljuskovi će se premještati od zapada ka sjeveru i istoku, dok se tokom noći sa četvrtka na petak na sjeverozapadu očekuje jače naoblačenje koje do jutra donosi jaku i ponegdje obilniju kišu.
Jutarnja temperatura vazduha biće od osam do 13, u višim predjelima od šest stepeni, a dnevna od 21 do 28 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab do umjeren vjetar, na jugu i planinama povremeno jak jugozapadni.

Nastavi čitati

Društvo

Da li BiH ima DOVOLJNO LJUDSTVA I OPREME za borbu sa VATRENOM STIHIJOM?

Bosnu i Hercegovinu je tokom 2024. godine zadesio veliki broj požara, koji su zbog nepristupačnosti terena na kojem su buknuli nerijetko prijetili i stanovništvu, ali i uništavanju prirodnih bogatstava, prije svega šume i nacionalnih parkova.

Nažalost, u pojedinim situacijama imali smo primjer da nadležni nisu željeli dati saglasnost za djelovanje pomoći iz regiona i tako su zasigurno onemogućili da se problem, odnosno vatra, što prije ugasi, sa što manjim posljedicama.

Da li su nakon takvih dešavanja nadležni u BiH djelimično progledali, pa prije svega politiku ostavili sa strane, daće odgovor Savjet ministara BiH, kojem je Ministarstvo bezbjednosti BiH uputilo prijedlog odluke koja podrazumijeva da, ukoliko svi domaći kapaciteti budu angažovani u borbi sa vatrenom stihijom, bude zatražena i međunarodna pomoć.

Ona bi, kako piše u odluci, podrazumijevala angažovanje vatrogasnih snaga, sredstava i letjelica za gašenje požara sa posadom, a ta pomoć mogla bi biti zatražena od svih zemalja sa kojima BiH ima potpisane sporazume i memorandume o saradnji u zaštiti i spasavanju.

“Pomoć će biti zatražena isključivo u slučaju kada svi raspoloživi domaći kapaciteti, uključujući vatrogasne jedinice, resurse civilne zaštite, Oružanih snaga BiH i drugih nadležnih službi na svim nivoima vlasti, budu u potpunosti angažovani i kada procjena situacije ukaže na to da BiH vlastitim resursima nije u mogućnosti efikasno odgovoriti na prijetnju”, navodi se u odluci.

A dok nadležni pripremaju pomoć “za svaki slučaj”, provjerili smo koliki su zaista resursi i kapaciteti onih koji svake godine rizikuju svoje živote pri gašenju požara.

“Spremni smo apsolutno”, tvrdi Boris Trninić, direktor Civilne zaštite Republike Srpske.

On se nada da u slučaju eventualnih problema kao 2024. godine, političari neće biti u glavnoj ulozi, već će se podrediti spasavanju stanovništva, imovine i ostalog.

“Da se nije prošle godine miješala politika, ne bi bilo onoliko štete. Nadamo se da će primjenom pomenute odluke biti puno efikasnije ukoliko bude trebalo da se djeluje”, kaže Trninić za “Nezavisne” te uvjerava da Civilna zaštita RS ima dovoljno ljudstva i opreme, kao i da su tu i vatrogasne jedinice.

Najveći problem za vatrogasce i civilnu zaštitu su izuzetno nepristupačni tereni u BiH, gdje po pravilu i dolazi do požara. U takvim situacijama, sa zemlje je nemoguće djelovati, zbog čega veliku pomoć imaju od strane MUP-a Republike Srpske i Oružanih snaga BiH. Boban Kusturić, načelnik Uprave za vazduhoplovstvo MUP-a Republike Srpske, kaže za “Nezavisne novine” da na raspolaganju imaju tri helikoptera za gašenje požara.

“Imamo tri helikoptera sa kapacitetom hiljadu litara svaki. Plus imamo i jedan helikopter za izviđanje požara”, pojašnjava Kusturić. Ukoliko bi eventualno stigao poziv za pomoć pri gašenju požara sa nivoa Savjeta ministara BiH ili Oružanih snaga BiH, navodi da će o tome odlučivati Vlada RS.

“Procedura je da se treba obratiti Vladi RS, pa će oni odlučiti o tome”, kazao je Kusturić.

Letjelicama raspolažu i Oružane snage BiH.

Aldin Brašnjić, direktor Federalne uprave Civilne zaštite, kaže da OS BiH imaju četiri helikoptera, a da se najmanje dva koriste kada je to potrebno, što je i rađeno 2024. godine.

“Procedura je da se ide preko Ministarstva sigurnosti BiH, pa Predsjedništva BiH pa na Oružane snage BiH, kako bi angažovali pripadnike Oružanih snaga i njihovu opremu. To je prošle godine jako dobro funkcionisalo, iako je bilo najviše letova. Čak 14 gašenja požara je bilo prošle godine putem helikoptera. Angažovali smo dva puta i EUFOR, jednom i Hrvatsku, tako da imamo dovoljno kapaciteta”, poručuje Brašnjić.

Ipak, on priznaje da se sve ovo mora dodatno ojačati.

“Imamo problem kada su požari na otvorenim prostorima zato što se mora to gasiti samo letjelicama zbog nepristupačnosti prostoru. Drugi veliki problem je što i dalje imamo veliku površinu koja je minirana, opasno je slati ljude na neka mjesta, naročito po tim planinama i šumama i onda se moraju angažovati letjelice”, kaže on za “Nezavisne”.

Podsjeća da je još 2022. godine donesen zaključak o uspostavljanju agencije koja će se samo baviti konkretnim rješenjima za problem požara, ali da ništa nije urađeno.

“Mi smo predlagali da ta agencija u početku bude pri FUCZ, da nabavimo bar dva air traktora, ali onda i sami znamo da bi to svakako bio tehnički problem u smislu angažovanja pilota, jer su njihove plate mnogo veće nego što se može njima dati po zakonu o platama na federalnom nivou. Imamo tih nekih tehničkih problema, ali Vlada se mora odrediti kojom brzinom će to ići”, ističe Brašnjić.

Zato Vladu FBiH nisu čekali u kantonima u Hercegovini. Oni su početkom ove godine nabavili air traktor, koji je iznajmljen od Hrvatske i biće stacioniran u Mostaru.

Pored air traktora, Brašnjić navodi da bi od velike koristi bila i nabavka sistema za brzo otkrivanje požara.

“I tu imamo neke intencije da preko kantona zajedno krenemo u nabavku tih tzv. termalnih kamera koje otkrivaju požare. Radimo na tom planu, ali kao direktor FUCZ-a smatram da to može puno bolje i brže, ali i sami znate koliko je ovdje sve decentralizovano, jer imamo federalnu, pa kantonalnu te državnu upravu”, zaključio je Brašnjić.

Nastavi čitati

Društvo

“NAŠI POSLODAVCI MOGU DA PLATE VIŠE ALI NE ŽELE”: Radnici u BiH prednjače po radnim satima u Evropi, ali ne i po primanjima

Među članicama Evropske unije najduže rade Grci (39,8), Bugari (39), Poljaci (38,9) i Rumuni (38,8), a najmanje Nizozemci (32,1), te Danci, Nijemci i Austrijanci (33,9).

Prosječna radna sedmica u Hrvatskoj traje 37,8 sati. Među zemljama kandidatima rekorderi su Turci, koji na poslu provedu 43,1 sat, u Srbiji rade 41,3, a u BiH 41,2 sati sedmično.

S druge strane, prosječne plate dokaz su da su bogatiji oni koji manje rade.

Prosječna plata radnika u EU je 3.155 evra, a raspon zarada po državama je od 1.125 evra u Bugarskoj do 6.755 eura u Luksemburgu. Prosječna plata Danaca je 5.634, Iraca 4.890, Belgijanaca 4.832, Austrijanaca 4.542, Nijemaca 4.250 evra.

Zemlje u kojima su prosječne plate ispod 1.500 eura su Rumunija, Grčka i Mađarska. A prosječna plata u BiH je 1.506 KM ili 772 evra.

Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže da bi prosjek u BiH bio i lošiji, ako bi se iz njega isključile plate u javnom sektoru, jer prosjek popravljaju oni koji najmanje rade i za to primaju najviše plaće, dok u drugim zemljama prosječna plata najvećim dijelom zavisi od onih u privredi.

– U ovim zemljama mnogo više zaposlenih radi u profitabilnijim sektorima poput finansija, komunikacija, visokih tehnologija i napredne proizvodnje. Logično je da višu platu ima radnik u Njemačkoj, koji radi u proizvodnji automobila, nego onaj u BiH koji za taj isti automobil proizvodi dijelove ili presvlake. Kada je riječ o broju sati, to se može objasniti produktivnošću, jer radnik na Zapadu uglavnom ima bolju tehnologiju i opremu, pa može uraditi više za manje vremena – kaže Gavran, prenosi Avaz.

Isti poslovi
S druge strane, nelogičnim smatra činjenicu da radnik u BiH, za iste poslove, zarađuje mnogo manje od radnika na Zapadu, a posebno problematičnim ocjenjuje slučajeve u kojima ista firma različito plaća radnike na istim poslovima u BiH i u svojoj matičnoj državi.

Uslovi na tržištu
– Dio opravdanja u višim opterećenjima na rad, u smislu poreza i doprinosa, opet ne može objasniti sve. Jednostavno je realnost da ih zapošljavaju u BiH upravo radi manjih troškova i veće zarade. Kao što je realnost da mnogi naši poslodavci itekako mogu platiti radnika više, ali ne žele, a uslovi na tržištu su takvi da ih radnik na to ne može natjerati. Mislim da je trenutno veći problem odnos cijena i plata, nego iznos nominalne plate, jer cijene kod nas su jako blizu ili čak i više nego u razvijenijim zemljama, a primanja nisu – istakao je Gavran.

Nastavi čitati

Aktuelno