Connect with us

Svijet

POLITIKO: Sjeverna Koreja pokazala da može probiti odbrambeni štit SAD

Sjeverna Koreja je upravo otkrila dovoljno veliki broj projektila da nadjača odbranu SAD od njih, čime je napravila rupu u decenijama politike denuklearizacije i nacionalne bezbjednosti, navodi Politiko.

Slike iz državnih medija pokazuju da sjevernokorejska vojska kroz Pjongjang vozi 10 do 12 interkontinentalnih balističkih projektila Hwasong-17 tokom parade koja je održana sinoć.

SAD ima 44 zemaljska presretača za lansiranje s Aljaske i Kalifornije koji mogu uništiti interkontinentalne rakete u letu. Pod pretpostavkom da oružje Sjeverne Koreje može staviti četiri bojeve glave na sebe, moguće je da Pjongjang može ispaliti više bojevih glava na SAD nego što Amerika ima presretača.

Američki funkcioneri i stručnjaci dugo su smatrali da je samo pitanje vremena kada će Sjeverna Koreja uspjeti da riješi problem raketne odbrane.
Hwasong-17 misterija
Hwasong-17 ima teoretski domet da iz Sjeverne Koreje stigne sve do Sjedinjenih Država. Ali Pjongjang tek treba dokazati sposobnost preživljavanja bojeve glave nakon ponovnog ulaska ili da može pogoditi željenu metu sa tako velike udaljenosti.
Bez obzira na to, poruka Sjeverne Koreje i njenog vođe Kim Jong Una je jasna: “Unaprkos konstatntim naporima, SAD nas ne može zaustaviti!” To je prkosan prikaz koji naglašava zadivljujući vojni napredak nacije i neuspjehe Zapada da natjeraju vladajuću porodicu Kim da se odvoji od svog oružja.

– To pravi rupu u više od 20 godina američke nacionalne protivraketne odbrambene politike koja se bazira na odbrani od “ograničene” raketne prijetnje iz Sjeverne Koreje. Ta prijetnja više nije ograničena i Sjedinjene Države ne mogu računati na raketnu odbranu koja bi pružila iole približnu neranjivost od sjevernokorejske odmazde u sukobu – rekao je Ankit Panda, viši saradnik u Udruženju Carnegie za međunarodni mir i autor knjige “Kim Džong Un i bomba”.

Kritičari zemaljskog odbrambenog sistema srednjeg puta (GMD) kažu da ne bi bilo potrebno toliko sjevernokorejskih projektila da ga prođu. Možda će biti potreban samo jedan.
– Testiranje je bilo krajnje nerealno – rekao je Džejms Akton, koji vodi Carnegiejev program nuklearne politike. GMD je samo jednom testiran noću i nije uspio, nastavio je, ističući da je to problem jer sunce olakšava praćenje vozila koje nosi bojevu glavu.
Zbog toga stručnjaci vjeruju da bi protivnik mogao lansirati ICBM noću.
Bajden bez garda
Predsjednik Džo Bajden je u politici prema Sjevernoj Koreji zauzeo pristup bez garda. Sjeverna Koreja tek treba odgovoriti na ponudu administracije da sjedne bilo gdje, bilo kada bez preduslova. Cilj je natjerati Pjongjang da progovori o bilo kakvim problemima u odnosima, ali do sada je svaki napredak odbačen.
U međuvremenu, SAD su se približile Južnoj Koreji i Japanu, što je razbjesnilo Sjevernu Koreju. Pjongjang je ponovo izrazio ljutnju zbog nastavka i povećanja zajedničkih vojnih vježbi SAD-a i Južne Koreje koje Sjeverna Koreja smatra pretečom rata. Kako bi poboljšala svoj arsenal i odgovorila na te vježbe, Sjeverna Koreja lansirala je daleko najveći broj krstarećih i balističkih projektila tokom 2022. godine.
Ta istorija stopa djelimično je dovela do toga da južnokorejski predsjednik Jon Suk Jol otvoreno razmišlja o tome da njegova nacija razvije nuklearno oružje.
– Moguće je da se problem pogorša i da će naša zemlja uvesti taktičko nuklearno oružje ili ga sama izgraditi. Ako je to slučaj, možemo vrlo brzo imati vlastito nuklearno oružje, s obzirom na naše naučne i tehnološke sposobnosti – rekao je u januaru.
Šta kaže tehnički dio?
Problem se može samo pogoršati. Sjeverna Koreja takođe je predstavila seriju vozila koja nose spremnike projektila na kruto gorivo, predstavljajući njihov napor da razviju kopnene ICBM-ove na kruto gorivo. To oružje ne treba trošiti vrijeme na dopunjavanje goriva prije lansiranja, ono je u osnovi unaprijed napunjeno, skraćujući vrijeme koje Pjongjang ima za lansiranje prije nego što budu uništeni na zemlji.
Međutim, analitičari nisu dobili uvid u pravu stvar. Kažu da je spremnik na šasiji sa devet točkova vjerovatno maketa. Ali ovogodišnja verzija je veća od prethodnih, pokazujući da se Sjeverna Koreja sve više približava svom cilju postavljanja operativnog ICBM-a na čvrsto gorivo.
– Sjeverna Koreja generalno predstavlja sisteme koje namjerava da proizvede. Dizajni od parade do lansiranja mogli bi se malo promijeniti, ali dodavanje lansera odražava napore u zemlji da se proizvede kopneni ICBM na kruto goriv – rekao je Dejvid Šmerler, viši naučni saradnik na Institutu za međunarodne studije u Montereju.

Sjeverna Koreja, sviđalo se to nama ili ne, treći je odnos nuklearnog odvraćanja za Sjedinjene Države sa kojim će se morati pozabaviti, slično kao što bismo planirali da postupimo sa Rusijom i Kinom, piše Politiko.

Klix

Related Topics:

Svijet

ŠAMAR EVROPSKOJ UNIJI! Fico zagrmio: „Slovačka neće biti vaša marioneta, ne primamo naređenja!“

Slovačka neće prihvatiti pokušaje da se ograniči pravo veta na odluke u određenim oblastima EU niti će biti zemlja koja će primati naređenja od drugih, izjavio je slovački premijer Robert Fico.

“Pokušaji nekih zemalja EU da ograniče pravo veta u nekim oblastima, kao što su porezi, budžet, odbrana, spoljna politika i migracije, za nas predstavljaju crvenu liniju. Ne mogu da zamislim da idemo u Brisel kao zemlja koja će primati naređenja od drugih”, rekao je Fico na konferenciji za novinare nakon razgovora sa bugarskim premijerom Rumenom Radevim.

Prema njegovim riječima, nedopustivo je da veće članice EU sve dogovore, a da na manjim državama bude samo da prihvate. On je dodao da pravo veta garantuje održivost EU i njenu sposobnost da postigne važne kompromise.

Nastavi čitati

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Aktuelno