Mogućnost napada na moćnog teheranskog lidera ajatolaha Alija Hamneija pokrenuli su američki predsjednik Donald Tramp i izraelski premijer Benjamin Netanjahu usljed eskalacije sukoba između Irana i Izraela.

Ovaj sukob traje već šesti dan gdje se međusobno napadaju ova dva područja.

Vlada četiri decenije
Inače, na Bliskom istoku postoji najmoćniji čovjek, a to je upravo Hamnei koji vlada Iranom gvozdenom pesnicom skoro četiri decenije, suočavajući se sa SAD i Izraelom, dok istovremeno guši neslaganja kod kuće i unaprijeđuje kontroverzni iranski nuklearni program.

Kao vrhovni vođa, on kontroliše vladu, sudstvo i vojsku u zemlji od 90 miliona stanovnika, kao i Iranski revolucionarni gardijski korpus (IRGC) i moćne snage Kuds, tajnu jedinicu IRGC koja nadgleda posrednike poput Hamasa, Hezbolaha (Hezbollah) i Huta.

Biografija ajatolaha
Rođen 1939. godine u Mešhedu, najsvetijem gradu Irana, Hamnei je bio štićenik ajatolaha Ruholaha Homeinija, jednog od glavnih vođa revolucije koja je srušila prozapadnu monarhiju u Iranu 1979. godine i uspostavila Islamsku Republiku koja postoji i danas.

Takođe je bio meta Homeinijevih protivnika i izbjegao je pokušaj atentata 1981. godine, koji mu je ostavio desnu ruku beskorisnom.

Hamnei je postao vrhovni vođa nakon Homeinijeve smrti 1989. godine. Od tada je proširio uticaj Irana daleko van njegovih granica, pozicionirajući ga kao regionalnu silu na koju se mora računati.

Više od 30 godina pod Hamneijevim vođstvom, Iran je izbjegavao direktne sukobe sa svojim protivnicima, učvršćujući se mrežom savezničkih militantnih grupa raširenih po celom regionu poznatom kao “Osovina otpora”.

Napad Hamasa
Sve se promijenilo kada je Hamas napao Izrael 7. oktobra 2023. godine.

Razarajući rat Izraela u Gazi i napadi na Hezbolah, jednog od najcjenjenijih iranskih posrednika, ohrabrili su Izrael i razbili sliku Irana kao neprobojne sile, što je kulminiralo prošlosedmičnim neviđenim napadima na iranska nuklearna postrojenja i najviše vojno rukovodstvo.

Netanjahu je u ponedjeljak za ABC News rekao da nije isključio mogućnost ciljanja na Hamneija.

“To neće eskalirati sukob, već će ga okončati”, naveo je on.

Pišući na Truth Social Tuesday, Tramp je rekao: “Tačno znamo gdje se krije takozvani ‘Vrhovni vođa'”, dodajući da je Hamnei “laka meta”.

“Nećemo ga eliminisati (ubiti!), barem ne za sada”, rekao je Tramp, upozoravajući da je njihovo strpljenje “postaje slabo”.

Direktan napad na Hamneija označio bi ozbiljnu eskalaciju sukoba i gurnuo region u nepoznatu teritoriju.

(Avaz)

Poslanici ruske Državne dume usvojili su u drugom i trećem čitanju zakon o zaštiti ruskog jezika u javnom prostoru.

Cilj zakona je da se ruski zaštiti kao državni jezik, da se smanji upotreba stranih riječi u javnom prostoru i da se osigura usklađenost sa normama standardnog jezika.

Prema tekstu zakona, informacije za potrošače, kao što su reklame i oznake na prodavnicama, moraju da budu napisane na ruskom jeziku, bez upotrebe stranih riječi.
Prevod na strane jezike je dozvoljen, ali samo ako je sadržaj identičan na ruskom i stranom jeziku.

Usvojenim zakonom zabranjuje se i upotreba stranih riječi u nazivima naseljenih područja, koji moraju biti napisani ćirilicom. Od masovnih medija zatraženo je da izbjegavaju leksičke greške i upotrebu nepristojnih riječi.

Poslanici su izbacili nekoliko odredaba iz zakona, kao što je odredba kojom se zahtijevalo od ruskih medija da prenose samo sadržaje na ruskom ili nekom od jezika lokalnih manjina.

U Bijeloj kući je sinoć održan sastanak tima za nacionalnu sigurnost SAD kojeg je predvodio američki predsjednik Donald Tramp, a poslije sastanka je nazvao premijera Izraela Benjamina Netanjahua.

Kako piše Axios, Tramp je odmah po završetku ovog sastanka nazvao Netanjahua, ali detalji poziva nisu poznati.

Ono što jeste poznato je da se Amerika još uvijek nije direktno uključila u rat Izraela i Irana, mada, kako je to Tramp najavljivao, taj scenarij je realan.

Axios piše da je Tramp na sastanku ponovio svoj stav da se Amerika treba uključiti u rat protiv Irana, što je i stav Izraela.

S druge strane, Iran je zaprijetio da će na direktno uključivanje SAD u rat odgovoriti napadima na američke baze u regiji Bliskog istoka.

Treba reći i da je SAD već uključen u konflikt, imajući u vidu da su pomagali Izraelu s rušenjem iranskih raketa, ali su, barem zasad, odbili da izvrše direktne napade na Iran.

To bi se, sudeći prema pisanju američkih i izraelskih medija, moglo promijeniti u narednih nekoliko dana, a pojedini su najavljivali da će se to desiti još tokom prethodne noći.

Ovaj scenarij sugerišu i Trampove objave na Truth Socialu, gdje je tražio “bezuslovnu predaju” Irana te direktno zaprijetio ajatolahu Ali Khameneiju, rekavši da “Amerika zna gdje se on nalazi.”

Ipak, na kraju vrijedi reći da i nakon sinoćnjeg sastanka još nije donesena, bez obzira na intenzivno lobiranje Izraela da se SAD uključi u rat protiv Irana.