Connect with us

Politika

Pravom protiv neprava

Profesor Ustavnog prava Milan Blagojević izjavio je Srni da Kristijan Šmit nema ovlašćenje da nameće bilo koji akt u BiH i da, prema Ustavu BiH, imovina pripada entitetu na čijoj se teritoriji nalazi.

Blagojević je ukazao na činjenicu da Šmit nije visoki predstavnik u BiH i da njegova tvrdnja da će uskoro “nešto uraditi sa državnom imovinom što će se odnositi na Srpsku” – nema osnova ni u međunarodnom pravu niti u unutrašnjem pravu BiH.

Prema njegovim riječima, takav osnov nemaju ni zahtjevi lidera SDA Bakira Izetbegovića upućeni Šmitu da “osigura identična rješenja u FBiH i Srpskoj u pogledu nadležnosti Doma naroda Parlamenta FBiH i Vijeća naroda Republike Srpske, te entitetskih predsjednika i potpredsjednika”.

Blagojevićev tekst pod nazivom “Pravom protiv neprava” Srna prenosi u cijelosti:

Sinhronizovano ili ne, činjenica je da su u prvoj polovini oktobra 2022. godine gotovo u istom danu Kristijan Šmit i Bakir Izetbegović iznijeli tvrdnju, odnosno zahtjeve prema Republici Srpskoj. Šmit je izrekao tvrdnju da će uskoro “nešto uraditi sa državnom imovinom što će se odnositi na Srpsku”, dok je Izetbegović uputio zahtjev Šmitu da “osigura identična rješenja u FBiH i Srpskoj u pogledu nadležnosti Doma naroda Parlamenta FBiH i Vijeća naroda Republike Srpske te entitetskih predsjednika i potpredsjednika”, pri čemu Izetbegović iznosi kako “trenutna rješenja dodatno diskriminišu Bošnjake i Hrvate u Srpskoj”. Kako Šmitova tvrdnja, tako i Izetbegovićevi zahtjevi nemaju osnova ni u međunarodnom pravu ni u unutrašnjem pravu BiH, iz razloga na koje kroz svojevrsne odgovore ukazujem u nastavku.

1. Kristijan Šmit, sve i da je imenovan za visokog predstavnika odgovarajućom rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN, ne bi imao pravo da u BiH bilo šta nameće u pogledu bilo kojih pitanja, pa i pitanja državne imovine. To pitanje je naša unutrašnja stvar i prema Ustavu BiH ta imovina pripada entitetu na čijoj se teritoriji nalazi.

Ovo stoga što Ustav BiH nijednom svojom odredbom i nijednom svojom riječju ne propisuje da BiH ima svoju imovinu, da je recimo neka šuma, rijeka, građevinsko ili poljoprivredno zemljište imovina BiH. Ne, nijednom riječju Ustav BiH to nije propisao.

Nasuprot tome, preambula Ustava BiH jasno govori, pozivajući se na Ženevske principe iz septembra 1995. godine, da Republika Srpska ima 49 odsto teritorije, a FBiH 51 odsto, što govori da je Republika Srpska u BiH unijela svoju teritoriju, pa su njene i nepokretnosti koje se nalaze na toj teritoriji.

Najzad, Ustav BiH nijednom odredbom nije propisao da BiH ima bilo kakvu nadležnost da donosi zakon o pitanju imovine, već je ta nadležnost istim Ustavom data entitetima, svakom na njegovoj teritoriji. Prema tome, sasvim je jasno da nijedan organ sa nivoa BiH nema nadležnosti za pitanja imovine, a kamoli pojedinac zvani Kristijan Šmit, jer niti je on visoki predstavnik niti, sve i da to jeste, on prema unutrašnjem pravu BiH, a ni prema međunarodnom pravu, može imati ovlašćenje da nameće bilo koji akt u BiH.

2. Što se tiče zahtjeva Bakira Izetbegovića, tu se mora znati da Ustav BiH spada u red onih ustava država federalnog tipa u svijetu koji ni na koji način ne određuje svojim entitetima kako treba da bude uređen bilo koji entitetski organ i koje nadležnosti će imati ili neće imati. U tom pogledu Ustav BiH daje, kako se to naziva u nauci ustavnog prava, potpunu organizacionu ustavnu autonomiju entitetima da slobodno urede sistem
organizacije sopstvene državne vlasti na svojoj teritoriji.

Upravo zbog toga nijedan organ sa nivoa BiH, uključujući i Ustavni sud BiH, nema ustavno pravo da nameće Republici Srpskoj kakve će nadležnosti imati njeno Vijeće naaroda te predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske. Stoga i ni bilo koji pojedinac, uključujući stranca Kristijana Šmita, nema niti može imati pravo da on nameće šta će biti nadležnosti bilo kog organa Republike Srpske, jer se time na najgori mogući način flagrantno krši vladavina prava, kao ustavni princip propisan u članu 1. Ustava BiH, kojim je propisano
da BiH počiva na tom principu, a to znači da svaki organ može raditi samo ono što mu je Ustavom dozvoljeno i ništa više od toga.

3. Zato bih, završavajući ove odgovore, podsjetio na pravnu mogućnost koja stoji na raspolaganju srpskom članu Predsjedništva BiH još od 1997. godine. Naime, kada se u decembru te 1997. godine u Bonu sastao skup čije postojanje nije propisano, tačnije rečeno nije dozvoljeno nijednim izvorom međunarodnog prava, a koji je sebe samovoljno nazvao savjetom za primjenu mira u BiH, i kada je taj skup u jednom od tzv. bonskih zaključaka rekao da on ovlašćuje OHR da nameće svoja “rješenja” u BiH, to je bilo grubo i protivpravno miješanje u unutrašnje poslove BiH kao države članice UN, što je zabranjeno članovima 2. i 77. i 78. Povelje UN kao najvišeg pravnog akta međunarodnog prava.

Povelja UN u tim svojim članovima jasno propisuje i zabranjuje najprije svim svojim organima, a time i svim drugim državama te svakom pojedincu da se na bilo koji način miješaju u unutrašnje stvari bilo koje druge države članice UN. Drugim riječima, Povelja UN zabranjuje svakome, ma kako moćan bio, da se miješa u pitanje kome na teritoriji države članice UNa pripadaju nepokretnosti, da li toj državi ili njenim državama članicama, da li će neko ponašanje biti ili neće biti propisano kao krivično djelo i druga pitanja, jer ta i sva druga unutrašnja pitanja ima pravo da zakonom uređuje samo država članica UN o kojoj je riječ, u skladu sa unutrašnjim nadležnostima propisanim njenim ustavom.

Stoga, kada su u decembru 1997. godine u Bonu članovi fantomskog savjeta za primjenu mira, a to su bili SAD, Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Italija /i druge države čiji spisak je poduži/, među sobom dogovorile zaključak da OHR navodno može u BiH da nameće svoje akte, time je svaka od tih država pojedinačno, i sve one zajedno, na najgrublji način povrijedila Povelju UN, one njene članove koje sam prethodno naveo, čime su povrijedile suverenitet BiH kao članice UN. Zato je protivpravno pozivanje OHR na bonske zaključke iz decembra 1997. godine, na koje zaključke se OHR inače uvijek poziva kada diktatorski nameće svoje akte, jer se tim zaključcima grubo ruši Povelja UN, suverenitet BiH i međunarodno pravo.

I zato Predsjedništvo BiH ima pravo da pokrene tužbu pred Međunarodnim sudom
pravde protiv svih onih država koje su u decembru 1997. usvojile te bonske zaključke, jer su njima svaka od njih ponaosob i sve one zajedno prekršile Povelju UN, suverenitet BiH i međunarodno pravo.

Stoga novoizabrani srpski član Predsjedništva BiH treba da na prvoj narednoj sjednici traži da se na dnevni red Predsjedništva BiH uvrsti ta tačka i podnese tužba od strane BiH protiv navedenih država Međunarodnom sudu pravde i traži poništenje protivpravnih bonskih zaključaka, kao i jednako protivpravnih zaključaka tog istog savjeta za primjenu mira, njegovog tzv. upravnog odbora, kojim su oni, protivno Povelji UN, sebi samovlasno dali pravo da tamo nekad 2008. godine oni odrede kada će biti kraj mandata OHR, iako iz Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma jasno proizilazi da pravo da traži prestanak mandata OHR ima samo neka od strana potpisnica tog Aneksa 10, a to su Republika Srpska, FBiH ili BiH.

Za očekivati je da takav prijedlog srpskog člana Predsjedništva BiH neće biti prihvaćen, ali zato odmah nakon toga Narodna skupština Republike Srpske treba da zatraži od Republike Srbije da ona, kao potpisnik i ugovorna strana Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, podnese navedenu tužbu. Jer, potpisivanjem tog Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH bivša SR JUGOSLAVIJA, a sada Srbija kao njen pravni nasljednik, se obavezala ne samo da će poštovati nego i da će PROMICATI Ustav BiH, a to znači da će PROMICATI i suverenitet BiH propisan tim ustavom, koji je flagrantno povrijeđen bonskim zaključcima i radnjama OHR koji se uvijek oslanjao na te protivpravne zaključke.

Na sve ovo iznova ukazah zato što, imajući u vidu sve prethodne dokaze i argumentaciju, i Srbija na osnovu međunarodnog prava ima puno pravo da, ako to neće ostala dva člana Predsjedništva BiH, ona podnese tužbu Međunarodnom sudu pravde protiv navedenih država iz fantomskog savjeta za primjenu mira u BiH. Samo tom tužbom i presudom Međunarodnog suda pravde, koji tužbu ne može odbiti jer bi tada i sam povrijedio Povelju UN, prekinuće se podanički status stanovništva u BiH /koje je podanik OHR-a/.

Ovdašnjem stanovništvu samo na taj način može biti vraćen oteti status istinskih građana, dok će istovremeno biti onemogućeno da sve prethodno navedene države i OHR imaju kolonizatorski odnos prema BiH, kojim se na najgrublji način povređuju Povelja UN i kompletni sistem međunarodnog prava.

Politika

Gordan Pavlović planira da kupi SVA KOMUNALNA PREDUZEĆA U BiH! Koliko novca ima ovaj čovjek?

Fočanski biznismen i vlasnik kompanije „Pavgord“ Gordan Pavlović, koji je u zadnje dvije godine kupio nekoliko firmi, zainteresovan je za kupovinu svih komunalnih preduzeća u Bosni i Hercegovini.

S obzirom na to da je njegova kompanija „Nova Alumina“ u procesu dobijanja ekoloških dozvola za spaljivanje čvrstog komunalnog otpada, potreba za RDF gorivom (gorivo proizvedeno od otpada) biće ogromna.

„Nama je cilj da kupimo sva komunalna preduzeća u BiH. Budućnost je u otpadu i ja tu vidim profit. Zelena energija je budućnost i plan nam je da napravimo dvije termoelektrane na komunalni otpad u Zenici i Zvorniku i da takođe prerađujemo mulj i šljaku“, kazao je Gordan Pavlović za Capital.

Tragom te informacije, provjerili su koliko BiH ima komunalnih preduzeća.

U Republici Srpskoj 170 preduzeća pruža komunalne usluge u kojima su čistoće, vodovodi, deponije. Regionalne deponije zasebna su preduzeća i nalaze se u Banjaluci, Bijeljini i Zvorniku. Vlasnička struktura je veoma komplikovana, te komunalna preduzeća nisu samo javna, već i privatna.

Predsjednik Udruženja komunalnih i uslužnih djelatnosti pri Privrednoj komori RS kaže da je vlasnička struktura komunalnih preduzeća „pravi bućkuriš“.

„Negdje su većinski vlasnici privatnici, a manjinski gradovi. Negdje su gradovi većinski vlasnici. Tu ima svega“, kaže Aleksandar Vračević, koji je ujedno i direktor Regionalne deponije Zvornik.

Kada je riječ o Federaciji BiH, Udruženje preduzeća komunalne privrede broji 74 članice, a radi se o javnim komunalnim preduzećima u vlasništvima gradova i opština koji obavljaju poslove od čistoće, vodovoda, održavanja puteva i drugih uslužnih djelatnosti

Komplikovano stanje komunalne djelatnosti otežaće „Pavgordu“ ambiciju da gazduje ovom oblasti, ali nije ni nemoguće.

Samo prije nekoliko sedmica “Koksara“ iz Lukavca činila se kao preduzeće koje nije privlačno za investicije i održavanje u životu. Dug oko pola milijarde, stari proizvodni pogoni, stečaj, komplikovana vlasnička struktura, sve su to faktori koji su odbijali investitore. Ipak, 1. decembra član grupacije „Pavgord“, preduzeće „H&P“ zakupilo je imovinu „Koksare“.

Tim zakupom „Pavgord“ je zaokružio godinu u kojoj je kupio čini se sve što se našlo u ponudi.

Podsjećamo, on je ove sedmice kupio imovinu propale govedarske farme „Farmland“ za 2,4 miliona KM.

Samo nekoliko dana prije toga, Pavlović je preko firmi „Pavgord“ i H&P postao vlasnik i Fabrike duvana Banjaluka koju je platio više od deset miliona KM.

Iste firme kupile su polovinom ove godine i kompaniju „ArcelorMital“ u Prijedoru i Zenici.

Prije toga, „Pavgord“ je kupio i kompaniju „Alumina“ iz Zvornika i sve njene povezane firme koje su bile u stečaju, zatim kompaniju „Boksit“ iz Milića te „Zrak“ iz Sarajeva.
Nezavisne

Nastavi čitati

Politika

PRVIH 100 DANA VLADE RS: Minićev kabinet pod lupom — stižu prve ocjene rada

Vlada Republike Srpske, na čije čelo je 2. septembra ove godine imenovan Savo Minić, sljedeće sedmice napuniće prvih 100 dana svog mandata.

Srpskainfo je juče, podsjećamo, objavila prve ocjene rada nove Vlade RS prema mišljenju opozicionara, a o tome koliko se nova vlada razlikuje od stare, koju je predvodio Radovan Višković, ovog puta pitali smo za mišljenje ekonomiste i socijalne partnere.

Ekonomista Milenko Stanić za Srpskainfo, tako, između ostalog smatra da Minićeva vlada, makar u prvih 100 dana svog mandata, nije pokazala da će se suštinski razlikovati od vlade na čijem je čelu bio Radovan Višković.

– Novi premijer, kada je preuzimao funkciju, definisao je šest ciljeva i sedam smjernica u svom budućem radu. U ciljevima koje je naveo isticali su se jačanje dejtonske pozicije Republike Srpske, jačanje pravnog sistema i provođenje zakona koje je ranije usvojila Narodna skupština RS, poboljšanje odnosa sa Srbijom na osnovama Svesrpskog sabora… To su neki principi i zahtjevi na kojima je trebalo da radi nova Vlada Srpske – podsjeća Stanić.

Na svemu navedenom, prema njegovim riječima, ništa nije urađeno jer smo, kako ističe, nedavno imali sjednicu Narodne skupštine RS koja je stavila van snage sve zakone i odluke koji su ranije usvajani.

– Isto tako, sa Vladom Srbije, koliko znam, nije bilo nekih konkretnih sastanaka. O referendumu se više i ne priča, tako da ne vidim neke konkretnije rezultate. U ekonomskom smislu naglašena je potreba da se popišu privredni subjekti, da se uspostavi registar uvoznika i izvoznika, pominjano je i formiranje dječijeg fonda. Što se tiče javnih preduzeća tu ima nekih sastanaka i analiza, ali nema rješenja – navodi Stanić.

Ako bi, kako dodaje, morali naći nešto što je pozitivno u radu nove vlade koju predvodi Savo Minić, onda je to, kako kaže, pokušaj da se popišu službeni automobili i da se smanji javna potrošnja.

– Međutim, nisam siguran da je taj posao završen. Ono što je zanimljivo jeste i to da 90 odsto ministarstava navodi da su njihove aktivnosti u prvih 100 dana nove Vlade RS i dalje „u toku“. Mislim da je samo Ministarstvo građevinarstva realizovalo ono što je planiralo. To na najbolji način govori o aktivnostima nove Vlade Republike Srpske – kaže Stanić.

Ono što je nova Vlada RS dogovorila da se realizuje od marta sljedeće godine jeste povećanje osnovice boračkog dodatka, koja bi za bivše pripadnike VRS, kako je najavljeno, trebalo da iznosi 4,5 KM. Taj dogovor, naime, postignut je na prekjučerašnjoj sjednici Predsjedništva BORS kojoj je, osim predstavnika Vlade RS, prisustvovao i lider SNSD Milorad Dodik.

Predsjednik Predsjedništva BORS, Milovan Gagić, za Srpskainfo ističe da mu je u ovom trenutku teško da da neku konkretniju ocjenu o dosadašnjem radu Minićevog kabineta.

Teško je sada komentarisati i ocijeniti rad nove vlade, u odnosu na onu staru. Za vrijeme svog mandata na mjestu predsjednika Predsjedništva BORS nisam bio u prilici da direktno razgovaram s bivšim premijerom Viškovićem – kaže Gagić za Srpskainfo.

Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske, Goran Stanković, takođe ističe da je prilično kratak rok kako bi mogao da pruži neku konkretniju ocjenu rada Minićevog kabineta.

Sigurno je da tu ima nekih pozitivnih stvari, ali i stvari s kojima Savez sindikata RS nije zadovoljan. Osjeti se određena energija novog premijera i većine ministara koji su, da tako kažem, više angažovani i više se trude nego što je to bio slučaj u prethodnom periodu – kaže Stanković za Srpskainfo.

Ono što je za Savez sindikata Republike Srpske jako bitno, dodaje on, jeste to da se nakon dugo godina uspio usaglasiti iznos najniže plate u Srpskoj za 2026. godinu, odnosno da su plate povećane u rasponu od 10 do 11,5 odsto.

– Međutim, ono čime nismo zadovoljni jeste činjenica da nismo uspjeli usaglasiti povećanje plata budžetskih korisnika od 1. januara, iako su enormno povećani troškovi života, inflacija, a imamo i najavu poskupljenja struje koja će dodatno povećati troškove života – ističe Stanković.

FOTO: GORAN ŠURLAN/RINGIER
FOTO: GORAN ŠURLAN/RINGIER

Ono što predstavlja neki pomak, tvrdi on, jeste to da će do kraja godine biti zaključen memorandum s Vladom RS u kojem će biti nabrojano desetak pitanja koja bi trebalo da budu prioritet rada vlade do kraja njenog mandata.

– Tu su i povećanje plata, ograničenje cijena, uređenje rada nedjeljom, uvođenje obaveznih preventivnih pregleda za sve radnike u Republici Srpskoj, uvođenje jedinstvenog registra povreda na radu… Želimo da pooštrimo i kazne za poslodavce koji ne primjenju zakonske propise, kao i niz drugih pitanja. Da zaključim, dao bih određenu prolaznu ocjenu novoj vladi, s tim da ima još dosta mogućnosti da se neke stvari bolje urade i da budu konkretnije i jasnije – zaključuje Stanković.

Ocjenu prvih 100 dana rada vlade koju predvodi Savo Minić pokušali smo dobiti i od predsjednika Udruženja penzionera RS Ratka Trifunovića, ali se on nije javljao na naše telefonske pozive.

Nastavi čitati

Politika

ŠUKALO: Građani ne smiju plaćati cijenu stranačkog zapošljavanja i lošeg upravljanja u Elektroprivredi

Povodom najavljenog poskupljenja električne energije, član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska Milada Šukalo oštro je kritikovala rukovodstvo elektroenergetskog sektora i nadležno ministarstvo, poručivši da je vrijeme za preuzimanje odgovornosti.

– Šokirana sam najavama o poskupljenju struje. Ministar energetike i direktor Elektroprivrede konačno bi mogli da preuzmu odgovornost za stanje u elektroenergetskom sektoru. Godinama gledamo nagomilavanje stranačkog kadra, nedomaćinsko poslovanje i rasipanje novca na „promocije“ preduzeću koje ni nema konkurenciju – istakla je Šukalo.

Ona je naglasila da građani ne smiju biti oni koji će snositi posljedice loših odluka i neodgovornog upravljanja.

– Građani nisu tu da nadoknađuju gubitke zlonamjernih ili nestručnih rukovodećih kadrova. Krajnje je vrijeme da pravosuđe počne ozbiljno da radi svoj posao – poručila je ona.

Šukalo je dodala da niko ne smije biti iznad zakona.

– Petar Đokić i Luka Petrović ne mogu biti zaštićeni od odgovornosti, dok građani plaćaju ceh pogubne politike koja se godinama vodi u ovom sektoru – zaključila je Šukalo.

Nastavi čitati

Aktuelno