Connect with us

Politika

PRED MINISTRIMA ZAKON O SUDOVIMA: Neizvjesno hoće li doći i pred poslanike?

Savjet ministara Bosne i Hercegovine danas će ponovo odlučivati o Nacrtu zakona o sudovima BiH i ako je suditi po političkom dogovoru lidera stranaka koje čine vlast na nivou BiH, on bi mogao dobiti podršku ministara, ali je pitanje šta će se dalje dešavati i može li takav zakon na kraju dobiti podršku Parlamentarne skupštine BiH.

Iz nekoliko nezvaničnih razgovora sa poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH može se zaključiti da ni oni nisu sigurni da li će i kada taj zakon biti u primjeni i stupiti na snagu. Pojedini naglašavaju da ukoliko i prođe Savjet ministara zakon o sudovima pred poslanike dolazi u nacrtu, a od nacrta do prijedloga može se “svašta desiti”.

“Taj zakon se radi pod pritiskom EU, ali nema nekog pretjeranog raspoloženja da on stupi na snagu. U ovom trenutku još se ne zna da li će i kada on doći pred Predstavnički dom. Mi imamo sjednicu 31. oktobra i na dnevnom redu nema tog zakona, ali nije isključeno da bude. Ukoliko se i dogovore da ga stave na dnevni red, imaju komisijske faze i tu zakon može pasti jer s jedne strane su oni koji hoće sve i da njime praktično osnuju vrhovni sud BiH, a s druge oni koji bi da ga usvoje, a da se ništa ne promijeni”, ispričao je jedan od poslanika.

Iako se u javnosti govori o tome da je glavni “problem” u sjedištu budućeg apelacionog suda BiH koji se osniva Nacrtom zakona o sudovima BiH, prema nezvaničnim informacijama, ipak, najviše sporenja je oko nadležnosti tog suda, odnosno hoće li ili neće moći da preispituje odluke entitetskih sudova, na šta Republika Srpska ne želi da pristane.

“Ne postoji nijedan racionalni razlog zbog kojeg bi Republika Srpska trebalo da prihvati osnivanje novog suda na nivou BiH, bez obzira na to da li bi se on zvao apelacioni ili viši sud. Politički gledano, ne treba zaboraviti kako je sve počelo daleke 2011. godine. U suštini, Republika Srpska tada je opravdano tražila samo izmještanje Apelacionog odjeljenja iz Suda BiH, a ne osnivanje novog suda. Od tada do danas ništa se na tom političkom planu nije promijenilo pa je potrebno da Srpska ostane kod tog zahtjeva za izmještanje Apelacionog odjeljenja iz Sarajeva negdje na njenu teritoriju, a ne da pristaje na formiranje nove institucije na nivou BiH”, rekao je Milan Blagojević, profesor ustavnog prava iz Banjaluke.

On kaže da ni sa finansijske strane nema razloga za osnivanje novog suda jer bi to povećalo izdatke u budžetu BiH.

“Najzad, u ustavnom pogledu stvaranjem ovog suda došlo bi do povećanja nadležnosti na nivou BiH, u krivičnoj, građanskoj i oblasti upravnog spora, koje sada nema Sud BiH. To povećanje nadležnosti BiH na jednoj neminovno bi vodilo u prenos tih istih nadležnosti sa Republike Srpske na BiH na drugoj strani. Takvim izmještanjem pravosudnih nadležnosti sa Republike Srpske bile bi stvorene osnove da se u doglednoj budućnosti taj viši sud pretvori u vrhovni sud BiH, što bi neminovno vodilo u nestanak sadašnjeg Vrhovnog suda Republike Srpske”, ističe Blagojević.

On kaže da zbog svega treba ići jedino na donošenje zakona o izmjenama postojećeg Zakona o Sudu BiH, na način da sadašnje Apelaciono odjeljenje tog suda bude izmješteno iz Sarajeva u Istočno Sarajevo ili Banjaluku i koje bi bilo organizovano kao samostalna cjelina unutar Suda BiH, čijeg bi rukovodioca imenovao VSTS BiH, a postojeće sudije tog suda bi nastavile rad u tako izmještenom odjeljenju.

Podsjećanja radi, na posljednjem sastanku lidera političkih partija koje čine vlast na nivou BiH dogovoreno je da do kraja mjeseca dva zakona budu usvojena u Parlamentarnoj skupštini BiH, i to Nacrt zakona o sudovima BiH i zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH. Oba ova zakona sutra će se naći na sjednici Savjeta ministara BiH, a kako je ranije istaknuto cilj svega je da BiH dobije pozitivnu ocjenu Evropske komisije i eventualno kasnije i datum za početak pregovora.

Related Topics:

Politika

BOŽOVIĆ: “Donošenje odluka vratiti u institucije sistema, ne u kafane”

“Načelno smo dogovorili uvođenje 13. neoporezive plate, izgradnju velikih solarnih elektrana za potrebe privrede, kao i formiranje ministarstva ekonomije, koje će objediniti sve procese i ubrzati procedure u korist domaće privrede. Uspostavićemo i fond za podsticaje u privredi kako bismo olakšali finansiranje daljeg razvoja i zapošljavanja u Republici Srpskoj”, objavio je Milorad Dodik na Iksu. “Ovu objavu gospodina Dodika ne mogu ostaviti bez komentara, jer je važno da javnost i građane podsjetimo na neke činjenice”, istakao je načelnik opštine Istočna Ilidža, Marinko Božović.

Zašto je to tek „načelno dogovoreno“?

Takve i slične mjere poslanici Srpske demokratske stranke i opozicije predlažu godinama, ali ih aktuelna vlast uporno ignoriše. Osnovno pitanje je: zašto ste tek načelno dogovorili, zašto se niste konkretno dogovorili i rekli od kada će se početi primjenjivati?

Drugo: Izgradnja solarnih elektrana za potrebe privrede.

Na kojoj mreži i sa kojim kapacitetima? Čak i oni koji se ne bave ovom oblašću znaju da na postojećoj mreži odavno nema slobodnih kapaciteta. Vaše stranačke kolege, koje upravljaju ovim sektorom, već su podijelile saglasnosti na priključke, pa privrednici danas mogu da grade samo za sopstvene potrebe, a za to im podrške nije potrebna.

Treće: Formiranje ministarstva ekonomije.

To je klasično prelivanje iz šupljeg u prazno. Promjena imena ministarstva ili formiranje novog ne donosi suštinske rezultate. Potrebne su korjenite reforme i sistemski pristup kako bi se privreda Republike Srpske, koja je u poslednjih 20 godina sistematski oslabljena, konačno počela oporavljati.

Četvrto: Formiranje fonda za podsticaje u privredi.

Ne možete s jedne strane govoriti o rasterećenju privrede, a s druge uvoditi nove namete. Ovakve mjere mogu imati smisla samo ako postoji povjerenje u institucije, a ono je odavno narušeno zbog neodgovornog upravljanja i političkih odluka. Najbolji primjer je isplata plata iz Fonda solidarnosti rudarima u preduzeću koje je privatizovano i gurnuto u stečaj dok radnici ostaju bez posla.

Na kraju, postavlja se ključno pitanje:

Da li ste prespavali poslednjih dvadeset godina, u kojima ste upravo Vi obavljali najodgovornije funkcije i donosili ključne odluke?

Za trenutno stanje u Republici Srpskoj snosite direktnu političku odgovornost.

Da ne bude da se ne slažem ni sa čim što ste napisali, slažem se sa Vašom poslednjom rečenicom.

Najbolje vrijeme za Republiku Srpsku tek dolazi, ali ne sa ovakvom politikom, već sa odgovornom i domaćinskom vlašću.

P.S. Donošenje odluka mora se vratiti u institucije sistema, tamo gdje im je mjesto, a ne u kafane i na privatna imanja.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ: Izvinjavamo se Savi Miniću što smo mu završili karijeru!

Napisao je ovo na društvenim mrežama narodni poslanik PDP-a i član PSS-a, Bojan Kresojević koji je objavio video isječak iz gostovanja na RTRS-u u kojem kaže da Republika Srpska jedina ima Vladu koja zarađuje na građanima u uslovima krize.

-Prihodi od PDV-a rastu 20 feninga po litri zbog povećanja cijene goriva, a povrat akcize iznosi samo 10 feninga. Najjeftinije gorivo je ono što funkcioneri sipaju u službene automobile, jer ga ne plaćaju iz svog džepa – naveo je Kresojević i dodao:

-Vlada je zakazala, zato je u Republici Srpskoj cijena goriva najveća. Gospodin Elek je pokušao braniti neodbranjivo, a ne zna ni koliko iznosi akciza po litri goriva. Milioni iz budžeta potrošeni na marketing nisu dovoljni SNSD-u da zaustave da istina izađe na vidjelo – izjavio je Kresojević

Nastavi čitati

Politika

DA NIJE SMIJEŠNO BILO BI TUŽNO! Investitori iz Singapura “isparili”

Ni četiri mjeseca nakon velike najave o izgradnji vjetroparka kod Trebinja čija se vrijednost procjenjuje na milijardu i po KM – konkretnih informacija nema.

Ko su investitori, gdje je projekat zapeo i zašto izostaju odgovori – pitanja su na koja ni nakon 4 mjeseca nismo dobili jasne odgovore.

Dok nadležni izbjegavaju kamere, opozicija tvrdi – riječ je o još jednoj predizbornoj priči.

Od najave da će investitori iz Singapura graditi vjetroelektranu u Trebinju do danas – gotovo potpuna tišina.

Na dopis koji smo još u decembru uputili na jedini dostupni mejl firme Zodic energy – odgovor nikada nije stigao. Pokušaji da dobijemo konkretnije informacije vodili su nas do Gradske uprave.

U neformalnom razgovoru, načelnica Odjeljenja za prostorno uređenje Amerisa Zavitan Jeftović rekla nam je da niko iz Gradske uprave Trebinje nije imao direktan kontakt sa firmom iz Singapura, već da je posrednik bio Zoran Butulija.

Ipak, pred kamere nije željela – prvo zbog viroze, a mjesec dana kasnije nije ispunila obećanje da će dati izjavu. Pred kamere nije želio ni Zoran Butulija, koji nam je, takođe u neformalnom razgovoru rekao da je u partnerstvu Zhongbo grupe koja je zvanično ranije odustala od projekta i Zodic energy u Banjaluci registrovana firma koja treba da gradi vjetropark u Trebinju. Butulija nas upućuje na Gu Šoućjena, direktora firme registrovane u Banjaluci.

Na naš upit, Šoiućjen nam je odgovorio da se trenutno nalazi u Kini te da će se vratiti u Banjaluku kroz desetak dana kada možemo dobiti odgovore. Nakon toga komunikacija je prekinuta pa ni nakon mjesec dana nemamo povratnu informaciju.

Sve to otvara niz pitanja – ko zapravo stoji iza projekta, kakva je veza između kineskih, singapurskih, ali i indijske firme sličnog naziva Zodiac energy do koje nas je dovela potraga za informacijama o singapurskoj firmi Zodic energy.

Zbog svega onoga što je ostalo nejasno, opozicija izražava ozbiljnu sumnju da će projekat uopšte biti realizovan, upozoravajući da se slične priče često aktiviraju upravo uoči izbora.

‘‘Tu je umiješano i nama jedno poznato ime firma Net invest iz Beograda na čijem je čelu Zoran Butulija, a koja je inače, gle čuda, davala papiur i neku vrstu opravdanja i procjene vrijednosti Komsar enerdžija kad ga je od Serdarova kupovao Luka Petrović i ERS i kad smo izgubili 300 miliona KM.

Čim vidite jedne te iste firme, ista imena, a već smo zbog njih izgubili stotine miliona maraka, ni ovdje ne možete očekivati ništa dobro. Ja bih volio da se naprave te vjetroelektrane i da Trebinje dobija 15 miliona KM godišnjih prihoda i da imamo nove izvore električne energije ali iskustvo nas uči da nijedan projekat ove vlasti za 20 godina korumpirana vlast nije mogla da završi, a pitanje je do kada će narod da podržava korumpiranu vlast iza koje ostaju samo desetine i stotine miliona KM izgubljenih sudskih sporova‘‘, rekao je za našu televiziju Nebojša Vukanović, lider liste Za pravdu i red.

Da je sve u vezi sa projektom vjetroelektrane u Trebinju od samog starta sumnjivo, smatra i Milica Radovanović. Predsjednik Gradskog odbora Srpske demokratske stranke u Trebinju.

‘‘Naše vlasti nama pričaju o milionskim iznosima koje planiraju dati firmi koja maltene ne postoji, mi nemamo nikakve transparentne podatke o njihovom poslovanju. Dakle, kako ste vi u stanju da nekome date milionski posao nekome za koga ne znate da li je uopšte kredibilan i sposoban da ispuni bilo šta od očekivanja koja vi imate.

Naš narod očigledno nije ni zainteresovan, mi brinemo brojne druge brige, kako da preživimo od dana do dana, kako da platimo gorivo, račune za struju i ostalo tako da mi o nekim firmama iz Singapura i milionskim iznosima koje poslove im dodjelujemo uopšte nemamo vremena da se njima bavimo‘‘, smatra Milica Radovanović.

Bez odgovora nadležnih, bez jasnih investitora i sa sve više nelogičnosti – priča o vjetroparku za sada više liči na političko obećanje nego na konkretan projekat

Reklo bi se da je priču o trebinjskom vjetroparku odnio vjetar – ali je izvjesno da će je isti taj vjetar ponovo donijeti prvom prilikom, i to baš u vrijeme predizborne kampanje. A dok se nadležni kriju iza izgovora i izbjegavaju javnost, ostaje stara izreka – ko želi, nađe način, a ko neće, nađe izgovor.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno