Connect with us

Analize

PREDVIĐANJA DO 2040. GODINE: Gdje ulagati i koga zapošljavati?

Ulaskom u treću deceniju ovog vijeka već su postale jasne tendencije koje će važiti i narednih 20 godina.

Vještačka inteligencija (AI) preuzima poslovnu i ostale realnosti i u narednom periodu svi će biti svedoci ubrzanog napetka ove grane industrije. Jedna od posljedica biće i promjena u potražnji za poslovima i profesijama.

U koje oblasti je pametno ulagati? Koji poslovi će doživjeti dupliranu potražnju?

Kako pišu futuristi i analitičari budućnosti, u narednih 20 godina desiće se eksplozija poslova u pojedinim industrijama.

Zanimljivo je da jedna futuristička struja predviđa da će dvije decenije koje dolaze biti posljednje kada će se ljudi masovno zapošljavati. Predviđanja su da će vještačka inteligencija dovoljno napredovati da zamijeni veći dio tržišta rada.

Dovoljno je samo uporediti kompanije koje su danas najveće, sa najvećim prihodima, a pri tom na platnom spisku zaposlenih imaju mali broj ljudi.

Google, na primjer, sa 250 milijardi dolara prihoda broji oko 170 hiljada zaposlenih.

Meta (Facebook, Instagram, WhatsApp) prihoduje oko 86 milijardi dolara i trenutno zapošljava 72 hiljade ljudi.

Ako se ovi podaci uporede sa General Motors kompanijom (prihodi 127 milijardi, zaposlenih 157 hiljada), očigledno je bitno drugačiji raspored snaga. Recimo, 2014. godine GM je prihodovao 3 milijarde a na spisku je bilo 200 hiljada zaposlenih.

U kompanijama koje se zasnivaju na AI očigledan je ’disbalans’ među snagama prihoda i broja ljudi. I, kako stvari stoje, ’disbalans’ će biti sve veći u korist prihoda. Biće potrebno sve manje ljudi jer će vještačka inteligencija preuzimati poslove.

Gdje ulagati?

Analitičari narednih 20 godina navode spisak oblasti u kojima očekuju najveći rast radnih mjesta i navode da će to biti poslovi koji neće zahtijevati posebne specijalizacije. Biće to navala poslova ’osrednjih’ stručnosti.

Obnova infrastrukture

Ako se pogleda svijet u globalu, mostovi, brane, mreže puteva, vodovodne i kanalizacione mreže kao i električni sistemi ostavština su od prije 50 godina. Razumno je, a i potreba, da se infrastruktura obnovi. Ovo je sektor kome će u narednih 20 godina preko biti potrebni projekti i zaposleni.

Promjena klime

Klimatske promjene su neizbježne i, htjeli ne htjeli, prilagođavanje je neminovno. Ovo podrazumijeva rad na zaštiti čitavih gradova, na prilazima velikim vodenim površinama, preseljenju čitavih naseljenih kompleksa, proizvodnji i primjeni novih materijala koji bolje podnose visoke temperature, recimo. Možda zvuči ekstremno, kako to piše Dejvid Tal futurista, ali već se velike klimatske promjene dešavaju u pojedinim dijelovima svijeta i iz godine u godine biće sve prisutnije. Ovdje se uključuju čitavi projekti uštede energije, od izolacije zgrada do ventilacija, gdje će biti potrebni novi zaposleni i nova ulaganja.

Energija nove generacije

Pitanje aktuelno više godina unazad – hoće li se ugalj i nafta kao izvori energije zamijeniti vjetrom i suncem? – traži ne samo odgovor već i nove snage, ideje i radna mjesta. Ovdje se postavlja čitav niz pitanja i problema. Ne samo da je zagađenje na listi argumentacija već i dotrajalost instalacija, zavisnost od napada, ratova i sukoba.

Masovna izgradnja

Futuristi posjećaju da će na planeti 2040. živjeti oko 9 milijardi ljudi. Postojaće velika potreba za mjestima za stanovanje. A, isto tako, analitičari u potencijalnom talasu nezaposlenosti vide povećanu potražnju za prostorima za život koji se iznajmljuju. Stvoriće se potreba za brzim, efikasnim i ekonomičnim zidanjem.

Njega starijih osoba

Bejbi bumersi ulaze u posljednje dane života. Milenijalci ulaze u doba zrelosti pred penziju. Ljudski život je duži. Ovo je sasvim dovoljno razloga koji najavljuju potrebu za zdravstvenim kadrom i razvijanje oblasti koja se bavi njegom starih. Zanimljivo je i zapažanje Tala da će porast broja bogatih pojedinaca koji će sebi moći da priušte posebnu njegu u starosti, otvoriti nove projekte.

Peer-to-peer

Peer-to-peer pružanje usluga i dobara će nastaviti rast. Predviđa se značajan skok razvijanja i upotrebe ovakvih servisa. Najbolji primjeri su Airbnb, Amazon, eBay, Uber, KupujemProdajem koji bilježe porast transakcija.

Proizvodnja hrane

Kako statistika kaže, od 60-ih godina bilježi se pad učešća stanovništva u proizvodnji hrane. Sada je na manje od 1%. Ovaj procenat će vrlo moguće biti veći, pišu analitičari, čak se očekuje iznenađujući porast. Svijet će sigurno postati topliji i suvlji što će otvoriti prostor za inovacije u proizvodnji hrane. Recimo, mnoge biljne vrste koje se proizvode za ishranu ljudi i stoke, donosiće manje ploda upravo zbog toplijih dana i suše i moraće da se zamijene otpornijim sortama. Poljoprivreda je sigurna prilika za ulaganje u narednih 20 godina, kažu i futuristi i analitičari, a prenosi Bonitet.

Analize

PAD KAMATA U EVROPI: Kamate padaju i u bankama u Republici Srpskoj

Potencijalno snižavanje kamatnih stopa na kredite u evrozoni nakon rasta koji je trajao više od godinu i po dana dovelo bi do toga da kamate padaju i u bankama u Republici Srpskoj, smatraju sagovornici “Nezavisnih novina”.

Naime, restriktivne monetarne politike Evropske centralne banke dovele su do konstantnog pada šestomjesečnog euribora.

Iz Evropske centralne banke su u najnovijem izvještaju naveli da se prethodna povećanja kamatnih stopa i dalje snažno prenose na privredu.

“Pooštreni uslovi finansiranja smanjuju tražnju, a to pomaže u smanjenju inflacije. Osoblje Evrosistema očekuje da će ekonomski rast ostati prigušen u bliskoj budućnosti. Osim toga, očekuje se da će se privreda oporaviti zbog rasta realnih prihoda – pošto ljudi imaju koristi od pada inflacije i rasta plata – i poboljšanja inostrane tražnje. Osoblje Evrosistema stoga vidi povećanje rasta sa prosječnih 0,6% za 2023. na 0,8% za 2024. i na 1,5% za 2025. i 2026”, naveli su iz ECB.

Dodali su da je Upravni savjet odlučan da obezbijedi da se inflacija blagovremeno vrati na srednjoročni cilj od 2%.

“Na osnovu svoje trenutne procjene, Upravni savjet smatra da su ključne kamatne stope ECB na nivoima koji će, ako se održavaju dovoljno dugo, dati značajan doprinos ovom cilju. Buduće odluke Upravnog savjeta će obezbijediti da njegove kamatne stope budu postavljene na dovoljno restriktivnim nivoima onoliko dugo koliko je potrebno”, kazali su iz Evropske centralne banke.

Prema podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske, prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa na ukupne kredite banaka iz RS zaključno sa 30. septembrom prošle godine iznosi 5,83% i veća je za 0,73 procentna poena.

“Ukupna prosječna efektivna kamatna stopa iznosi 6,93% i veća je za 0,9 odsto u odnosu na 2022. godinu”, istakli su iz Agencije za bankarstvo RS.

Srđan Šuput, direktor ove agencije, naveo je prije nekoliko dana da će se banke morati prilagoditi na pad euribora te korigovati svoje kamatne stope.

“Kako su povećali, tako mogu da ih i smanje. Apelujemo da to učine i mjere koje smo kao regulator donosili išle su u pravcu da teret krize ne bude na leđima klijenata”, kazao je Šuput medijima.

Srđan Kondić, predsjednik Uprave Addiko banke Banjaluka, istakao je za “Nezavisne novine” da treba razdvojiti očekivanja stručne javnosti od stavova donosioca odluka, a konkretno za evrozonu to je Evropska centralna banka (ECB).

“Da li će i kada doći do pada kamatnih stopa u EU, pa posljedično i u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, primarno zavisi od kretanja stope inflacije kao i ekonomskog stanja ključnih evropskih zemalja, prije svega Njemačke, koja se trenutno suočava sa ozbiljnim ekonomskim izazovima”, naveo je Kondić.

Prema njegovim riječima, ECB se još nije eksplicitno izjasnila na ovu temu kao što je, na primjer američki FED, koji je jasno najavio pad kamatnih stopa.

“ECB je u septembru zadnji put podigao referentne kamate i tada su komunicirali da očekuju da je plafon dosegnut i da će kamatne stope ostati duži period nepromijenjene, ali će pratiti inflaciju i signale tržišta. Nakon naglog pada inflacije u novembru na 2,4% u EU, tokom decembra smo imali ponovni uzlet na 2,9%, a u Njemačkoj čak 3,8%, što je bilo suprotno očekivanjima i trendu. Vjerovatno ćemo više znati nakon sljedećeg sastanka Upravnog odbora ECB-a, koji se očekuje 25. januara”, naglasio je Kondić.

Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da se može očekivati da ove godine kamatne stope budu niže u bankama u Srpskoj.

“Situacija nije baš tako jednostavna i linearna. Ipak, ECB je zaustavio dalji rast kamatnih stopa. Likvidnost bankarskog sektora u Evropi je visoka, te uz procjenu neće doći do daljeg rasta kamatnih stopa. Većina banaka kod nas je vezala kamatne stope najčešće za libor (međubankarska stopa koja predstavlja dnevnu referentnu kamatnu stopu po kojoj banke jedna drugoj nude novac za posuđivanje na londonskom međubankarskom tržištu) i padom libora očekuje se da po automatizmu dođe do pada kamatnih stopa i kod nas. Moram podsjetiti da banke kod nas nisu u potpunosti prenijele rast kamatnih stopa iz evrozone, tako da ne možemo ni očekivati isti pad kamatnih stopa u Evropi. Znači, ukratko, nismo isto podizali kamate kao banke u Evropi, tako da nećemo ni smanjivati kamate na istom nivou”, objašnjava Đogo.

Istakao je da možemo očekivati da krediti za stanovništvo ove godine budu jeftiniji.

“Ipak, ne treba podgrijavati nadu da će krediti biti dramatično jeftiniji”, kazao je Đogo.

Nastavi čitati

Analize

PROBLEM PRIVREDNIKA U FEDERACIJI: Nove cijene struje ugroziće veliki broj firmi

Cijena električne energije za privrednike u FBiH od naredne godine mogla bi biti veća za 20 odsto, najava je Vlade FBiH, dok iz Udruženja poslodavaca ističu da povećanje tih cijena privredi vodi povećanju cijena roba i usluga, ali uticaće i na poslovanje velikog broja firmi i smanjiće se konkurentnost domaće privrede.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, kazao je za “Nezavisne novine” da su ranije najave bile da će cijena električne energije skočiti i 70 odsto, što je za privrednike bilo nezamislivo, ali, kako kaže, i sadašnje najave od 20 odsto više cijene su za privrednike previsoke.

“Za dvije godine smo došli do poskupljenja za 72 odsto, te kad se to sabere jako je visoko povećanje cijena za privrednike, bez obzira na to što Vlada FBiH, ali i ‘Elektroprivreda BiH’ to pravdaju cijenama na tržištu, koje su kod nas niže nego u regiji”, ističe Smailbegović i dodaje da to nikako nisu argumenti zbog čega bi trebalo da budu više cijene.

“BiH treba da zbog svoje konkurentnosti ima konkurentnu cijenu električne energije zato što je to naš domaći resurs, ne uvozimo, ne ovisimo od uvoznih cijena”, kazao je Smailbegović i istakao da bi njena cijena trebalo da bude prednost privredi kako bi to iskoristila za razvoj.

“Nažalost, s poskupljenjem se to gubi jer će nove cijene značajno uticati na veliki broj firmi”, kazao je Smailbegović.

Dodao je da je s druge strane paralelan pritisak na povećanje plata radnicima, što je razumljivo s obzirom na inflaciju.

“Sad će ovo povećanje cijena pojačati inflaciju pa će odmah biti pritiska na cijene. To je spirala koja nema kraj. Ovo je loša odluka Vlade FBiH”, kazao je Smailbegović i istakao da treba naći način da se saniraju rudnici i “Elektroprivreda BiH”.

“Još nije konačna odluka Vlade, još se nadamo da će to biti znatno niže”, zaključio je Smailbegović i istakao da bi početkom naredne godine privrednicima trebalo da stižu ugovori sa novom cijenom.

“Vlada Federacije BiH uskoro bi trebalo da ide na ograničenje povećanja cijena električne energije privrednicima”, potvrdio je Vedran Lakić, federalni ministar energije, rudarstva i industrije, koji je rekao da bi izvjesno povećanje za privrednike u idućoj godini moglo biti ipak do 20 odsto, shodno mjeri koju je spremna povući Vlada FBiH.

“Rudnici su u katastrofalnom stanju. ‘Elektroprivreda BiH’ i resorno ministarstvo skupa s Vladom FBiH je stavila cijeli fokus na oporavak rudnika, smanjenje broja neproizvodnih radnika koji opterećuju poslovanje rudnika. To sve činimo kako bismo pokušali vratiti energetski sistem na stanje u kojem mora biti”, kazao je Lakić.

Dodao je da je vrlo loše stanje i u “Elektroprivredi BiH”, koja će prema projekcijama u ovoj godini poslovati u minusu od 90 miliona KM.

“Nije dobro šta se nalazi u elektroprivredama, a mi moramo obezbijediti sigurno snabdijevanje električnom energijom za naredni period. Ovaj period je izazovan, EU nas tjera da cijena bude tržišna u BiH, ali mi to ne možemo dozvoliti jer bi ona iznosila oko 140 evra/MWh. To je preko 85 odsto više od trenutne cijene koju ima privreda. Vlada FBiH će vrlo vjerovatno ići na ograničenje da to povećanje bude do 20 odsto, kao što je bilo i u prethodnim godinama”, kazao je Lakić.

Nastavi čitati

Analize

IZ DIJASPORE U BIH stiže milijarde KM, zvaničnu brojku POVEĆAVAJU TRANSFERI U KEŠU

Podaci Centralne banke BiH pokazuju da su samo u prvom kvartalu 2023. godine ukupni tekući transferi iznosili 1,116 milijardi KM, ali se pretpostavlja da su brojke i znatno veće ako se računaju i transferi “iz ruke u ruku”.

Oko deset posto ukupnog novca koji trošimo u BiH nismo zaradili, već su nam to poslali naši ljudi iz inostranstva, kaže zvanična statistika.

Prema podacima Centralne banke BiH, dijaspora je u Bosnu i Hercegovinu u prošloj godini uplatila rekordnih 4,9 milijardi maraka. U 2021. godini uplatila je 4,3, a u pandemijskoj 2020. godini u Bosnu i Hercegovinu iz dijaspore se slilo 3,8 milijardi maraka, piše BHRT.

Ipak, pretpostavlja se da je ta brojka skoro dvostruko veća jer u nju nisu uračunati “neformalni” i transferi “iz ruke u ruku”. Osim slanja novca, bh. dijaspora značajan novac potroši i tokom praznika i posjeta domovini.

Nastavi čitati

Aktuelno