Connect with us

Svijet

RASPOREDIĆEMO VOJSKU I ORUŽJE u blizini granice sa Finskom

Ruski predsjednik Vladimir Putin je kazao da će Rusija rasporediti vojsku i oružje u blizini granice s Finskom. On je u intervjuu agenciji RIA Novosti i televiziji Rossiya-1 ulazak Finske i Švedske u Sjevernoatlantski savez nazvao “beznačajnim korakom”.

“Tamo (na finskoj granici) nismo imali vojnika, sada će oni biti tamo. Nije bilo sistema za uništavanje, sada će se tamo pojaviti. Sa stajališta osiguranja vlastitih nacionalnih interesa, ovo (za Finsku i Švedsku) je apsolutno beznačajan korak”, izjavio je Putin.

Finska, neutralna decenijama, postala je 31. članica NATO-a prošlog aprila, Švedska se pridružila savezu u martu ove godine. Obje države, kao i njihovi saveznici, uvjerene su da će članstvo u grupi za kolektivnu odbranu pridonijeti njihovoj sigurnosti, ali i sigurnosti cijelog saveza.

“Kada je ruski predsjednik Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu prije dvije godine, želio je smanjiti utjecaj NATO-a, steći veću kontrolu nad svojim susjedima i uništiti Ukrajinu kao suverenu državu. Ali nije uspio u tome. Sjevernoatlantski savez je još jača, a Ukrajina je bliža NATO-u kao nikada prije”, komentirao je nedavno zbivanja u savezu njegov čelnik Jens Stoltenberg.

Moskva je već izjavila da će odgovoriti na širenje odbrambenog saveza u pravom trenutku i bez žurbe.

Spremnost za nuklearni rat
Predsjednik Putin također je u intervjuu za agenciju RIA Novosti izjavio da je Rusija spremna za nuklearni rat s vojno-tehnološkog gledišta.

Kada je njezin opstanak u opasnosti, spreman je upotrijebiti nuklearno oružje. Međutim, Putin je rekao i da ne vodi sve nuklearnom ratu. Prema njegovim riječima, nikada nije bilo potrebe za raspoređivanjem nuklearnog oružja u ratu u Ukrajini: “Zašto bi nam trebalo oružje za masovno uništenje? Nikada se takva potreba nije pojavila”, rekla je predsjednica.

Putin je dalje rekao da ako Sjedinjene Američke Države provedu nuklearne pokuse, Rusija bi mogla učiniti isto. Istovremeno je poručio SAD-u da će ih Rusija, ako se američki vojnici pojave u Ukrajini, tretirati kao interventne snage.

“U SAD-u ima dovoljno stručnjaka u području rusko-američkih odnosa i u području strateškog obuzdavanja. Stoga ne mislim da sve vodi (nuklearnom sukobu), ali mi smo spremni za to. Oružje je tu da se koristi”, rekao je Putin u intervjuu.

Ruski predsjednik također je u intervjuu ustvrdio da je Rusija spremna pregovarati o Ukrajini, ali samo ako se razgovori temelje na “stvarnosti”.

“Ovo ne bi trebao biti pauza za ponovno naoružavanje neprijatelja, već ozbiljan razgovor koji uključuje sigurnosne garancije za Rusku Federaciju”, rekao je Putin.

Mogućnost mira
Kijev je u više navrata upozorio da odbija kompromis oko svojih zahtjeva u potencijalnim mirovnim pregovorima – između ostalog, povlačenja ruskih trupa s ukrajinskog teritorija i vraćanja granica zemlje na stanje iz 1991., dakle uključujući i poluotok Krim. Moskva to odbacuje.

Od početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022., ruski je predsjednik u više navrata govorio o spremnosti za korištenje nuklearnog oružja, posljednji put u svom govoru o stanju u zemlji u februaru, kada je upozorio Zapad da produbljivanje njegove upletenosti u borbe u Ukrajina bi značila opasnost od nuklearnog rata.

Ubrzo nakon invazije na Ukrajinu, Putin je naredio da se ruske nuklearne snage stave u visoku razinu borbene spremnosti, prošle godine također je rasporedio nuklearno oružje u susjednoj Bjelorusiji i suspendirao je sudjelovanje Rusije u Novom START sporazumu, koji ograničava broj nuklearne bojeve glave i njihovi nosači.

U vezi s postupcima Rusije, američki predsjednik Joe Biden rekao je u febrauru da “uvijek moramo brinuti o nuklearnom sukobu”.

Putin se u intervjuu kratko osvrnuo na nedavne ukrajinske napade na ruske regije.

“Ne sumnjam da je glavni cilj, ako ne poremetiti predsjedničke izbore u Rusiji, onda barem na neki način poremetiti normalan proces izražavanja volje građana”, rekao je.

U intervjuu je predsjednik Putin komentirao i američke izbore.

“Ne miješamo se ni u kakve izbore. Kao što sam već mnogo puta rekao, radit ćemo sa svakim čelnikom koji ima povjerenje američkog naroda, američkih glasača”, kazao je Putin, prenosi Klix.

Svijet

BLIŽE SE NAJVEĆI IZBORI NA SVIJETU! Ankete pokazuju Bajden ili Tramp

U novembru će se održati predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama, a najveće šanse za novi mandat u Bijeloj kući imaju bivši predsjednik Donald Tramp i aktuelni Džo Bajden.

U trku za fotelju u Ovalnoj kancelariji uključio se i Robert Kenedi Mlađi, ali kao nezavisnom kandidatu, ne daju mu se prevelike šanse.

Po dosadašnjim anketama, drugom mandatu bliži je republikanski kandidat, ali i demokrate imaju svoju računicu.

Kako se bliži dan izbora, sve češće se vrši ispitivanje pulsa nacije, a jednu takvu anketu pokrenula je stranica “World of Statistics”.

Kao mogući odgovori, ponuđeni su Donald Tramp, Džo Bajden, treća opcija, a kao i mogućnost da se ne izađe na izbore.

Pomenuta stranica ima skoro četiri miliona pratilaca, a samo u prvih 10 minuta od pokretanja ankete, glasalo je više od 5.000 ljudi.

Nastavi čitati

Svijet

PAPA UPOTRIJEBIO UVREDLJIVU RIJEČ! Vatikan se izvinio LGBT osobama

Vatikan se izvinio nakon što je papa Franjo upotrijebio veoma uvredljivu riječ za gej muškarce.

– Papa Franjo upoznat je sa nedavno objavljenim člancima o razgovoru iza zatvorenih vrata sa biskupima. Kao što je u više navrata izjavio: `U Crkvi ima mjesta za svakoga, za sve! Niko nije beskoristan, niko nije suvišan, ima mjesta za svakoga` – navodi se u saopštenju.

U objavi se dodaje da papa “nikada nije namjeravao da vrijeđa ili koristi homofobične izraze i izvinjava se onima koji su se osjetili uvrijeđenim upotrebom termina koji su drugi prijavili”.

Papa je na sastanku iza zatvorenih vrata sa biskupima upotrijebio uvredljiv izraz za gej populaciju, te navodno ponovio da takvim muškarcima ne bi trebalo dozvoliti da postanu sveštenici.

Nastavi čitati

Svijet

RASTE BROJ ŽRTAVA: Više od 2.000 mrtvih u klizištima, do sada pronađeno svega šest tijela

Vlada Papua Nove Gvineje saopštila je danas da se strahuje da je u nedavnim klizištima u unutrašnjosti zemlje poginulo više od dvije hiljade ljudi.

Selo koje je zatrpano blatom broji više od 4.000 stanovnika i nalazi se u zabačenom području u unutrašnjosti te siromašne ostrvske zemlje sjeverno od Australije, čineći potragu i spasavanje komplikovanim i opasnim.

Broj mrtvih koji je saopšten gotovo je trostruko veći od procjene UN da je poginulo 670 ljudi. Do sada su pronađeni ostaci samo šest osoba.

U pismu rezidentnom koordinatoru Ujedinjenih nacija u nedjelju, u koje je Asošiejted pres imao uvid, vršilac dužnosti direktora Nacionalnog centra za katastrofe Papue Nove Gvineje Luseta Laso Mana rekao je da je klizište “zatrpalo više od 2.000 ljudi” i izazvalo “velika razaranja” u selu Jambali u centralnoj provinciji Enga.

Procjene o žrtvama uveliko su varirale od kada se katastrofa dogodila, a nije odmah jasno kako su zvaničnici stigli do tog broja stradalih.

Vlada Papue Nove Gvineje danas je zvanično zatražila veću međunarodnu pomoć.

Preživjeli su oklijevali da dozvole upotrebu teške mašinerije jer ne žele da se oštete tijela njihovih rođaka, rekao je šef misije agencije UN za migracije u Papui Novoj Gvineji Serhan Aktoprak.

Konvoji sa humanitarnom pomoći mogu da putuju samo po danu zbog bezbjednosnih rizika, a sa dvosatnom vožnjom u oba smjera, njihovo vrijeme na licu mjesta je ozbiljno ograničeno, rekao je Aktoprak.

Dugogodišnji plemenski rat u provinciji Enga nije popustio uprkos katastrofi, što znači da vojnici moraju da obezbijede konvoje pomoći koji su krenuli ka Jambaliju.

Nastavi čitati

Aktuelno