Connect with us

Svijet

SAD raspoređuju nuklearno oružje po Evropi

Amerika je ubrzala raspoređivanje ubrzane verzije nuklearnog naoružanja u bazama NATO u Evropi, navodi se u diplomatskoj prepisci, izjavili su izvori portala “Politico”.

Prema navodima “Politica”, koji se poziva na izjave američkih zvaničnika datih tokom ovog mjeseca na sastanku iza zatvorenih vrata u Briselu, prebacivanje poboljšane verzije bombe B6112, koje je bilo planirano za proljeće naredne godine, sada će biti obavljeno u decembru.

Ovim potezom mijenjaju se starije verzije oružja novijim tipovima u raznim skladišnim prostorima u Evropi radi potencijalne upotrebe američkih i savezničkih bombardera te borbenih aviona.

“Politico” ističe da će raspoređenje novih vrsta naoružanja dodatno zategnuti ionako opasnu situaciju na Starom kontinentu zbog rata u Ukrajini.

NATO je prije desetak dana počeo svoju godišnju nuklearnu vježbu, a u kojoj učestvuje sedamdesetak letjelica.

Rusija je u srijedu održala nuklearnu vježbu koju je Sergej Šojgu, ruski ministar odbrane, opisao kao simulaciju masovnog nuklearnog udara kao odgovor na sličan napad na Rusiju.

“Bilo bi čudno da se srlja sa ovim oružjem, jer se sve vrijeme govori da neće odgovoriti na sličnu situaciju sa atomskim naoružanjem”, rekao je Jans Kristensen, direktor Projekta za nuklearnu informaciju pri Federaciji američkih naučnika.

Dvije osobe upoznate sa dolaskom atomskog naoružanja u Evropu potvrdile su da je ubrzano prebacivanje i da je to potvrđeno u diplomatskoj prepisci.

Visoki američki vojni zvaničnici poslali su 101. vazdušnodesantnu diviziju u Rumuniju, na granicu sa Ukrajinom, odakle bi mogli, u slučaju napada na NATO, da se uključe u sukob sa Rusijom, ali ruski ambasador u SAD Anatolij Antonov kaže da bi takav potez izazvao katastrofalne posljedice.

Iako su američki političari, na čelu sa predsjednikom Džozefom Bajdenom, odbacili mogućnost da se američka vojska uključi u sukob, Antonov je istakao da je Moskva skrenula pažnju američkim političarima da su “bravurozne izjave američkih vojnih komandanata neprihvatljive”.

On je, takođe, rekao da Moskva neće stajati skrštenih ruku dok Pentagon ne popravi takav rječnik.

“Nećemo tolerisati situaciju u kojoj na ruskim granicama rastu vojne prijetnje. Direktno učešće vojske SAD u borbama dovelo bi do pogubnih posljedica. Uvjeren sam da dalje zaoštravanje situacije nije u interesu Vašingtona”, poručio je Antonov.

Konstantin Voroncov, zvaničnik ruskog Ministarstva spoljnih poslova, rekao je da bi komercijalni sateliti SAD i njihovih saveznika mogli postati legitimna meta za Rusiju, ako se umiješaju u rat u Ukrajini.

“Kvazicivilna infrastruktura mogla bi postati legitimna meta za recipročni napad. Govorim o umiješanosti komponenti civilne infrastrukture u svemiru, uključujući komercijalnu, SAD i njihovih saveznika u sukobima”, naglasio je Voroncov, prenio je TASS.

Infrastrukturnim objektima u gradu Zaporožju, koji je pod kontrolom Ukrajine, prekinuta je isporuka struje, a tokom noći sa srijede na četvrtak izbio je požar, saopštio je Anatolij Kurtev, sekretar Gradskog vijeća.

“Imamo izvještaje o požaru. Infrastrukturnim objektima prekinuta je isporuka električne energije”, napisao je on na svom Telegram kanalu, prenio je TASS.

Pentagon testirao hipersonično oružje
Američka vojska i mornarica ispalile su raketu sa lansirne platforme u Virdžiniji da bi testirale komponente hipersoničnog oružja.

Ovim je testirana oprema za komunikaciju i navigaciju, kao i materijali koji mogu da izdrže toplotu koja se stvara prilikom postizanja pet puta veće brzine od brzine zvuka, navela je u saopštenju američka mornarica.

Krajem nedjelje planirano je da lansiraju još jednu raketu, čime bi okončali posljednju rundu testiranja, prenio je RT.

Hipersonična klizna vozila lansiraju se iz rakete u gornje slojeve atmosfere, a potom na putu do mete dostižu brzinu od oko 6.200 kilometara na sat.

Svijet

Vlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA

Vlada Bugarske povukla je nacrt budžeta za 2026. godinu nakon velikih demonstracija u Sofiji, samo mjesec dana prije nego što bi zemlja trebala da uvede evro.

Više desetina hiljada ljudi izašlo je juče na ulice glavnog grada kao znak protesta povodom budžeta koji je usvojen u prvom čitanju u parlamentu.

Demonstranti su pozvali na smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje i penzije i upozorili da bi budžet mogao da ostavi prostor za korupciju.

Organizatori su saopštili da je 50.000 ljudi prisustvovalo mitingu koji je počeo mirno, ali se završio neredima u sjedištu jedne od vladajućih partija.

Maskirana lica su bacala petarde, boce, konzerve i druge predmete na policiju, koja je upotrijebila suzavac i biber sprej.

Prijavljeno je da je bilo povrijeđenih na obje strane, a 71 osoba uhapšena je zbog vandalizma.

Nastavi čitati

Svijet

PITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi

Rusija je 30. marta 1867. potpisala ugovor za koji mnogi tvrde da je bio jedan od najvećih ekonomskih promašaja u istoriji. Aljaska je tada iz ruskih prešla u ruke Sjedinjenih Američkih Država.

Vrijednost posla iznosila je 7,2 miliona dolara. Hektar zemlje plaćen je 35 centi. Kada se 7,2 miliona dolara prebace u današnju vrijednost, Amerikanci su Aljasku platili 125 miliona dolara.

U cjeloj priči najzanimljivije je to da su u vrijeme kupovine Aljaske mnogi u Americi bili protiv tog posla. Aljaska je bila nenaseljena. U Vašingtonu su Aljasku zvali zaleđena pustahija. Ipak, pronalazak zlata je promijenio sve. Aljaska je jedno od deset najbogatijih mjesta na svijetu. Aljaska ima ogromne zalihe rudnog bogatstva sa nalazištima uglja, bakra, zlata, srebra, cinka, olova. Tu su i nalazišta nafte, prirodna bogatstva, ribolov. Amerikanci su platili kap vode u moru bogatstva.

Krimski rat
Postavlja se pitanje zašto je Rusija prodala Aljasku. Jesu li u Moskvi znali kakvu grešku prave? Odgovor na to pitanje je manje bitan pred činjenicom da je Rusija praktično bila primorana na prodaju Aljaske. Naime, Rusija je 1856. godine izgubila Krimski rat koji je vodila protiv Francuske, Velike Britanije i Otomanske imperije. Rusija je bila poražena, ponižena i ekonomski iscrpljena. Rusiji je trebao novac za oporavak, a imperator Aleksandar Drugi plašio se da neće moći da kontroliše Aljasku jer se ona graničila sa Kanadom kojom je upravljao vječiti ruski neprijatelj – Velika Britanija.

U Moskvi su bili ubjeđeni da su napravili odličan posao. Dobili su svjež novac i rešili se potencijalnog problema – novog rata sa Velikom Britanijom. Osim toga, prodajom Aljaske Americi postavili su temelje budućeg odnosa snaga na Tihom okeanu koji će kontrolisati Vašington. Tako je ostalo do danas. Jedino se postavlja pitanje da li taj status danas odgovara Moskvi. Vjerovatno ne, piše Politikin magazin.

Nastavi čitati

Svijet

NEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da ukoliko Evropa otpočne rat sa Rusijom, Moskva neće imati “sa kim da pregovara”.

– Rusija nema namjeru da ratuje sa evropskim zemljama, ali ako Evropa počne rat, Rusija je spremna na to odmah – rekao je Putin novinarima, prenosi Sputnjik. Putin je izjavio danas, tokom održavanja investicionog foruma “Rusija zove”, da je Pokrovsk (Krasnoarmejsk) “dobra baza” za rješavanje svih zadataka protivvazdušne odbrane (PVO) i pozvao strane novinare da posjete taj grad i “sve vide svojim očima”

– Krasnoarmejsk je dobra baza za rješavanje svih zadataka snaga protivvazdušne odbrane, odavde je pogodno kretati se u bilo kom pravcu koji Generalštab Ruske Federacije smatra potrebnim – naveo je Putin dodajući da su mu zato ruske i ukrajinske oružane snage pridavale poseban značaj, prenosi Sputnjik.

Ranije je komandant grupe Centar Valerij Solodčuk obavestio ruskog Putina da je Pokrovsk “zauzet” i da je u gradu u toku potraga i uništavanje manjih grupa ukrajinskih oružanih snaga. Međutim, Ukrajina je demantovala te tvrdnje, navodeći da ukrajinske snage nastavljaju odbrambene operacije na, kako su naveli, teškim dijelovima fronta.

“Uspješno se borimo sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju”
Putin je tokom govora na forumu naveo i da je turbulentnost u savremenom svijetu izazvana nekonkurentnim metodama borbe nekih zapadnih zemalja, navodeći da se Rusija uspješno bori sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju.

On je dodao da zapadne zemlje žele da uklone konkurente i sačuvaju svoje nekadašnje privilegije i monopol koji im, kako je naveo, izmiče.

Prema Putinovim riječima, Zapadu ne uspjeva da upravlja svetskom ekonomijom pomoću sankcija, prenio je Sputnjik.

Istakao je da je apsolutna većina zemalja sveta nastrojena pragmatično i da će Rusija sa njima sarađivati.

– Što se tiče Rusije, ona svakako osjeća spoljni pritisak. Međutim, naša zemlja i naša ekonomija se uspješno nose sa ovim izazovima – rekao je Putin na forumu pod nazivom “Rusija zove” koji je organizovala VTB međunarodna grupacija banaka i finansijskih kompanija.

Forum okuplja kreatore politike, investitore i poslovne ličnosti u cilju promocije dijaloga i strateških investicija u rusku privredu.

Nastavi čitati

Aktuelno