Connect with us

Svijet

SAD raspoređuju nuklearno oružje po Evropi

Amerika je ubrzala raspoređivanje ubrzane verzije nuklearnog naoružanja u bazama NATO u Evropi, navodi se u diplomatskoj prepisci, izjavili su izvori portala “Politico”.

Prema navodima “Politica”, koji se poziva na izjave američkih zvaničnika datih tokom ovog mjeseca na sastanku iza zatvorenih vrata u Briselu, prebacivanje poboljšane verzije bombe B6112, koje je bilo planirano za proljeće naredne godine, sada će biti obavljeno u decembru.

Ovim potezom mijenjaju se starije verzije oružja novijim tipovima u raznim skladišnim prostorima u Evropi radi potencijalne upotrebe američkih i savezničkih bombardera te borbenih aviona.

“Politico” ističe da će raspoređenje novih vrsta naoružanja dodatno zategnuti ionako opasnu situaciju na Starom kontinentu zbog rata u Ukrajini.

NATO je prije desetak dana počeo svoju godišnju nuklearnu vježbu, a u kojoj učestvuje sedamdesetak letjelica.

Rusija je u srijedu održala nuklearnu vježbu koju je Sergej Šojgu, ruski ministar odbrane, opisao kao simulaciju masovnog nuklearnog udara kao odgovor na sličan napad na Rusiju.

“Bilo bi čudno da se srlja sa ovim oružjem, jer se sve vrijeme govori da neće odgovoriti na sličnu situaciju sa atomskim naoružanjem”, rekao je Jans Kristensen, direktor Projekta za nuklearnu informaciju pri Federaciji američkih naučnika.

Dvije osobe upoznate sa dolaskom atomskog naoružanja u Evropu potvrdile su da je ubrzano prebacivanje i da je to potvrđeno u diplomatskoj prepisci.

Visoki američki vojni zvaničnici poslali su 101. vazdušnodesantnu diviziju u Rumuniju, na granicu sa Ukrajinom, odakle bi mogli, u slučaju napada na NATO, da se uključe u sukob sa Rusijom, ali ruski ambasador u SAD Anatolij Antonov kaže da bi takav potez izazvao katastrofalne posljedice.

Iako su američki političari, na čelu sa predsjednikom Džozefom Bajdenom, odbacili mogućnost da se američka vojska uključi u sukob, Antonov je istakao da je Moskva skrenula pažnju američkim političarima da su “bravurozne izjave američkih vojnih komandanata neprihvatljive”.

On je, takođe, rekao da Moskva neće stajati skrštenih ruku dok Pentagon ne popravi takav rječnik.

“Nećemo tolerisati situaciju u kojoj na ruskim granicama rastu vojne prijetnje. Direktno učešće vojske SAD u borbama dovelo bi do pogubnih posljedica. Uvjeren sam da dalje zaoštravanje situacije nije u interesu Vašingtona”, poručio je Antonov.

Konstantin Voroncov, zvaničnik ruskog Ministarstva spoljnih poslova, rekao je da bi komercijalni sateliti SAD i njihovih saveznika mogli postati legitimna meta za Rusiju, ako se umiješaju u rat u Ukrajini.

“Kvazicivilna infrastruktura mogla bi postati legitimna meta za recipročni napad. Govorim o umiješanosti komponenti civilne infrastrukture u svemiru, uključujući komercijalnu, SAD i njihovih saveznika u sukobima”, naglasio je Voroncov, prenio je TASS.

Infrastrukturnim objektima u gradu Zaporožju, koji je pod kontrolom Ukrajine, prekinuta je isporuka struje, a tokom noći sa srijede na četvrtak izbio je požar, saopštio je Anatolij Kurtev, sekretar Gradskog vijeća.

“Imamo izvještaje o požaru. Infrastrukturnim objektima prekinuta je isporuka električne energije”, napisao je on na svom Telegram kanalu, prenio je TASS.

Pentagon testirao hipersonično oružje
Američka vojska i mornarica ispalile su raketu sa lansirne platforme u Virdžiniji da bi testirale komponente hipersoničnog oružja.

Ovim je testirana oprema za komunikaciju i navigaciju, kao i materijali koji mogu da izdrže toplotu koja se stvara prilikom postizanja pet puta veće brzine od brzine zvuka, navela je u saopštenju američka mornarica.

Krajem nedjelje planirano je da lansiraju još jednu raketu, čime bi okončali posljednju rundu testiranja, prenio je RT.

Hipersonična klizna vozila lansiraju se iz rakete u gornje slojeve atmosfere, a potom na putu do mete dostižu brzinu od oko 6.200 kilometara na sat.

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno