Connect with us

Svijet

SAD raspoređuju nuklearno oružje po Evropi

Amerika je ubrzala raspoređivanje ubrzane verzije nuklearnog naoružanja u bazama NATO u Evropi, navodi se u diplomatskoj prepisci, izjavili su izvori portala “Politico”.

Prema navodima “Politica”, koji se poziva na izjave američkih zvaničnika datih tokom ovog mjeseca na sastanku iza zatvorenih vrata u Briselu, prebacivanje poboljšane verzije bombe B6112, koje je bilo planirano za proljeće naredne godine, sada će biti obavljeno u decembru.

Ovim potezom mijenjaju se starije verzije oružja novijim tipovima u raznim skladišnim prostorima u Evropi radi potencijalne upotrebe američkih i savezničkih bombardera te borbenih aviona.

“Politico” ističe da će raspoređenje novih vrsta naoružanja dodatno zategnuti ionako opasnu situaciju na Starom kontinentu zbog rata u Ukrajini.

NATO je prije desetak dana počeo svoju godišnju nuklearnu vježbu, a u kojoj učestvuje sedamdesetak letjelica.

Rusija je u srijedu održala nuklearnu vježbu koju je Sergej Šojgu, ruski ministar odbrane, opisao kao simulaciju masovnog nuklearnog udara kao odgovor na sličan napad na Rusiju.

“Bilo bi čudno da se srlja sa ovim oružjem, jer se sve vrijeme govori da neće odgovoriti na sličnu situaciju sa atomskim naoružanjem”, rekao je Jans Kristensen, direktor Projekta za nuklearnu informaciju pri Federaciji američkih naučnika.

Dvije osobe upoznate sa dolaskom atomskog naoružanja u Evropu potvrdile su da je ubrzano prebacivanje i da je to potvrđeno u diplomatskoj prepisci.

Visoki američki vojni zvaničnici poslali su 101. vazdušnodesantnu diviziju u Rumuniju, na granicu sa Ukrajinom, odakle bi mogli, u slučaju napada na NATO, da se uključe u sukob sa Rusijom, ali ruski ambasador u SAD Anatolij Antonov kaže da bi takav potez izazvao katastrofalne posljedice.

Iako su američki političari, na čelu sa predsjednikom Džozefom Bajdenom, odbacili mogućnost da se američka vojska uključi u sukob, Antonov je istakao da je Moskva skrenula pažnju američkim političarima da su “bravurozne izjave američkih vojnih komandanata neprihvatljive”.

On je, takođe, rekao da Moskva neće stajati skrštenih ruku dok Pentagon ne popravi takav rječnik.

“Nećemo tolerisati situaciju u kojoj na ruskim granicama rastu vojne prijetnje. Direktno učešće vojske SAD u borbama dovelo bi do pogubnih posljedica. Uvjeren sam da dalje zaoštravanje situacije nije u interesu Vašingtona”, poručio je Antonov.

Konstantin Voroncov, zvaničnik ruskog Ministarstva spoljnih poslova, rekao je da bi komercijalni sateliti SAD i njihovih saveznika mogli postati legitimna meta za Rusiju, ako se umiješaju u rat u Ukrajini.

“Kvazicivilna infrastruktura mogla bi postati legitimna meta za recipročni napad. Govorim o umiješanosti komponenti civilne infrastrukture u svemiru, uključujući komercijalnu, SAD i njihovih saveznika u sukobima”, naglasio je Voroncov, prenio je TASS.

Infrastrukturnim objektima u gradu Zaporožju, koji je pod kontrolom Ukrajine, prekinuta je isporuka struje, a tokom noći sa srijede na četvrtak izbio je požar, saopštio je Anatolij Kurtev, sekretar Gradskog vijeća.

“Imamo izvještaje o požaru. Infrastrukturnim objektima prekinuta je isporuka električne energije”, napisao je on na svom Telegram kanalu, prenio je TASS.

Pentagon testirao hipersonično oružje
Američka vojska i mornarica ispalile su raketu sa lansirne platforme u Virdžiniji da bi testirale komponente hipersoničnog oružja.

Ovim je testirana oprema za komunikaciju i navigaciju, kao i materijali koji mogu da izdrže toplotu koja se stvara prilikom postizanja pet puta veće brzine od brzine zvuka, navela je u saopštenju američka mornarica.

Krajem nedjelje planirano je da lansiraju još jednu raketu, čime bi okončali posljednju rundu testiranja, prenio je RT.

Hipersonična klizna vozila lansiraju se iz rakete u gornje slojeve atmosfere, a potom na putu do mete dostižu brzinu od oko 6.200 kilometara na sat.

Svijet

Izrael dogovorio vojni budžet za 2026! 34 MILIJARDE DOLARA ZA ODBRANU

Izraelski vojni budžet za 2026. godinu iznosiće 112 milijardi šekela (34 milijarde dolara), nakon što su ministar odbrane Izrael Kac i ministar finansija Becalel Smotrič postigli dogovor, prenose izraelski mediji.

Smotrič je tražio manji budžet za odbranu, kritikujući resor odbrane zbog neefikasnog upravljanja svojim rashodima kada je prošlog mjeseca saopštio nacrt državnog budžeta za 2026. godinu, nakon dvije godine rasta vojnih troškova, navodi Tajms of Izrael.

Kao odgovor, zvaničnici Ministarstva odbrane su saopštili da će Smotrič manjim budžetom odložiti ključne poslove tog resora.

Nakon pregovora između Kaca i Smotriča, kao i između zvaničnika oba ministarstva, strane su se složile za iznos oko 34 milijarde dolara, saopštio je kabinet izraelskog ministra odbrane.

Prema sporazumu, budžet je zasnovan na pretpostavci da će 2026. godine na dužnost biti pozvano prosječno samo 40.000 rezervista,  a na vrhuncu rata sa Hamasom, Izrael je aktivirao oko 300.000 rezervista, navodi  Tajms of Izrael.

Nastavi čitati

Svijet

DVIJE GODINE ISTRAGE! EU kaznila Ilona Maska sa 120 miliona evra

Evropska komisija je danas 5. decembra kaznila društvenu mrežu X u vlasništvu američkog milijardera Ilona Maska sa 120 miliona evra zbog nepoštovanja propisa Evropske unije u vezi sa digitalnim uslugama.

Odluka je uslijedila nakon dvogodišnje istrage koja je pokrenuta u okviru Zakona o digitalnim uslugama (DSA), koji zahtjeva od platformi da preuzmu veću odgovornost za zaštitu korisnika i uklanjanje štetnog ili nezakonitog sadržaja, prenosi Asošiejted pres.

Komisija je saopštila da je platformi X izrečena kazna zbog tri različita kršenja transparentnosti propisanih zakonom.

Regulatore su posebno zabrinuli “manipulativni dizajn” plavih znački za verifikaciju, koji su korisnike izložili potencijalnim prevarama i manipulacijama. Takođe, kako navode, X nije ispunio zahtjeve u vezi sa bazom podataka oglasa i pristupom istraživača javnim podacima.

Ova odluka bi mogla da izazove negativne reakcije u Sjedinjenim Američkim Državama, s obzirom na to da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa već kritikovala regulativne propise Brisela i prijetila odmazdom u slučaju da američke tehnološke kompanije budu kažnjene, navodi AP, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

KREMLJ ČEKA REAKCIJU AMERIČKIH KOLEGA: Kontakt Putina i Trampa biće organizovan brzo

Čim se pojave preduslovi za kontakte predsjednika Rusije i SAD, Vladimira Putina i Donalda Trampa, sve će biti organizovano prilično brzo, izjavio je pomoćnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov.

– Čim se stvore preduslovi za kontakt predsjednika, bilo za telefonski razgovor ili direktan susret, sve će biti organizovano prilično brzo – naveo je Ušakov.

Kako je istakao, telefonski razgovor sa Trampom za sada nije u Putinovom rasporedu, ali će, ukoliko bude potrebe, biti lako organizovan.

Prema njegovim riječima, Kremlj trenutno čeka reakciju američkih kolega nakon razgovora koji su u utorak održali Putin i specijalni izaslanik američkog predsjednika, Stiven Vitkof.

Datum novog sastanka sa Vitkofom još nije utvrđen, dodao je Ušakov.

Putin boravi u poseti Indiji 4. i 5. decembra. Ruski lider je u četvrtak stigao u Nju Delhi. On i indijski premijer Narendra Modi su imali neformalne razgovore koji su, prema riječima Ušakova, trajali više od dva sata.

Nastavi čitati

Aktuelno