Connect with us

Društvo

ŠANSA ZA NOVE POSLOVE: Sukob na Bliskom istoku otvara evropska vrata firmama iz Srpske

Globalni poremećaji u lancima snabdijevanja podstakli su evropske kompanije, prvenstveno iz Njemačke i Italije, da se okreću bližim tržištima, što domaćim privrednicima otvara prostor za nove poslove, pod uslovom da proizvođači uspiju premostiti izazov nedostatka kvalifikovane radne snage i ispuniti stroge ekološke standarde EU.

Potpuni oporavak i dalje je pod snažnim uticajem spoljnih faktora, ali ključ uspjeha domaćih kompanija leži u njihovoj sposobnosti da brzo odgovore na specifične zahtjeve tržišta kroz pouzdanu isporuku i visok kvalitet.

Kako navode predstavnici privredne zajednice, iako BiH cjenovno teško može parirati azijskoj konkurenciji, njena glavna prednost i dalje počiva na kvalitetu finalnih proizvoda i geografskoj blizini evropskom tržištu.

Okretanje Evrope

Prema riječima sekretara granskih udruženja u Privrednoj komori Republike Srpske Boška Borojevića već je uočljiv blagi trend okretanja evropskih kompanija ka geografski bližim tržištima.

– Vidljivo je da kompanije, posebno iz Njemačke, Austrije i Italije, razmatraju nabavke iz regiona. Republika Srpska tu ima određene prednosti, prije svega zbog blizine tržištu EU, postojeće industrijske baze i dugogodišnje saradnje sa partnerima – istakao je Borojević za “Glas“.

On dodaje da je riječ o postepenom procesu koji će zavisiti od konkurentnosti domaćih proizvođača, kvaliteta i pouzdanosti isporuke. U metalskom sektoru, kako navodi, najveća potražnja vlada za dijelovima za auto-industriju, metalnim konstrukcijama, mašinskim komponentama te obrađenim čelikom i aluminijumom, uz sve veći značaj “zelenih” standarda i smanjenja emisije CO₂ (CBAM direktiva).

Izazov

S druge strane, izazov ostaje nedostatak radne snage. Poslodavci, podsjetio je on, već duže vrijeme ukazuju na manjak kvalifikovanih radnika i inženjera.

– Da bismo iskoristili prilike, neophodno je ulaganje u obrazovanje i zadržavanje kadrova – naglasio je Borojević.

Kada je riječ o drvnoj industriji, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori RS Igor Andrić smatra da je još rano govoriti o konkretnom povratku evropskih narudžbi iz Azije.

– Ovo je još kratak period da bi se vidjeli jasni efekti. Nema značajnijih povratnih informacija od privrednika, ali se osjeti određeni optimizam kod onih koji su preživjeli krizu. Pominju se novi ugovori i postoje naznake oporavka – rekao je Andrić.

Aduti

Prema njegovim riječima, glavni izvozni aduti domaće drvne industrije ostaju namještaj, poluproizvodi poput lijepljenih ploča i greda, kao i podne obloge.

– Naši proizvodi imaju svoje mjesto na evropskom tržištu, prije svega zbog kvaliteta, pouzdanosti i blizine, iako je konkurencija iz Azije i dalje snažna, naročito kada je riječ o cijenama – dodao je Andrić.

Sličan stav dijele i u FBiH. Potpredsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić ističe da svaka globalna kriza u lancima snabdijevanja otvara prostor za nove igrače.

– Gdje god neka karika ispadne, to je prilika za druge. Ne možemo govoriti da BiH kao cjelina ima šansu, već da je ima svaki privrednik koji je spreman da odgovori zahtjevima tržišta – poručio je Jašarspahić.

On podsjeća da su metalna, elektro i industrija namještaja okosnica izvoza BiH i da su upravo ti sektori najviše povezani sa tržištem Evropske unije.

Izvoz

Januarski podaci o izvozu ne mogu se smatrati relevantnim pokazateljem kretanja u drvnoj industriji, jer tradicionalno ne odražavaju stvarno stanje na tržištu. Privrednici ističu i da je tokom krize značajan broj preduzeća u ovom sektoru prestao sa radom, što dodatno otežava brži oporavak i iskorišćavanje novih poslovnih prilika.

Related Topics:

Društvo

KONZORCIJUM LOGISTIKA: “Nikšić ostao nijem na naše pozive, danas odluka o novim koracima”

Predstavnici Konzorcijuma Logistika BiH uputili su oštre kritike domaćim institucijama nakon neuspjelog radnog sastanka u Gradišci, na kojem se od pozvanih visokih zvaničnika pojavio samo predsjednik Vlade RS Savo Minić sa svojim saradnicima.

Iako su pozivi upućeni predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto i premijeru Federacije BiH Nerminu Nikšiću, uz molbu da se u razgovore uključe i predstavnici Republike Hrvatske, bh. prevoznici su ponovo ostali bez konkretnog dijaloga sa ključnim donosiocima odluka. Predsjedavajuća Krišto je svoj nedolazak opravdala formiranjem radne grupe, dok je premijer Nikšić, prema navodima Konzorcijuma, ostao nijem na poziv, uz poruke preko medija da mu lokacija graničnog prelaza za sastanak ne odgovara.

Situacija u prevozničkom sektoru, koji zapošljava oko 47.000 radnika, dostigla je kritičnu tačku zbog eskalacije problema sa boravkom vozača u šengenskoj zoni i sve učestalijih zabrana ulaska koje izriče Republika Hrvatska.

Iz Konzorcijuma ističu da, dok čekaju sistemska rješenja Evropske komisije najavljena za 2026. godinu, od domaćih vlasti, a posebno od Vašingtona (kao partnera u diplomatskim procesima) i Brisela, očekuju hitno posredovanje kod hrvatskih institucija radi pronalaženja privremenog rješenja. Prevoznici naglašavaju da ignorantski stav većine članova Predsjedništva BiH i resornih ministara, izuzev ministra Edina Forte i Save Minića, direktno ugrožava jedan od stubova državne privrede.

Pored problema sa viznim režimom, prevoznici insistiraju na hitnom rješavanju zahtjeva koji su u isključivoj nadležnosti domaćih institucija. To uključuje povrat akciza na gorivo po uzoru na države regiona, zaključivanje sporazuma sa zemljama EU o povratu PDV-a, te značajne popuste na putarine unutar Bosne i Hercegovine uz smanjenje zadržavanja na terminalima.

Iz Konzorcijuma Logistika BiH poručuju da će nakon sastanka radne grupe u Vijeću ministara održati Plenum, na kojem će odlučiti o daljim koracima i eventualnom pokretanju novih masovnih protesta širom zemlje.

Nastavi čitati

Društvo

BEZ TOGA NE BISMO PREŽIVJELI: Dijaspora poslala rekordan iznos novca u BiH

Dijaspora koja živi širom svijeta u Bosnu i Hercegovinu tokom protekle godine poslala je rekordne iznose novca, što je, prema podacima Centralne banke BiH, veoma značajno za domaću ekonomiju, ali i povećanje potrošnje, ublažavanje socijalnih razlika i očuvanje životnog standarda građana.

Rekordan priliv novca iz dijaspore u 2025.

Kako su objavili iz Centralne banke BiH, u 2025. godini ostvaren je rekordan nivo tekućih transfera, koji su dostigli iznos od 5,92 milijarde KM, od čega se na novčane doznake iz inostranstva odnosi 4,46 milijardi KM. Ostali tekući transferi iznose 1,46 milijardi KM.

“U poređenju sa prethodnom godinom, ukupni tekući transferi veći su za približno 230 miliona KM, dok su novčane doznake zabilježile još izraženiji rast od oko 290 miliona KM. Istovremeno, ostali tekući transferi bilježe blagi pad od oko 63 miliona KM”, navode oni.

Kako doznake utiču na ekonomiju i građane
Prema njihovim riječima, ovi podaci ukazuju na izuzetnu važnost dijaspore i priliva sredstava iz inostranstva za domaću ekonomiju, ali i druge segmente života.

“Pored socijalnog aspekta, stabilan rast tekućih transfera ima i širi makroekonomski značaj, uključujući jačanje deviznih rezervi, stabilnost platnog bilansa i podršku ukupnoj finansijskoj stabilnosti zemlje”, ističu oni.

Kako navode, kontinuiran rast ovih priliva dodatno naglašava otpornost ekonomskih veza Bosne i Hercegovine sa njenom dijasporom, kao i potrebu za kreiranjem politika koje će dodatno ojačati povjerenje i podstaći dalje investicije i finansijske tokove iz inostranstva.

Da bez novca iz inostranstva građani BiH ne bi mogli preživjeti potvrđuje i Ferida Kulović, predsjednica Udruženja potrošača opštine Kakanj “Potrošač”.

“Svjesni smo svi kolika je minimalna plata i prosječna plata u BiH, a koliko je potrošačka korpa. Građanima trebaju dvije prosječne plate za jednu potrošačku korpu. Bez tog dodatnog novca koji stiže iz inostranstva potrošači bi, vjerujte, skoro pa prosili, dakle ne bi imali od čega živjeti”, kaže ona u razgovoru za “Nezavisne novine”.

Ona dodaje da taj novac potrošačima mnogo znači.

“Ljudi masovno, otkad je rat na Bliskom istoku, kupuju namirnice, brašno, ulje, šećer… Ljudi to kupuju tonama. Oni to ne bi mogli kupiti da nema tih para iz dijaspore. I to je samo što je registrovano preko banaka, a gdje je novac u kešu”, navodi Kulovićeva.

Stručnjaci: BiH ne koristi puni potencijal dijaspore
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, istakao je ranije za “Nezavisne novine” da doznake iz dijaspore igraju važnu ulogu u održavanju našeg privrednog rasta, imajući u vidu značaj potrošnje stanovništva.

“Naš model rasta je potrošački model gdje je noseća snaga potrošnja koja je determinisana zaradama, zaduženjima i doznakama iz inostranstva. Prema određenim analizama, oko 20% raspoloživog dohotka čine doznake iz inostranstva, tako da njihovo slabljenje ima uticaj na dinamiku potrošnje i rasta kod nas. Ključni problem sa neiskorišćenošću resursa dijaspore leži u činjenici da nemamo razrađene programe za privlačenje investicija od naše dijaspore”, naglasio je Mlinarević.

Prema njegovim riječima, BiH je zemlja koja se približava momentu kada će imati podjednak broj stanovnika u zemlji i izvan nje te bi stoga taj resurs mogla iskoristiti kako za privlačenje investicija koje bi zatvorile tehnološki jaz i podigle produktivnost, tako i za demografsku obnovu.

Nastavi čitati

Društvo

Kolika će biti inflacija u Republici Srpskoj zbog RASTA CIJENA GORIVA?

Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Republici Srpskoj su u februaru ove godine, poredeći sa istim mjesecom prethodne godine, u prosjeku više za 3,6 odsto, piše u podacima Republičkog zavoda za statistiku.

Rat u Iranu
U odnosu na januar cijene su u prosjeku više za 0,6 odsto.

Ipak, znajući da je zbog rata u Iranu početkom marta došlo do drastičnog skoka cijena goriva koje je vezano za skoro svu robu i usluge, očekivanja su da bi inflacija tokom ove godine mogla biti mnogo veća.

Podaci Zavoda za statistiku RS
Ali vratimo se podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

“Od 12 glavnih odjeljaka proizvoda i usluga, više cijene na godišnjem nivou zabilježene su u deset, a niže cijene u dva odjeljka. Najveći godišnji rast cijena u februaru 2026. godine zabilježen je u odjeljku stanovanje 9,5%, usljed povećanja cijena u grupi čvrsta goriva (ogrevno drvo i pelet) od 17% i snabdijevanje vodom od 13,1%, zatim u odjeljku zdravstvo 9,4%, usljed poskupljenja u grupi bolničke usluge od 139,1%, potom u odjeljku restorani i hoteli 6,3%, zbog viših cijena u grupi usluge smještaja od 8,7%”, piše u podacima.

Rekreacija i kultura
Slijedi rekreacija i kultura sa procentom povećanja od 6%, usljed viših cijena u grupi putni aranžmani od 20,3% i usluge za rekreaciju i sport od 10,8%.

“Zatim je tu odjeljak hrana i bezalkoholna pića sa višim cijenama od 4%, usljed poskupljenja u grupama bezalkoholna pića od 13,6% i voće od 11,1%, potom odjeljak obrazovanje sa povećanjem od 2,9%, usljed viših cijena u grupi obrazovanje koje se ne definiše prema nivou od 9,4%, dok je rast od 2,8% zabilježen u odjeljku alkoholna pića i duvan, zbog povećanja u grupi duvan od 4,3%. Rast cijena od 2,7% zabilježen je u odjeljku ostali proizvodi i usluge, usljed poskupljenja u grupi usluge njege i lične higijene od 11,1%, slijedi odjeljak komunikacije sa višim cijenama od 1,3%, zbog povećanja u grupi poštanske usluge od 8,4%, dok je povećanje od 1,2% zabilježeno u odjeljku namještaj i pokućstvo, usljed viših cijena u grupi tepisi i podne obloge od 3,7%”, stoji u podacima.

Šta je pojeftinilo
Dodali su da su niže cijene u februaru 2026. godine, na godišnjem nivou od 3,6%, zabilježene u odjeljku odjeća i obuća, usljed sezonskih sniženja konfekcije i obuće tokom godine.

“Smanjenje od 3,5% zabilježeno je u odjeljku prevoz, usljed nižih cijena u grupi karte za avionski prevoz od 16,8%”, ističe se u podacima.

Rast cijena nafte
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, smatra da rast cijena nafte predstavlja tipični šok ponude koji u sebi posjeduje značajan inflatorni potencijal.

“Sam uticaj na ukupnu inflaciju će zavisiti od dužine trajanja rata u Iranu i problema sa rutama za snabdijevanje sirovom naftom, sa jedne, i nivoa prelijevanja na transportne i proizvodne troškove, sa druge strane. Takođe, sprečavanje zloupotreba situacije u svrhu sticanja ekstraprofita zavisiće od kvaliteta inspekcijskog nadzora. Kombinacija mjera u vidu smanjenja nameta na naftne derivate, kao svojevrsnog amortizera naftnog šoka, i kontrola marži u cilju prevencije ‘lova u mutnom’, mogli bi obuzdati inflatorni talas”, naveo je Mlinarević za “Nezavisne novine”.

Nastavi čitati

Aktuelno