Connect with us

Zdravlje

Savjeti čuvenog japanskog ljekara ZA DUGOVJEČNOST

Čuveni japanski ljekar, dr Šigeaki Hinohara, vjerovao je da 10 stvari utiču na dugovječnost.

Čuveni japanski ljekar, dr Šigeaki Hinohara, preminuo je 2017. godine u 105. godini. Bio je stručnjak za dugovječnost, napisao je bestselere o njoj, a do posljednjih dana života obavljao je operacije i bavio se jogom. Njegovi savjeti su cijenjeni širom svijeta, a smatrao je da rad, a ne hrana i spavanje, čovjeku daje energiju i volju. Ovo su 10 njegovih principa za dugovječnost:

Trening mozga
Doktor Šigeaki je vjerovao da je razvoj kognitivnih sposobnosti jedan od najefikasnijih načina za smanjenje rizika od nastanka demencije. Govorio je da upravo čitanjem knjiga, posebno od malih nogu, može da se uspori proces senilne demencije. Šigeaki Hinohara je takođe vjerovao da je trening mozga jedan od glavnih uslova koji će vam pomoći da doživite sto godina.

Smijte se više
Dugovječni japanski ljekar vjerovao je da dobro raspoloženje i pozitivan stav mogu da učine čuda. Smijeh, po njegovom mišljenju, može da produži godine života i da se izbori sa raznim tegobama – migrenama, kašljem, pa čak i bolovima u zglobovima. Šale na svoj račun su takođe korisne, govorio je ljekar.

Ne razmišljajte o prošlosti
Hinohara je savjetovao da se nikada ne zadržavate na prošlosti, već da živite u sadašnjosti. Po njegovom mišljenju, sjećanja na koja se čovjek stalno poziva, ne razvijaju se. Uporedio je okretanje misli ka prošlosti sa čitanjem iste knjige u krug. U životu treba da postoji raznolikost. Naučite nove stvari i živite u sadašnjosti, savjetovao je japanski stogodišnjak.

Povežite se sa mladima
Mladi žive u sadašnjosti, njih prošlost ne zanima toliko. Ne razmišljaju tako često ni o budućnosti, već uživaju u trenucima ovdje i sada. To je ljepota života, rekao je dr Hinohara i savjetovao da slijedite primjer mladih kojima “sijaju oči i koji još uvijek imaju dovoljno optimizma”.

Pratite svoju težinu i zdravlje
Japanski ljekar je savjetovao sve svoje kolege, pa i pacijente, da pažljivo prate promjene u svom tijelu. Da bi olakšao analizu parametara, predložio je da se napravi sveska za preglede u kojoj bi ljudi trebalo da zapisuju nivoe holesterola, glukoze u krvi, krvnog pritiska i težine.

Radite naporno
Uvijek morate da radite, do posljednjeg dana. Tako je mislio japanski stogodišnjak. Ovaj proces može da bude odlična prevencija mentalnih bolesti. Svi stogodišnjaci bili su maksimalno uključeni u svoj rad i vodili aktivan društveni život. Sam Šigeaki Hinohara je radio 18 sati, sedam dana u nedjelji.

Odustanite od luksuza
“Odlični životni uslovi obeshrabruju ljude i čine ih lijenim”, napisao je jedan japanski ljekar u svojim spisima. Prisustvo automobila i liftova u kući čine život neaktivnim. Hinohara je pozvao na odustajanje od takve vrste udobnosti. I sam je uvijek pokušavao da hoda, u zgradama je išao samo stepenicama, prelazeći preko dvije stepenice. Tako je razvio svoje zglobove.

Pravite planove
Uprkos uvjerenju japanskog ljekara da treba da živite u sadašnjosti, on je takođe pozvao ljude da razmišljaju o budućnosti. I sam je vodio dnevnik u kojem mu je bio zakazan raspored za nekoliko godina unaprijed. Hinohara je vjerovao da je planiranje veliki podsticaj da se krene naprijed i živi.

Ne jurite za materijalnim stvarima
Šigeaki Hinohara je u svojoj knjizi “Živi dugo, dobro živi” napisao da je jurnjava za materijalnim stvarima siguran način stresa. Bio je siguran da sve to zatrpava naše misli. Hinohara je savetovao ljude da nauče da se otarase nepotrebnih stvari i da svoj lični prostor održavaju čistim.

Bavite se sportom
Glavni princip Šigeakija Hinohare bio je: “Nemoguće je održati bistar um bez fizičkih pokreta”. Uvijek je savjetovao bavljenje fizičkom aktivnošću. Japanski stogodišnjak se zapitao zašto ljudi ponekad poistovećuju jutarnje trčanje ili trening od sat vremena u teretani sa tegovima. Smatrao je da su ove aktivnosti obavezne poput pranja zuba ili doručka.

Related Topics:

Zdravlje

NOVI LIJEK PROTIV RAKA! Odobrena upotreba vakcine za liječenje melanoma

Ministarstvo zdravlja Rusije izdalo je odobrenja za kliničku upotrebu mRNK vakcine za liječenje melanoma i peptidne vakcine za maligne tumore, izjavio je ruski ministar zdravlja Mihail Muraško.

“Ministarstvo zdravlja je danas izdalo odobrenja za kliničku upotrebu dva pojedinačna biotehnološka lijeka. To su lijekovi protiv raka nove generacije, terapeutska vakcina zasnovana na iRNK i peptidna vakcina”, rekao je Muraško, prenosi RIA Novosti. Prema njegovim riječima, ovo je samo početak primjene inovativnog pristupa liječenju, tako da naučnici tek treba da procijene efikasnost i bezbjednost ovog tretmana. “Jasno je da u ovoj početnoj fazi ne govorimo o masovnoj upotrebi. Želio bih da istaknem da ova tehnologija nije `panaceja`, već samo jedna od metoda liječenja koje trenutno razvijamo i primjenjujemo”, izjavio je Muraško.

Sredinom oktobra, ruski naučnici predstavili su srpskim stručnjacima najnoviju mRNK vakcinu protiv raka.

Riječ je o državnom projektu od nacionalnog značaja koji se realizuje pod direktnim pokroviteljstvom ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Nastavi čitati

Zdravlje

KADA SRCE ZOVE U POMOĆ! Kardiolog otkriva zašto se tegobe često pogrešno tumače

Umor, stezanje u grudima, kratak dah, nesanica, mučnina ili lupanje srca često se pripisuju stresu i preopterećenju, iako mogu da ukazuju na ozbiljan problem.

Kad srce zove u pomoć, trebalo bi ga poslušati, pogotovo što se kod žena simptomi ponekad ne prepoznaju na vrijeme, jer nisu tipični. Ne mora da postoji klasičan bol u grudima, već se javlja zamaranje, pritisak u vratu ili lopatici, kratak dah, mučnina, navodi kardiolog dr Tamara Urošević.

Tokom života žene prolaze kroz velike hormonske promene, pubertet, trudnoću i menopauzu, a sve to utiče na srce i krvne sudove. – Hormonski disbalans može da dovede do subjektivnog osjećaja nelagodnosti, pritiska ili probadanja u grudnom košu, hipertenzije, palpitacija ili ozbiljnijih aritmija – objašnjava kardiolog za Kurir.

Finiji i uži krvni sudovi

Kako je doktorka objasnila, zbog građe kardiovaskularnog sistema, žene su i u posebnom riziku.

– Krvni sudovi srca žena su finiji i uži, pa se masnoće lakše zadržavaju na sitnim krvnim sudovima, dok se kod muškaraca holesterol nagomilava na zidovima većih sudova. To znači da se kod žena ne prave klasične naslage, već se oštećuje sam zid krvnog suda – navodi dr Urošević.

Najčešći simptomi bolesti srca kod žena vezani su za spazme mikrocirkulacije. Javlja se stezanje u grudima zbog spazma malih krvnih sudova, zatim osjećaj preskakanja i lupanja srca – dodaje.

– I simptomi srčanog udara često izgledaju drugačije. Bol i stezanje u grudima jesu glavni simptom, ali žene mogu da imaju mučninu, povraćanje, preznojavanje, bol u vilici, vratu, leđima ili stomaku – upozorava doktorka.

Neliječeni faktori rizika
Na rizik utiču gojaznost, smanjena fizička aktivnost, svakodnevni stres i genetske predispozicije, kojima je uslovljen metabolizam masti, elastičnost krvnih sudova, građa srčanog mišića i sklonost ka aritmijama.

– Liječenje ženskog srca zahtijeva širu sliku, pa je pored kardiološkog pristupa, često važno da se uključe endokrinolog i psiholog kako bismo dobili kompletnu sliku i primenili sveobuhvatan terapijski pristup – navodi dr Urošević i dodaje da prevencija ostaje ključna.

– Uvijek se kreće od porodične istorije bolesti i genetske predispozicije, a zatim se u odnosu na životnu dob predlažu balansirana ishrana, redovna fizička aktivnost, kontrola stresa i preventivni pregledi – savjetuje.

Kod žena koje već imaju dijagnostikovane faktore rizika, redovne kontrole omogućavaju blagovremeno prilagođavanje terapije. Neliječeni faktori rizika, inače, mogu dovesti ne samo do infarkta, već i do srčane slabosti, poremećaja ritma, oštećenja zalistaka ili mikrovaskularne angine, koja se često zanemaruje.

– Ukoliko žene nemaju subjektivne tegobe, savetujem kardiološki pregled jednom godišnje, počevši od 25. godine života – poručuje dr Urošević.

Zabranjeno preuzimanje dijela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.

Nastavi čitati

Zdravlje

BILO BI DOBRO DA ZNATE! Šta se sve nalazi u sokovima u prahu?

Sokovi u prahu koje iz djetinjstva pamtimo u kuhinjskim ormarićima, koji su tu u svakom trenutku i o kojima više i ne razmišljamo.

Samo promiješamo kašičicu-dvije praška s vodom i eto napitka. Ali šta zapravo pijemo u tom piću? I kako od običnog praška nastane napitak koji ima okus kao sok od narandže, a narandže zapravo u njemu nema? Šećer, kiseline i puno pametne hemije

Instant vitaminski napitci rade se od mješavine šećera, kiselina, aroma, boja i vitamina u prahu.

Glavni sastojak najčešće je dekstroza (vrsta glukoze) koja daje slatkoću i nosi okus. Zatim dolaze limunska i askorbinska kiselina – prva stvara onaj kiselkasti “citrusni“ osjećaj, dok druga zapravo jest vitamin C, glavna zvijezda proizvoda.

Arome su ono što svemu daje prepoznatljiv okus.

Kod “narandže“ je to kombinacija sintetičkih i prirodnih aroma koje oponašaju svježinu voća, dok boja obično dolazi od prehrambenih pigmenata poput beta-karotena.

Neki dodaci poput maltodekstrina služe kao stabilizatori, drže prašak suvim i sprečavaju da se grudvice stvaraju kad otvorite vrećicu, prenosi Index.hr.

Ima li tu stvarno vitamina i je li to “zdravo“?

Ovi sokovi se već decenijama prodaju kao vitaminski napitak, ali količina vitamina koju dobijemo po čaši više spada u kategoriju “dnevnog dodatka“ nego “zdravog eliksira“.

U jednoj čaši ima otprilike onoliko vitamina C koliko i u pola narandže, što nije loše, ali ne čini je zdravijim od, recimo, vode s limunom.

S druge strane, ono što ne možemo zanemariti je šećer. Većina instant napitaka sadrži 80-85 grama šećera na 100 grama praška, što znači da čaša može imati i do dvije čajne kašičice. Nije katastrofa ako popijemo povremeno, ali ako pijemo svaki dan, teško da će to proći “neprimijećeno“.

Uprkos tome, ovi napici i dalje imaju svoje mjesto: praktični su.

Samo, kao i uvijek kad je riječ o šećeru, ključ je u mjeri.

Nastavi čitati

Aktuelno