Connect with us

Zdravlje

Savjeti čuvenog japanskog ljekara ZA DUGOVJEČNOST

Čuveni japanski ljekar, dr Šigeaki Hinohara, vjerovao je da 10 stvari utiču na dugovječnost.

Čuveni japanski ljekar, dr Šigeaki Hinohara, preminuo je 2017. godine u 105. godini. Bio je stručnjak za dugovječnost, napisao je bestselere o njoj, a do posljednjih dana života obavljao je operacije i bavio se jogom. Njegovi savjeti su cijenjeni širom svijeta, a smatrao je da rad, a ne hrana i spavanje, čovjeku daje energiju i volju. Ovo su 10 njegovih principa za dugovječnost:

Trening mozga
Doktor Šigeaki je vjerovao da je razvoj kognitivnih sposobnosti jedan od najefikasnijih načina za smanjenje rizika od nastanka demencije. Govorio je da upravo čitanjem knjiga, posebno od malih nogu, može da se uspori proces senilne demencije. Šigeaki Hinohara je takođe vjerovao da je trening mozga jedan od glavnih uslova koji će vam pomoći da doživite sto godina.

Smijte se više
Dugovječni japanski ljekar vjerovao je da dobro raspoloženje i pozitivan stav mogu da učine čuda. Smijeh, po njegovom mišljenju, može da produži godine života i da se izbori sa raznim tegobama – migrenama, kašljem, pa čak i bolovima u zglobovima. Šale na svoj račun su takođe korisne, govorio je ljekar.

Ne razmišljajte o prošlosti
Hinohara je savjetovao da se nikada ne zadržavate na prošlosti, već da živite u sadašnjosti. Po njegovom mišljenju, sjećanja na koja se čovjek stalno poziva, ne razvijaju se. Uporedio je okretanje misli ka prošlosti sa čitanjem iste knjige u krug. U životu treba da postoji raznolikost. Naučite nove stvari i živite u sadašnjosti, savjetovao je japanski stogodišnjak.

Povežite se sa mladima
Mladi žive u sadašnjosti, njih prošlost ne zanima toliko. Ne razmišljaju tako često ni o budućnosti, već uživaju u trenucima ovdje i sada. To je ljepota života, rekao je dr Hinohara i savjetovao da slijedite primjer mladih kojima “sijaju oči i koji još uvijek imaju dovoljno optimizma”.

Pratite svoju težinu i zdravlje
Japanski ljekar je savjetovao sve svoje kolege, pa i pacijente, da pažljivo prate promjene u svom tijelu. Da bi olakšao analizu parametara, predložio je da se napravi sveska za preglede u kojoj bi ljudi trebalo da zapisuju nivoe holesterola, glukoze u krvi, krvnog pritiska i težine.

Radite naporno
Uvijek morate da radite, do posljednjeg dana. Tako je mislio japanski stogodišnjak. Ovaj proces može da bude odlična prevencija mentalnih bolesti. Svi stogodišnjaci bili su maksimalno uključeni u svoj rad i vodili aktivan društveni život. Sam Šigeaki Hinohara je radio 18 sati, sedam dana u nedjelji.

Odustanite od luksuza
“Odlični životni uslovi obeshrabruju ljude i čine ih lijenim”, napisao je jedan japanski ljekar u svojim spisima. Prisustvo automobila i liftova u kući čine život neaktivnim. Hinohara je pozvao na odustajanje od takve vrste udobnosti. I sam je uvijek pokušavao da hoda, u zgradama je išao samo stepenicama, prelazeći preko dvije stepenice. Tako je razvio svoje zglobove.

Pravite planove
Uprkos uvjerenju japanskog ljekara da treba da živite u sadašnjosti, on je takođe pozvao ljude da razmišljaju o budućnosti. I sam je vodio dnevnik u kojem mu je bio zakazan raspored za nekoliko godina unaprijed. Hinohara je vjerovao da je planiranje veliki podsticaj da se krene naprijed i živi.

Ne jurite za materijalnim stvarima
Šigeaki Hinohara je u svojoj knjizi “Živi dugo, dobro živi” napisao da je jurnjava za materijalnim stvarima siguran način stresa. Bio je siguran da sve to zatrpava naše misli. Hinohara je savetovao ljude da nauče da se otarase nepotrebnih stvari i da svoj lični prostor održavaju čistim.

Bavite se sportom
Glavni princip Šigeakija Hinohare bio je: “Nemoguće je održati bistar um bez fizičkih pokreta”. Uvijek je savjetovao bavljenje fizičkom aktivnošću. Japanski stogodišnjak se zapitao zašto ljudi ponekad poistovećuju jutarnje trčanje ili trening od sat vremena u teretani sa tegovima. Smatrao je da su ove aktivnosti obavezne poput pranja zuba ili doručka.

Loading...

Related Topics:

Zdravlje

STRES DIREKTNO UTIČE NA ZDRAVLJE SRCA! Kardiolog objasnio kako prepoznati opasnost

Ako imate ubrzani puls, a takvo stanje traje duže vrijeme, to nije dobro za srce i kardiovaskularni sistem, objasnila je kardiolog dr Milena Pandrc sa Vojnomedicinske akademije (VMA) u Beogradu u podcastu Zdravo sa Ivanom.

Naime, mnogo je onih koji olako prelaze preko ove činjenice, gdje spada populacija od 35.godine pa naviše, koja ne prihvata bolest. Takođe, pored genetike, gojaznosti, tu je i stres koji je naša svakodnevnica a koji može biti okidač za brojna stanja i bolesti.

Kada se suočavamo sa stresnom situacijom, tijelo automatski reaguje oslobađanjem hormona kao što su adrenalin i kortizol. Ovi hormoni pripremaju tijelo na akciju, ubrzavajući srčani ritam i povećavajući krvni pritisak. U normalnim okolnostima, kada stresna situacija prestane, tijelo se vraća u ravnotežu.
Broj otkucaja nam je direktan prediktor i predviđa koliko ćemo dugo živeti. I ukoliko štedimo naše srce, dakle, ukoliko taj broj otkucaja bude niži, naše srce će duže trajati. Svaki prolongirani period trajanja povišenog broja otkucaja dovodi do oštećenja srčanog mišića, objasnila je kardiolog.

Kako stres utiče na srce

Stres može biti okidač kada su kardiovaskularna oboljenja u pitanju. Ukoliko ste stalno napeti, pod stresom i tenzijom, a imate provocirajući faktor, možete ugroziti svoje zdravlje. Bol u grudima i ubrzan puls znak je stresa, i ne mora da predstavlja uvek opasnost, ali, treba obratiti pažnju kada su neke stvari u pitanju.

Istraživanja pokazuju da dugotrajni stres može biti značajan faktor u razvoju srčanih bolesti. Povišeni krvni pritisak, ubrzan rad srca i povećana proizvodnja upalnih molekula povezani su sa većim rizikom od ateroskleroze. Ovo stanje može dovesti do infarkta miokarda, angine pektoris i drugih ozbiljnih kardiovaskularnih problema. Što se tiče hormona koji se oslobađa u stresu, on se direktno vezuje za neke receptore na srcu i direktno povećava naš krvni pritisak te povećava broj srčanih otkucaja. I mi kažemo da su to ljudi koji imaju jednu vrstu menadžerske bolesti, dakle koji imaju tu simpatičku hiperreaktivnost.

Na taj nivo stresa mi možemo da delujemo na dva načina. Možemo da delujemo lekovima koji smanjuju broj otkucaja, mi ih zovemo beta-blokatori, a možemo da djelujemo i sedativima. Dakle, lijekovima koji indirektno smanjuju tu koncentraciju hormona stresa u cirkulaciji. Tako da je u tom smislu liječenje ovih pacijenata, ili i budućih pacijenata, vrlo o kompleksno i treba da bude šire sagledano od običnog skoka pritiska i skoka broja otkucaja, objasnila je kardiolog u podcastu Zdravo sa Ivanom.

Kardiovaskularne bolesti povezane su sa stresom nisu samo fizički. Stres može izazvati i psihološke poremećaje, kao što su anksioznost i depresija, koji dodatno pogoršavaju zdravlje srca. Redovna kontrola i javljanje ljekaru može spriječiti dalji razvoj bolesti i moguće komplikacije, piše Telegraf.

Nastavi čitati

Zdravlje

DOBRO “OTVORITE OČI”! Ovo su manje poznati simptomi koji ukazuju na anemiju

Najčešći znak da vam nedostaje gvožđe jeste stalni umor, ali postoje i drugi, manje poznati simptomi. Ipak, koje god simptome da imate, najbolje je uraditi analizu krvi, koja će sa sigurnošću pokazati koliko gvožđa ima u vašem organizmu.

Lomljivi nokti, suve usne

Jedan od manje poznatih simptoma jeste želja za jelom neprehrambenih proizvoda koji nisu za jelo. Naučnici nemaju konkretno objašnjenje zašto ljudi sa nedostatkom gvožđa često žude za stvarima koje se ne jedu, kao što su šljunak, glina, kreda, zid, karton i drugo.

Ovaj poremećaj se zove pika, privremen je i njegov tačan uzrok je nepoznat, ali nedostatak gvožđa, cinka i drugih hranljivih materija u tijelu može da ga izazove. Slabi i lomljivi nokti ili nokti sa linijama i jamama mogu ukazivati na nedostatak gvožđa. Pošto ovi simptomi mogu biti uzrokovani i drugim zdravstvenim problemom, najbolje bi bilo da se uradi analiza krvi.

Ljudi sa nedostatkom gvožđa mogu patiti od suvih i ispucalih usana. Čak trećina osoba sa nedostatkom gvožđa ima stanje zvano angular cheilitis, koje izaziva pucanje uglova usana.

Otečen jezik, sindrom nemirnih nogu

Otečen jezik je još jedan simptom koji se često zanemaruje. Takođe se naziva atrofični glositis. Kada jezik nabrekne, uobičajeni grebeni na jeziku nestaju i on izgleda jednolično i meko. Može izazvati probleme sa žvakanjem, gutanjem ili govorom.

Neki ljudi doživljavaju stalnu žudnju za ledom, stanje koje se medicinski naziva pagofagija i jedan je od najčešćih simptoma nedostatka gvožđa. Nije poznato zašto se javlja žudnja za ledom, ali se smatra da umiruje otečeni jezik. Ne morate da paničite ako volite led, osim ako ga ne konzumirate pretjerano.

Sindrom nemirnih nogu je stanje koje karakteriše neprijatan osjećaj u nogama, sa neodoljivom željom da se pomjeraju noge. Pacijenti to opisuju kao peckanje, kao da im insekti mile po nogama. Iako ljekari nisu sigurni šta je uzrok ovog stanja, nedostatak gvožđa je jedan od razloga, prenosi Dan.

Nastavi čitati

Kuhinjica

OVO MORATE PROBATI!? Smuti na prazan stomak može vam pomoći u mršavljenju

M nogima gubitak viška kilograma djeluje kao nemoguća misija, pa vrlo brzo i odustanu od tog procesa jer ne mogu da pronađu koji napitak bi im najviše odgovarao za mršavljenje.

Potrebna je jaka volja ali i promjena ishrane. Prema nutricionistima, postoje namirnice koje vam osim što mogu ubrzati metabolizam, takođe mogu i pomoći u mršavljenju. U pitanju su četiri sastojka i recept je pogodan čak i za početnike.

U pitanju je zeleni smuti koji uravnotežuje nivo šećera u krvi, sprečava žudnju za šećerom, poboljšava varenje i san, hidrira vas i popravlja raspoloženje.

Možete ubaciti i voće i povrće, u zavisnosti šta imate u kuhinji, prenosi Telegraf.

Osim toga, unosite dovoljno tečnosti, budite fizički aktivni barem 150 minuta nedjeljno i čitajte deklaracije.

Sastojci:

Jedna šaka bobičastog voća

Dvije šolje kokosove vode

Pola avokada

Zeleno voće ili povrće (špinat, celer ili jabuka)

Priprema:

Sve izblendajte i popijte na prazan stomak

Nastavi čitati

Aktuelno