Connect with us

Svijet

Situacija na KiM se pogoršava

Ambasador Rusije u UN Vasilij Nebenzja rekao je da se bezbjednosna situacija na Kosovu i Metohiji pogoršava i da zahtijeva pažnju Savjeta bezbjednosti UN i međunarodne zajednice.

Nebenzja je ocijenio da je Kosovo i dalje glavno žarište tenzija na Balkanu, dok se, kako je rekao, ohrabruje atmosfera mržnje prema Srbima, a zapadne zemlje ponašaju kao da Rezolucija 1244 ne postoji.

On je na sjednici SBUN dodao da Rusija podržava misiju UN na KiM i istakao da se Rusija zalaže za međusobno prihvatljivo rješenje za Beograd i Prištinu.

“Nastavljaju da pripremaju takozvane alternativne opcije za rešenje situacije u korist Prištine”, istakao je Nebenzja i kao primjer naveo nedavni francusko-njemački prijedlog rješenja koji, kako je rekao, postoji da bi Beograd prihvatio Kosovo kao državu.

On je ocijenio da je statusno neutralna pozicija Brisela dovedena u pitanje i podsjetio da je 2013. godine dogovoreno da se uspostavi Zajednica srpskih opština.

“To bi na prihvatljiv način osiguralo prava Srba koji žive na Kosovu. Ali Priština to odbija da primijeni, tvrdeći da su Srbi najzaštićenija nacionalna manjina u Evropi. U stvarnosti, niko nije ni pokušao da natjera kosovskje vlasti da primene dogovore, čak ni EU kao medijator”, rekao je Nebenzja.

Nebenzja je ukazao da je proces sistemskog narušavanja prava srpskog stanovništva počeo 1999. godine.

“I svih ovih godina smo svjedoci etničkog čišćenja koje se odvija”, poručio je Nebenzja.

On je istakao da se broj Srba, nakon više od 20 godina, drastično smanjio južno od Ibra i da su ostale samo male srpske enklave koje, kako je naglasio, ne mogu da brane svoja prava.

Kao primer naveo je da je pre sukoba na KiM u Prištini bilo 40.000 Srba, a sada ih je jedva 1.000.

“Jedina oblast gde su Srbi u većini je na sjeveru Kosova, ali prištinske vlasti, predvođene (premijerom Aljbinom) Kurtijem, pokušavaju da dostignu nove visine u vršenju pritiska nad Srbima, stvarajući nemoguće uslove za život”, naveo je Nebenzja.

On je naglasio da Priština nastavlja sa zastrašivanjem područja naseljenih Srbima, kao i da se ugrožava njihova imovina i vjerska mjesta, a kao primjer naveo manastir Visoki Dečani, koji se nalazi na listi ugrožene baštine Uneska.

Nebenzja je podsetio i na zabranu neutralnih registarskih tablica i ukazao da 31. oktobra ističe rok za preregistraciju vozila.

Ukazao je i na kršenje Rezolucije 1244 i formiranje kosovske vojske i naveo da Priština i dalje zahtijeva da Zapad obezbijedi vojnu podršku.

Nebenzja je ministarku spoljnih poslova privremenih prištinskih institucija Doniku Gervalu-Švarc pozvao da se koncentriše na situaciju na KiM, umesto što govori o politici Srbije.

Related Topics:

Svijet

TORNADO U AMERICI ODNIO TRI ŽIVOTA! 24.000 potrošača u Sjevernoj Dakoti ostalo bez struje

Tornado koji je prošao kroz ruralni grad u Sjevernoj Dakoti ostavio je iza sebe troje mrtvih, a složen olujni sistem koji je zahvatio dijelove američkog srednjeg zapada izazvao je pustoš u dijelovima te američke savezne države, kao i Minesote i Viskonsina, prenosi AP.
Šerif okruga Kas Džesi Džaner rekao je na konferenciji za novinare da su u tornadu poginuli dva muškarca i žena, na dvije odvojene lokacije u okolini grada Enderlin u Sjevernoj Dakoti.

Zbog nevremena, oko 24.000 potrošača u Sjevernoj Dakoti je ostalo bez struje.

Jaki vjetrovi su zahvatili i lokalna područja Minesote, a prema saopštenju Nacionalne meteorološke službe udari vjetra do 171 kilometara na sat zabilježeni su na regionalnom aerodromu Bemidži u Minesoti.

Gradonačelnik Bemidžija Horhe Prins je u objavi na Facebooku naveo da je u nevremenu srušeno drveće i da je nekoliko kuća teško oštećeno, a da su u toku intervencije zbog srušenih dalekovoda, i zbog nekoliko slučajeva curenja gasovoda.

Uprava za hitne slučajeve okruga Beltrami je saopštila da je šteta na području Bemidžija “velika”, a mnoga preduzeća u toj oblasti objavila su na društvenim mrežama da nemaju struju.

Skoro 34.000 potrošača u Minesoti ostalo je bez struje nakon nevremena.

U isto vrijeme, skoro 59 miliona Amerikanaca je pod upozorenjem o ekstremnoj vrućini, a dijelovi Nebraske, Dakote, Minesote i Ajove mogli bi da se suoče sa temperaturama i višim od 37 stepena Celzijusa.

Centri za hlađenje otvoreni su u gradovima, uključujući Omahu u Nebraski i Mineapolis u Minesoti, zbog upozorenja na ekstremno visoke temperature vazduha, prenosi Euronews.

Nastavi čitati

Svijet

IRAN IMA JOŠ JEDAN NAČIN ZA ODGOVOR AMERICI! U dometu 40.000 američkih vojnika

Osim američkih baza na Bliskom istoku, flota SAD-a koja se nalazi u Perzijskom zaljevu – neposredno uz obalu Irana – mogla bi biti laka meta u slučaju iranskog odgovora, upozorio je Stiven Zuns, direktor Odsjeka za bliskoistočne studije na Univerzitetu u San Francisku.
Američke oružane snage izvele su rano jutros napade na tri iranska nuklearna postrojenja, a predsjednik Donald Tramp poručio je da je operacija bila “izuzetno uspješna” i da su mete “potpuno uništene”.

Udari na iranska postrojenja

Ovim napadima okončana je višesedmična dilema – da li će SAD direktno učestvovati u izraelskom nastojanju da uništi iranski nuklearni kapacitet, navodi “Al Jazeera”.

Dok su Izraelci gađali više nuklearnih lokacija, njihova najveća prepreka bilo je podzemno postrojenje Fordo, zakopano duboko ispod planine. Tu metu, za koju Izrael nije imao adekvatno oružje, pogodile su američke snage i proglasile je “uništenom”. Iranci, međutim, tvrde da je riječ o površinskoj šteti.

Iran je poručio da zadržava pravo da odgovori na napade, pozivajući se na Povelju Ujedinjenih naroda i pravo na legitimnu samoodbranu. Ministar vanjskih poslova Abas Aragči izjavio je: “Ovi napadi su nečuveni i imaće trajne posljedice.”

Predsjednik Tramp uzvratio je oštrom porukom Iranu: “Bilo kakvu osvetu Irana protiv Sjedinjenih Američkih Država dočekaćemo silom mnogo jačom od one kojoj smo svjedočili večeras.”

Iran ima više opcija

Stiven Zuns smatra da Teheran ima “niz mogućnosti” kako bi odgovorio na američke napade.

“Mogu direktno napasti američke snage. U dometu iranskih projektila, dronova i drugog naoružanja nalazi se i do 40.000 američkih vojnika” rekao je on.

Zuns upozorava da bi potencijalni napadi na američku flotu u Perzijskom zaljevu mogli ozbiljno poremetiti globalnu ekonomiju: “To bi moglo uticati na pomorski promet, cijene nafte i globalnu ekonomsku stabilnost.”

Dodaje i da bi posredničke milicije u Iraku, koje podržava Iran, mogle ciljati američke baze u toj zemlji: “Američke snage su ranjive na više lokacija i iznenadilo bi me ako Iranci ne iskoriste barem neke od tih opcija”, naveo je Zuns, prenosi “Avaz”.

Nastavi čitati

Svijet

VENS OTVORIO KARTE! “Nismo u ratu s Iranom. Mi smo u ratu s nuklearnim programom Irana”

Potpredsjednik Amerike, Džej Di Vens, poručio je da Sjedinjene Države nisu u ratu s Iranom, već s nuklearnim programom te zemlje, ali nije želio sa stopostotnom sigurnošću potvrditi da su sva nuklearna postrojenja potpuno uništena.
U intervjuu za emisiju “Meet the Press” na NBC-ju, voditeljica Kristen Velker upitala je potpredsjednika da li je SAD sada zvanično u ratu s Iranom, s obzirom na to da je predsjednik Tramp izjavio da su američke snage pogodile tri iranska nuklearna cilja.

Ovaj potez izazvao je bojazan da bi mogao uvlačiti SAD u širi sukob na Bliskom istoku. Nekoliko sati nakon napada, Iran je odgovorio raketnim udarima na Izrael, pri čemu je pričinjena šteta u Tel Avivu.

“Nismo u ratu s Iranom. Mi smo u ratu s nuklearnim programom Irana” rekao je Vens

Na pitanje da li može potvrditi da su iranska postrojenja potpuno uništena, Vens je rekao da ne može govoriti o osjetljivim obavještajnim podacima, ali je istakao: “Vjerujem da smo značajno odgodili sposobnost Irana da razvije nuklearno oružje, i to je bio cilj ovog napada.”

Dodao je:

“Uništili smo iranski nuklearni program. Mislim da smo ga značajno unazadili”, poručio je Vens, prenosi “Avaz”.

Nastavi čitati

Aktuelno