Connect with us

Svijet

SKEPTICIZAM PREMA EU: Njazaslužnija percepcija da je Zapad protiv Srba

Sve veća skepsa srpskog naroda u Srbiji, BiH i Crnoj Gori prema članstvu u EU rezultat je geopolitičkih okolnosti, percepcije da Zapad previše traži od Srba, a malo od ostalih naroda na zapadnom Balkanu, kao i antievropskih izjava domaćih političara i propagande pojedinih medija, smatraju analitičari.

Oni su komentarisali istraživanje Međunarodnog republikanskog instituta iz Vašingtona, koje je pokazalo da je povjerenje u EU opalo u Srbiji i BiH, a postoje indikatori i da su Srbi u Crnoj Gori skeptičniji prema EU od ostalog stanovništva.

Podsjećanja radi, istraživanje je sprovela organizacija IPSOS za račun IRI-jevog Centra za istraživanje javnog mnjenja tokom februara i marta kroz lično ispitivanje učesnika u posjetama njihovim kućama.

Ono je pokazalo da je u BiH podrška evropskim integracijama pala na 68 odsto, dok je u istraživanju prije dvije godine podrška iznosila čak 78 odsto. Što se tiče Srbije, prije dvije godine podrška EU je bila na 44 odsto, a danas iznosi samo 40 odsto i ima tendenciju daljeg opadanja.

Veliki dio srpskog stanovništva u svim zapadnobalkanskim državama smatra da se od njih previše traži kad je u pitanju odricanje od odnosa s Rusijom, što pokazuje i IRI-jevo istraživanje, s obzirom na to da značajniji procenat Srba u odnosu na druge narode obuhvaćene istraživanjem za rat u Ukrajini krivi Zapad i odbija da se uvedu sankcije prema Rusiji.

Ova percepcija preliva se na odnos prema EU, koja se smatra glavnim predstavnikom Zapada u regionu.

Faris Kočan, ekspert za pitanja evropskih integracija zapadnog Balkana iz Slovenije, za “Nezavisne” kaže da većina Srba smatra da su geopolitičke okolnosti okrenute protiv njih, posebno kada je u pitanju odnos prema pitanju Kosova, kao i prema Rusiji.

“U tom smislu se postojeća pitanja svode na ideju ugroženosti i ranjivosti Srbije, koja u spoljnopolitičkom smislu ide protiv postojećeg toka evroatlantskog okvira. I EU, koja je pored NATO-a nositelj tog evroatlantskog okvira, zalaže se za normalizaciju odnosa i eventualno priznanje Kosova, zalaže se za sankcije Rusiji i vrši pritisak na Srbiju da uvede sankcije, te traži način na koji bi Kosovo eventualno postalo dio međunarodne zajednice, kao što je, recimo, pitanje članstva u Vijeću Evrope”, kaže Kočan.

Osim toga, on ukazuje i na činjenicu da je EU posljednjih godina pokazala nedosljedan odnos prema regionu, navodeći primjer Sjeverne Makedonije.

“Ako je Sjeverna Makedonija promijenila ime i nije dobila nikakve garancije od strane EU da će početi sa pregovaranjem za članstvo, zašto bi onda Srbija priznala Kosovo, ili ga ne zaustavljala na njegovom putu ka članstvu u međunarodnim organizacijama, ako nema nikakvog garanta da bi mogla u kratkom roku i odlučno da započne s otvaranjem pregovora i brzo nakon toga ušla u EU”, smatra Kočan.

Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, smatra da je glavni problem odnos vlasti prema EU.

“Oni su vrlo sistematično njegovali antieuropski narativ, dok su se istovremeno trudili prikazati se perjanicama EU integracije, govoreći o tome da će se EU raspasti prije nego postanemo njenom članicom. Nakon ruske agresije na Ukrajinu javno su počeli zagovarati članstvo u nekim drugim organizacijama tipa BRIKS. Javnosti nisu pokazivali sve dobre strane i prednosti članstva u EU, ukazuje se na one vrijednosti EU koje nisu imanentne srpskoj tradiciji. Zapravo, maske su pale, kvazipolitičke elite nisu sem deklarativnog zainteresovane za članstvo u EU”, smatra ona.

Related Topics:

Svijet

Prvi kruzer prošao Ormuskim moreuzom, BIO USIDREN 47 DANA

Odredište mu je Oman.

Kruzer Celestyal Discovery postao je prvi putnički brod koji je prošao Ormuskim moreuzom od početka rata.

Brod pod malteškom zastavom isplovio je danas, 17. aprila iz Dubaija, gdje je bio usidren 47 dana, a odredište mu je Oman.

Prema navodima, plovi bez putnika, piše Euronews.

Prolazak broda uslijedio je nekoliko sati nakon što su Iran i Sjedinjene Države objavili da će ovaj strateški plovni put, koji je od početka sukoba bio praktično zatvoren, do isteka primirja biti ponovo u potpunosti otvoren za komercijalni saobraćaj.

Prema podacima servisa za praćenje pomorskog saobraćaja MarineTraffic, dolazak broda u Oman očekuje se tokom sutrašnjeg dana.

Nastavi čitati

Svijet

IRAN POSTAVIO ULTIMATUM: Tri uslova za prolazak kroz Ormuski moreuz!

Iran je postavio tri uslova za prolazak brodova kroz Ormuski moreuz.

Javila je to danas, 17. aprila agencija Tasnim, pozivajući se na izvor u iranskom Vrhovnom savjetu za nacionalnu bezbjednost, koji je naveo i da će Teheran zatvoriti moreuz ako Sjedinjene Američke Države nastave svoju pomorsku blokadu.

Ovo su tri uslova
Prema navodima izvora iranske agencije, prvi uslov za prolazak kroz Ormuz je da brodovi moraju biti komercijalni, dok je kretanje vojnih brodova zabranjeno, a ni brodovi ni njihov teret ne smiju biti povezani sa “neprijateljskim zemljama”.

Kako je rekao, drugi uslov je da brodovi moraju da prođu kroz Ormuski moreuz duž unapred određene rute, a treći da njihov prolazak mora da bude u u koordinaciji sa iranskim oružanim snagama.

Zašto je suspendovan sporazum
Izvor je objasnio da je od početka primirja koje je postignuto uz posredovanje Pakistana, Iran je trebalo da dozvoli svakodnevni prolaz većeg broja brodova, ali da je suspendovao sporazum o prolasku brodova kroz moreuz, zato što primirje u Libanu nije sprovedeno i nije uključivalo prekid vatre između Hezbolaha i Izraela.

Naglasio je da je sprovođenje nekih preduslova, uključujući prekid vatre u Libanu, bilo ključno za odluku Irana da ponovo otvori Ormuski moreuz.

Izvor je istovremeno upozorio da će, ako se američka pomorska blokada nastavi, to biti smatrano kršenjem primirja i da će prolaz kroz Ormuski moreuz biti spriječen.

Arakči: Plovidba otvorena za komercijalne brodove
Šef iranske diplomatije Abas Arakči prethodno je danas izjavio da će plovidba kroz Ormuski moreuz biti potpuno otvorena za sve komercijalne brodove tokom preostalog perioda primirja, u skladu sa sporazumom o prekidu vatre postignutim između Izraela i Libana.

“Prolazak plovila kroz moreuz biće dozvoljen koordiniranom rutom kako je već najavila iranska pomorska organizacija”, napisao je on na platformi X.

Tramp je potom na svojoj platformi Truth Social zahvalio Iranu, navodeći da je strateški važan plovni put “u potpunosti otvoren i spreman za pun prolaz”.

Istovremeno je istakao da će pomorska blokada ostati na snazi kada je reč o Iranu, sve dok se, kako je naveo, ne postigne potpun sporazum između dvije strane.

Nastavi čitati

Svijet

“MORAĆEMO OPET BACATI BOMBE”: Tramp otkrio šta će biti ako se Iran i SAD ne dogovore

Američki predsjednik Donald Tramp poručio je da će blokada Ormuskog moreuza ostati na snazi i da će napadi biti nastavljeni ako ne bude postignut dogovor s Iranom, nakon što je Teheran saopštio da je u potpunosti ponovo otvorio moreuz za komercijalne brodove, ali i zaprijetio da će ga ponovo zatvoriti zbog američke blokade.

Na pitanje novinara u petak naveče šta će učiniti ako ne bude dogovora kada primirje s Iranom istekne naredne sedmice, Tramp je odgovorio:

– Ne znam. Možda ga neću produžiti, ali blokada će ostati. Ali možda ga neću produžiti, pa ćete imati blokadu i, nažalost, moraćemo ponovo početi bacati bombe.

Ipak, Tramp je novinarima koji su ga pratili u avionu Air Force One na putu za Vašington rekao i da “misli da će se to desiti”, misleći na postizanje dogovora.

Iranska objava u petak o otvaranju ovog ključnog morskog pravca, kroz koji prolazi 20 posto svjetske nafte, uslijedila je u trenutku kada se činilo da se drži i desetodnevno primirje između Izraela i libanskog militantnog pokreta Hezbolah kojeg podržava Iran.

U sukobima je ubijeno najmanje 3.000 ljudi u Iranu, gotovo 2.300 u Libanu, 23 u Izraelu i više od deset u državama Zaljeva. Poginulo je i trinaest američkih vojnika.

Predsjednik Donald Tramp nedvosmisleno je odbacio ideju da Iran uvede bilo kakva ograničenja ili naplatu putarine na Ormuskom moreuzu, prenosi Klix.

– Ne. Ni slučajno. Ne. Ne – rekao je Trump. Dodao je da ne može biti putarina uz ograničenja.

– Ne, neće biti putarina.

Nastavi čitati

Aktuelno