Connect with us

Društvo

“SKORO SVAKI DAN IMAMO POZIVE”: Zašto Srpska nema SOS broj za PREVENCIJU SUICIDA?

Republika Srpska nema nacionalni SOS broj za podršku osobama sa suicidalnim mislima, iako stručnjaci ističu da je to važan alat koji može da pomogne u prevenciji samoubistava. Broj ljudi koji traže pomoć naglo uvećan od sredine prošle godine.

Jedini broj na koji možete dobiti besplatnu pomoć je onaj Plavog telefona, a iako je njihova savjetodavna usluga bila prvobitno namijenjena djeci, od pandemije korona virusa i zbog sve veće potrebe ljudi za psihološkom pomoći broj je dostupan svim građanima. Iz dana u dan, poziva je sve više.

“Od sredine 2022. do danas, došlo je do naglog porasta poziva koji se tiču suicidalnih misli i namjera. U periodu prije pandemije ovakve pozive smo primali jednom u mjesec dana. Međutim sada je situacija drugačija i skoro svaki dan primamo pozive koji se tiču ove teme, kako od odraslih tako i od djece. Samo tokom 2023. godine primili smo ukupno 165 poziva koji su uključivali ovu temu što čini oko 10 odsto ukupnih poziva koje Plavi telefon primi na mjesečnom nivou”, rekao je za Mondo Saša Risojević, direktor Udruženja „Nova generacija“.

Risojević ističe da bi postojanje jedinstvenog SOS broja za osobe sa suicidalnim mislima i namjerama bilo veoma značajno u svrhu prevencije samoubistava.

Plavi telefon – 080 05 03 05
Na Plavom telefonu je trenutno zaposleno pet savjetnika, a radi se o psiholozima sa specijalizovanim znanjima koja se odnose na pružanje podrške putem telefona i dopisivanja.

“Naravno, ovakav broj bilo bi neophodno konstantno promovisati kako bi osobe postepeno izgradile povjerenje prema broju, tj. organizaciji ili instituciji koja pruža podršku putem broja”, kaže Risojević i dodaje da ni Plavi telefon nije dostupan 24 sata, što bi po njegovom mišljenju morao biti, ali ne može bez podrške države.

„Na mjesečnom nivou imamo oko 100 poziva koji nastaju tokom dana vikenda ili poslije radnog vremena koje je od 9 do 22 časa radnim danima. Ovo je važno jer smatram da bi usluga kao što je Plavi telefon morala biti dostupna 24 sata u sedmici i tako stalno biti na raspolaganju građanima. Da bi se ovako nešto ostvarilo, neophodna je sistemska podrška države, koja u ovom trenutku nažalost ne postoji u obliku koji bi omogućio nesmetano funkcionisanje linije“, zaključio je Risojević.

U slučaju poziva na temu suicidalnih ideja i namjera, volonteri Plavog telefona, kako navodi, pružaju prvu psihološku pomoć djetetu ili odrasloj osobi.

“Dalji koraci idu u pravcu da se pozivaocu obezbijedi adekvatna zaštita koja podrazumijeva i uključivanje institucija i usluga kao što je Centar za socijalni rad, Policija i Hitna pomoć sa ciljem da se život pozivaoca zaštiti, te da obezbijedi podrška sa kojom će se umanjiti ili otkloniti uzroci zbog kojih je uopšte došlo do suicidalnih ideja, namjera ili pokušaja”, rekao je Risojević.

I dok jedini broj i onlajn čet putem kojeg možete dobiti besplatnu psihološku pomoć „gori“ od poziva, od nadležnih institucija nema odgovora na pitanjezašto u Srpskoj ne postoji nacionalni jedinstveni SOS broj za osobe koje imaju suicidalne misli.

Pitalo smo Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS, kao i Centar za mentalno zdravlje Banjaluka, ali konkretan odgovor nismo dobili.

Iz Ministarstva kažu da su institucije Republike Srpske posvećene unapređenju postojećih i razvijanju novih načina zaštite mentalnog zdravlja.

“Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite posvećeno je unapređenju mentalnog zdravlja stanovništva, u skladu sa preporukama struke, kao i realnim kapacitetima u okviru zdravstvenog sistema. Put dolaska do takvih rješenja počinje od stručnih rasprava unutar profesionalnih krugova, a što bi trebalo da podrazumijeva razmatranje kako potreba, tako i održivosti eventualnih rješenja”, rečeno je za Mondo u ovom ministarstvu.

Crna statistika
Prema podacima Zavoda za statistiku RS, u 2021. godini u Republici Srpskoj prijavljeno je 213 samoubistava, dok je u 2022. godini 179 ljudi oduzelo sebi život.

Naveli su da odgovor na pitanje o osnivanju SOS broja nije u njihovoj nadležnosti, jer su za „organizaciju rada zdravstvenih ustanova, u skladu sa njihovim kapacitetima, odgovorne upravo te ustanove, odnosno njihova rukovodstva, a što uključuje i Centre za mentalno zdravlje“.

Odgovor su izbjegli i u Centru za mentalno zdravlje pri Domu zdravlja Banjaluka gdje su istakli da se akcenat, kada su u pitanju preventivne aktivnosti, stavlja na edukativna predavanja u zajednici.

“Tokom takvih susreta koji se obično održavaju u okviru mjesnih zajednica slušaoci dobijaju osnovne informacije o uzrocima i rizicima koji mogu voditi ka suicidalnim tendencijama što im olakšava da takve pojave lakše prepoznaju kod sebe i svojih bližnjih. Takođe, preventivna predavanja o ovoj, ali i raznim drugim temama se održavaju u srednjim i osnovnim školama od strane naših timova“, rekao je za naš portal Mladen Golić, psiholog ovog centra.

Dodao je da Centar za zaštitu mentalnog zdravlja u Banjaluci radi od 7 do 20 časova, te da pacijenti mogu zakazati pregled na broj telefona 051/230-240.

Kada su u pitanju zemlje regiona, u Srbiji besplatan SOS broj postoji već nekoliko godina, a osnovalo ga je Ministarstvo zdravlja u saradnji sa Klinikom za psihijatrijske bolesti „Dr Laza Lazarević“. Na ovaj korak su se odlučili nakon što su iskustva u Evropi pokazala da ovaj vid pomoći može smanjiti broj samoubistava za 30 odsto. Od 2021. godine dostupna je i podrška putem onlajn četa (dopisivanje), a pozivaju ih i ljudi iz regiona – Crne Gore i BiH.

Hrvatska, kao ni BiH, nema nacionalni SOS broj za prevenciju suicida, ali ima mnogo udruženja koja se bave mentalnim zdravljem i pružaju psihološku pomoć putem telefona. Ovaj problem istaknut je na nedavno obilježenom Svjetskom danu prevencije suicida, kada je poručeno da je Hrvatskoj, zbog velikog broja samoubistava, hitno potreban lako pamtljiv i dostupan SOS broj za prevenciju suicida.

(Mondo)

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Popodne ponovo kiša

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se nakon sunčanog i toplog jutra očekuje nestabilno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom.

Od sredine dana očekuje se naoblačenje sa zapada, koje će prouzrokovati kišu i pljuskove sa grmaljavinom.

Lokalne nepogode i grad moći su u poslijepodnevnim časovima na sjeveru i istoku, a jači pljuskovi u večernjim časovima na jugu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha biće od 10 do 16, u višim predjelima od sedam, a najviša dnevna od 25 do 30, u višim predjelima od 19 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

BOLOVANJA SVE MANJE, TROŠKOVI SVE VEĆI! Fond zdravstva grca u dugovima

U Republici Srpskoj u 2023. godini zabilježeno je manje slučajeva bolovanja nego 2022. godine, ali su troškovi koje je plaćao Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske bili višestruko veći.

Brojke ćemo početi podatkom da je u prošloj godini u Srpskoj evidentirano više od 211.000 slučajeva bolovanja, što je prosječno oko 17.590 na mjesečnom nivou, odnosno nešto više od 570 slučajeva dnevno.

Ali, kao što smo i rekli, ove brojke su manje u odnosu na 2022. godinu, prema kojima je tada mjesečni prosjek bio 21.300, ili nešto više od 700 na dnevnom nivou.
Međutim, ovdje je bitno napomenuti da se svaka prijava za bolovanje računa posebno, pa primjera radi, jedan radnik u toku mjeseca može da otvori bolovanje i dva puta, i to se evidentira kao dva slučaja.

U prevodu, brojka od 17.590 slučajeva mjesečno ne znači da je na bolovanju tada striktno bilo toliko radnika.

Ipak, dok se broj evidentiranih slučajeva bolovanja smanjuje, troškovi FZO RS se povećavaju.
Ukupno su, kažu za “Nezavisne novine”, veći za 15 odsto nego 2022.

“Prvenstveno zbog toga što su Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS povećane osnovice za isplatu plata za vrijeme bolovanja, poput za trudnice koje se nalaze na bolovanju zbog bolesti ili komplikacija u trudnoći, kao i za maligne bolesti, gdje se sada plata za vrijeme bolovanja isplaćuje 100 odsto, a ta bolovanja zbog prirode bolesti i stanja traju duže”, pojašnjavaju iz Fonda zdravstva.

Naravno, napominjemo da se bolovanja razlikuju i po broju dana koliko je neko izostao s posla, a ovom prilikom pažnju ćemo posvetiti onima koja su bila duža od 30 dana.

S tim u vezi, analize FZO RS pokazuju da su na prvom mjestu bila trudnička bolovanja, zatim povrede i trovanja, kao i maligni tumori.

“Trošak Fonda za bolovanja duža od 30 dana u 2023. godini iznosi oko 33 miliona KM, a u 2022. godini iznosio je 17,3 miliona KM”, naveli su iz ove ustanove.

U daljem, statistika pokazuje da je prosječan broj izgubljenih radnih dana po slučaju bolovanja iznosio 12.

FZO RS podsjeća i na to da su u prethodnom periodu na neki način pooštrili pravila za bolovanje. Posljednja u nizu mjera je stupanje na snagu novog Pravilnika o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad, kako bi se dodatno unaprijedila oblast bolovanja i sve eventualne zloupotrebe svele na minimum.

“Poslodavci mogu da zatraže vanrednu ocjenu bolovanja za radnike ukoliko imaju bilo kakvu sumnju u opravdanost toga. Na osnovu zahtjeva poslodavca, prvostepena komisija za bolovanje poziva osiguranika i sprovodi vanrednu ocjenu privremene nesposobnosti. Komisija je obavezna pregledati osiguranika i izvršiti uvid u zdravstveni karton i postojeću medicinsku dokumentaciju.

Osiguranik kada primi poziv za vanrednu ocjenu treba da se javi svom porodičnom ljekaru koji je dužan da mu izda uputnicu. Ishod ove vanredne ocjene može biti ili nastavak bolovanja ili vraćanje na posao narednog dana, ako se analizom i pregledom ustanovi da je radnik sposoban za posao”, pojašnjavaju iz Fonda.

Podsjećaju i na činjenicu da vanredne ocjene bolovanja nije moguće tražiti za radnike koji se trenutno ne nalaze na bolovanju, već su to pravo koristili nekada ranije, a sada već rade.

A pored vanredne ocjene, iz FZO dodaju da postoje i vanredne kontrole, koje vrše kontrolori Fonda, a ne gorepomenute komisije i prilikom kojih se radnici ne pozivaju na pregled, već se gleda medicinska dokumentacija.

“Takođe, kod ove kontrole, provjere opravdanosti bolovanja se mogu sprovesti i za bolovanja koja su završena”, kažu iz Fonda, napominjući i to da radnik u roku od 24 časa ima mogućnost da se i sam obrati prvostepenoj komisiji ukoliko nije zadovoljan ocjenom porodičnog ljekara, kao i da ima mogućnost žalbe FZO RS u slučaju da prvostepena komisija zaključi bolovanje, a da on nije zadovoljan tim rješenjem, prenose “Nezavisne novine“.

Obaveza svih koji su na bolovanju jeste da se svakih 15 dana javljaju porodičnom doktoru, a izuzetak su oni koji se nalaze na bolničkom liječenju.

Prema postojećem Pravilniku Fonda, troškove neto plata radnika koji su na bolovanju do 30 dana snosi poslodavac, a za bolovanja duža od 30 dana FZO RS.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i malo toplije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će preovladavati sunčano uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha uglavnom između 23 i 28 stepeni Celzijusovih.

Ujutru će biti vedro, a tokom dana pretežno sunčano uz dnevni razvoj oblačnosti i toplo. Nešto oblačnije biće poslije podne u Hercegovini, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Najniža jutarnja temperatura vazduha iznosiće između osam i 13 stepeni Celzijusovih, na jugu do 16, a najviša dnevna između 23 i 28 stepena Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren južnog i jugozapadnog smjera.

Nastavi čitati

Aktuelno