Connect with us

Društvo

“SKORO SVAKI DAN IMAMO POZIVE”: Zašto Srpska nema SOS broj za PREVENCIJU SUICIDA?

Republika Srpska nema nacionalni SOS broj za podršku osobama sa suicidalnim mislima, iako stručnjaci ističu da je to važan alat koji može da pomogne u prevenciji samoubistava. Broj ljudi koji traže pomoć naglo uvećan od sredine prošle godine.

Jedini broj na koji možete dobiti besplatnu pomoć je onaj Plavog telefona, a iako je njihova savjetodavna usluga bila prvobitno namijenjena djeci, od pandemije korona virusa i zbog sve veće potrebe ljudi za psihološkom pomoći broj je dostupan svim građanima. Iz dana u dan, poziva je sve više.

“Od sredine 2022. do danas, došlo je do naglog porasta poziva koji se tiču suicidalnih misli i namjera. U periodu prije pandemije ovakve pozive smo primali jednom u mjesec dana. Međutim sada je situacija drugačija i skoro svaki dan primamo pozive koji se tiču ove teme, kako od odraslih tako i od djece. Samo tokom 2023. godine primili smo ukupno 165 poziva koji su uključivali ovu temu što čini oko 10 odsto ukupnih poziva koje Plavi telefon primi na mjesečnom nivou”, rekao je za Mondo Saša Risojević, direktor Udruženja „Nova generacija“.

Risojević ističe da bi postojanje jedinstvenog SOS broja za osobe sa suicidalnim mislima i namjerama bilo veoma značajno u svrhu prevencije samoubistava.

Plavi telefon – 080 05 03 05
Na Plavom telefonu je trenutno zaposleno pet savjetnika, a radi se o psiholozima sa specijalizovanim znanjima koja se odnose na pružanje podrške putem telefona i dopisivanja.

“Naravno, ovakav broj bilo bi neophodno konstantno promovisati kako bi osobe postepeno izgradile povjerenje prema broju, tj. organizaciji ili instituciji koja pruža podršku putem broja”, kaže Risojević i dodaje da ni Plavi telefon nije dostupan 24 sata, što bi po njegovom mišljenju morao biti, ali ne može bez podrške države.

„Na mjesečnom nivou imamo oko 100 poziva koji nastaju tokom dana vikenda ili poslije radnog vremena koje je od 9 do 22 časa radnim danima. Ovo je važno jer smatram da bi usluga kao što je Plavi telefon morala biti dostupna 24 sata u sedmici i tako stalno biti na raspolaganju građanima. Da bi se ovako nešto ostvarilo, neophodna je sistemska podrška države, koja u ovom trenutku nažalost ne postoji u obliku koji bi omogućio nesmetano funkcionisanje linije“, zaključio je Risojević.

U slučaju poziva na temu suicidalnih ideja i namjera, volonteri Plavog telefona, kako navodi, pružaju prvu psihološku pomoć djetetu ili odrasloj osobi.

“Dalji koraci idu u pravcu da se pozivaocu obezbijedi adekvatna zaštita koja podrazumijeva i uključivanje institucija i usluga kao što je Centar za socijalni rad, Policija i Hitna pomoć sa ciljem da se život pozivaoca zaštiti, te da obezbijedi podrška sa kojom će se umanjiti ili otkloniti uzroci zbog kojih je uopšte došlo do suicidalnih ideja, namjera ili pokušaja”, rekao je Risojević.

I dok jedini broj i onlajn čet putem kojeg možete dobiti besplatnu psihološku pomoć „gori“ od poziva, od nadležnih institucija nema odgovora na pitanjezašto u Srpskoj ne postoji nacionalni jedinstveni SOS broj za osobe koje imaju suicidalne misli.

Pitalo smo Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS, kao i Centar za mentalno zdravlje Banjaluka, ali konkretan odgovor nismo dobili.

Iz Ministarstva kažu da su institucije Republike Srpske posvećene unapređenju postojećih i razvijanju novih načina zaštite mentalnog zdravlja.

“Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite posvećeno je unapređenju mentalnog zdravlja stanovništva, u skladu sa preporukama struke, kao i realnim kapacitetima u okviru zdravstvenog sistema. Put dolaska do takvih rješenja počinje od stručnih rasprava unutar profesionalnih krugova, a što bi trebalo da podrazumijeva razmatranje kako potreba, tako i održivosti eventualnih rješenja”, rečeno je za Mondo u ovom ministarstvu.

Crna statistika
Prema podacima Zavoda za statistiku RS, u 2021. godini u Republici Srpskoj prijavljeno je 213 samoubistava, dok je u 2022. godini 179 ljudi oduzelo sebi život.

Naveli su da odgovor na pitanje o osnivanju SOS broja nije u njihovoj nadležnosti, jer su za „organizaciju rada zdravstvenih ustanova, u skladu sa njihovim kapacitetima, odgovorne upravo te ustanove, odnosno njihova rukovodstva, a što uključuje i Centre za mentalno zdravlje“.

Odgovor su izbjegli i u Centru za mentalno zdravlje pri Domu zdravlja Banjaluka gdje su istakli da se akcenat, kada su u pitanju preventivne aktivnosti, stavlja na edukativna predavanja u zajednici.

“Tokom takvih susreta koji se obično održavaju u okviru mjesnih zajednica slušaoci dobijaju osnovne informacije o uzrocima i rizicima koji mogu voditi ka suicidalnim tendencijama što im olakšava da takve pojave lakše prepoznaju kod sebe i svojih bližnjih. Takođe, preventivna predavanja o ovoj, ali i raznim drugim temama se održavaju u srednjim i osnovnim školama od strane naših timova“, rekao je za naš portal Mladen Golić, psiholog ovog centra.

Dodao je da Centar za zaštitu mentalnog zdravlja u Banjaluci radi od 7 do 20 časova, te da pacijenti mogu zakazati pregled na broj telefona 051/230-240.

Kada su u pitanju zemlje regiona, u Srbiji besplatan SOS broj postoji već nekoliko godina, a osnovalo ga je Ministarstvo zdravlja u saradnji sa Klinikom za psihijatrijske bolesti „Dr Laza Lazarević“. Na ovaj korak su se odlučili nakon što su iskustva u Evropi pokazala da ovaj vid pomoći može smanjiti broj samoubistava za 30 odsto. Od 2021. godine dostupna je i podrška putem onlajn četa (dopisivanje), a pozivaju ih i ljudi iz regiona – Crne Gore i BiH.

Hrvatska, kao ni BiH, nema nacionalni SOS broj za prevenciju suicida, ali ima mnogo udruženja koja se bave mentalnim zdravljem i pružaju psihološku pomoć putem telefona. Ovaj problem istaknut je na nedavno obilježenom Svjetskom danu prevencije suicida, kada je poručeno da je Hrvatskoj, zbog velikog broja samoubistava, hitno potreban lako pamtljiv i dostupan SOS broj za prevenciju suicida.

(Mondo)

Related Topics:

Društvo

ISTI PROIZVODI, VEĆE CIJENE: Zašto je potrošačka korpa skuplja u BiH NEGO U ITALIJI?

Ko nas pljačka?

Dok mi svakodnevno ostavljamo desetine maraka za osnovne namirnice, informacije i snimci koje dolaze do nas iz drugih zemalja otvaraju neugodno pitanje. Kako je moguće da se u razvijenijim evropskim zemljama jede jeftinije nego u BiH, gdje su plate i penzije višestruko niže?

Mnogi se sjećaju da je nekada odlazak u Trst bio rezervisan za kupovinu garderobe po povoljnijim cijenama. Danas, sudeći po snimcima iz tamošnjih marketa, isplatiće nam zapustiti put Italije i to da bismo kolica napunili hranom.

I to sa razlogom.

Na policama marketa u Trstu, do kojeg iz Banjaluke treba oko 5 sati vožnje, iz Sarajeva i Mostara oko 7 sati, sedam komada tunjevine košta 5,69 evra ili oko 11 KM. U Banjaluci? Pakovanje od šest komada ide od 24 do 28 KM, dok jedan komad pojedinačno dostiže i 11 maraka. Već na ovom primjeru razlika je više nego očigledna.

Ravioli punjeni buratom ili bundevom i tartufima u Italiji su 3 evra, odnosno 5,85 KM, dok se kod nas prodaju za oko 5,5 KM. Skoro ista cijena, ali bez „italijanskog šmeka“.

Pesto od pistacija ili rosso u Trstu košta 1,90 evra ili 3,7 KM, dok u Banjaluci najbliže varijante idu od 4,8 do 7 KM, u zavisnosti od vrste i marketa.

marketi , potrosačka korpa FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Kod sireva razlika postaje još zanimljivija. Kilogram grana padano u Italiji je 17,9 evra ili 34,9 KM, dok u Banjaluci dostiže i 55 KM. Parmigiano reggiano je 25,9 evra po kilogramu, odnosno oko 50,5 KM u Italiji, dok se kod nas manja pakovanja skupo naplaćuju, pa 150 grama ide i preko 10 KM. Pecorino u Italiji košta 3,89 evra ili 6,7 maraka, isto koliko i 200 grama provolonea, dok kod nas kilogram provolonea ide i do 50 KM.

U Trstu proseko možete da kupite za 3,89 evra ili 6,7 KM. Ono što smo mi vidjeli u banjalučkim marketima košta od 15,5 do 23 KM.

Maslinovo ulje danas mnogi i kod nas koriste. U Italiji 750 ml je 14,4 evra ili 28 KM. Kod nas pola litre ide i do 19 KM, dok se ista zapremina rijetko nađe povoljnije, osim na akcijama.

Tjestenina u Italiji košta 0,89 evra ili 1,7 KM. Mi smo tjesteninu istog proizvođača u banjalučkim marketima pronašli po cijeni od 2,9 KM, pa do 6,5 maraka.

pršutFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Oni koji žive u Italiji poručuju da je meso u njihovim marketima otprilike isto košta kao u Srbiji ili BiH, te da o ponudi ne vrijedi pričati. O ribi posebno.

Neko je i prokomentarisao i da kilogram sira grana padano u Sarajevu košta 60 maraka

-Bio u Italiji nedavno. Toliko je jeftino u odnosu na Balkan da bi dvoja kupljena kolica robe s lakoćom isplatila odlazak i 1 noćenje – napravio je neko kalkulaciju.

Jeftinije se jede i u Njemačkoj.

Nutela od 450 grama na akciji može da se kupi za 3,9 KM, a kod nas tegla od 400 grama 8 maraka. Džem od jagode tamo je oko 3 marke, ovdje ide i do 7,5 KM. Kikiriki puter u Njemačkoj košta 3,4 KM, dok kod nas ide i do 12 KM.

Čak nemaju ni skuplje meso. Junetina u Njemačkoj košta oko 25 KM po kilogramu, što je praktično ista cijena kao u Banjaluci gdje ova vrsta mesa košta od 26 do 29 maraka. Svinjetina tamo 11,5 KM, kod nas od 10 do 12 KM.

Drugim riječima, zapad je u mnogim slučajevima jeftiniji. Građani u Banjaluci, Sarajevu, Zenici, Trebinju, Mostaru, Bijeljini plaćaju hranu po cijenama koje su iste ili više nego u razvijenim evropskim zemljama. A plate i penzije su nam višestruko niže. Akcije u domaćim marketima najčešće znače presimbolično sniženje od kojeg feninga do eventaulno jedna marke. U Evropi cijene prepolove.

Živimo u zemlji gdje hrana košta kao na Zapadu, ali standard ostaje daleko ispod.

Navikli da ćuteći pratimo poskupljenja, svako naredno dočekamo u nevjerici i sa pitanjem „do kada“. Plaćamo skuplje brašno, hljeb, voće i povrće, o mesu da ne govorimo. Kupujemo na grame i na komad, zaobilazeći u širokom luku mnogo toga što novčanik ne može da podnese. I stvarno, ko kad?

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI BITI LIJEPO VRIJEME? Kada kreće temperaturni pad i šta nas očekuje za 1. maja?

Dok se priroda polako budi u svom punom sjaju, nagovještavajući tople praznične dane, aprilska ćud ipak ostaje vjerna svojoj prevrtljivoj prirodi, pa nas, prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) u narednom periodu očekuje prava smjena godišnjih doba u malom – od skoro ljetnih temperatura do kratkotrajnih proljećnih osvježenja.

Dok iščekujemo praznike koji nam donose priliku za predah u prirodi, važno je oslušnuti šta nam nebo poručuje, jer će se sunčani intervali smjenjivati sa prolaznim naoblačenjima, pripremajući teren za topli i sušni kraj mjeseca.

Sunčani petak okupan proljećnom toplinom
Petak, 17. april, donesi pretežno sunčano i toplo vrijeme za ovaj period godine, uz tek malu ili umjerenu oblačnost koja neće narušiti opšti utisak lijepog dana. Ipak, atmosfera ostaje blago nestabilna, pa se sredinom dana i poslije podne u jugozapadnim, južnim, centralnim i istočnim predjelima Srbije mogu javiti kratkotrajna kiša ili lokalni pljuskovi sa grmljavinom.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjeverni i sjeverozapadni, sa jutarnjom temperaturom od 6 do 12 stepeni, dok će se najviša dnevna kretati u prijatnom rasponu od 20 do 24 stepena.

Idealni uslovi za boravak u prirodi
Prema vremenskoj prognozi RHMZ, prvi dan vikenda nastavlja u vedrom ritmu, pružajući nam savršenu priliku za boravak na svježem vazduhu. Sunce će dominirati većim dijelom zemlje, dok se u brdsko-planinskim predjelima očekuje dnevni razvoj oblačnosti, ali bez značajnijih padavina.

Sjeverni vjetar će ostati umjeren, tek toliko da vazduh ostane svjež, sa jutarnjom svježinom od 7 do 11 stepeni i maksimalnom dnevnom temperaturom od 19 do 22 stepena.

Miran uvod u promjenu vremena

Nedjelja će biti možda i najljepši dan za opuštanje, jer će vjetar potpuno utihnuti i postati slab i promjenljivog pravca. Nebo će biti pretežno sunčano uz umjerenu oblačnost, a iako će jutro biti nešto hladnije sa temperaturama od 6 do 10 stepeni, sunce će nas brzo zagrijati do dnevnih 19 do 22 stepena.
Linker
Ovo će biti svojevrsno “zatišje pred buru” i posljednji potpuno stabilan dan prije nove promjene vremena.

Prolazno naoblačenje i pad temperature

Od ponedjeljka, 20. aprila, očekuje nas promjena ritma u atmosferi jer stiže naoblačenje sa kišom i pljuskovima praćenim grmljavinom. Padavine će se prije podne pojaviti na sjeveru, a do kraja dana će se proširiti na ostale predjele zemlje.

Kako je najavio RHMZ, od utorka slijedi manji pad temperature uz nestabilnije vrijeme, gdje će se mjestimično smjenjivati sunce i kratkotrajni pljuskovi, što je uobičajen prolećni ciklus koji hrani zemlju nakon toplih dana, prenosi Srpskainfo.

Kraj aprila i početak maja: Praznici u znaku toplote

Iako nas u periodu od 20. do 24. aprila očekuje nešto svježije i vlažnije vrijeme, nema razloga za brigu kada su u pitanju predstojeći praznici, jer najverovatnije da nas pravi proljećni preokret očekuje krajem mjeseca i početkom maja.

Nedjeljni izgledi vremena ukazuju na to da će temperatura vazduha tada biti čak do tri stepena viša od uobičajenog prosjeka. Velika je vjerovatnoća da će praznični dani biti topli i sušni, što će nam omogućiti da u potpunosti uživamo u odmoru i druženju na otvorenom, ispraćajući april u velikom stilu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Aktuelno