Connect with us

Svijet

SKRIVENA PORUKA: Šta se krije iza DRAMATIČNOG upozorenja Džoa Bajdena o RUSIJI I BALKANU

Ako Rusija pobijedi Ukrajinu, šta mislite šta će se dogoditi u balkanskim zemljama, postavio je pitanje Džo Bajden, američki predsjednik i praktično otkrio još jedan razlog zbog čega Zapad ne odustaje od pomoći Kijevu.

Analitičari ocjenjuju za “Blic” da izjavu Bajdena treba ozbiljno shvatiti i da Zapad ne želi da Balkan ostane “enklava pod ruskim i kineskim uticajem”.

Bajden je na konferenciji u Bijeloj kući bio otvoreniji nego ikad do sada pa je rekao da bi “ukidanje finansijske pomoći Ukrajini moglo dovesti do krize u zemljama Balkana”.

– Ako odemo, a Rusija izdrži njihov napad i pobijedi Ukrajinu, šta mislite da će se dogoditi u balkanskim zemljama? Šta mislite da će se dogoditi od Poljske do Mađarske – upitao je Bajden i upozorio da bi takva situacija “promijenila dinamiku”.

Kako bi ta “promjena dinamike” i pobjeda Rusije u ratu u Ukrajini mogla da utiče na naš region – tema je koja se sve više nameće kako rat na istoku Evrope sve duže traje.

Srećko Đukić, bivši diplomata, kaže za “Blic” da izjava Bajdena zaslužuje duboku i svestranu analizu.

– Sigurno ne može da veseli činjenica da Zapadni Balkan dolazi u fokus međunarodne pažnje i da se o tome uveliko govori ne samo u Americi nego u cijelom svetu, Rusiji, NATO, Ukrajini, o tome je pričao i Volodimir Zelenski. To je dokaz da se Zapadni Balkan nalazi u složenom geografskom i političkom položaju – navodi Đukić.

Kako kaže, Bajdenovo upozorenje je sad možda eksplicitnije od svega što je do sada rečeno.

– Međutim, to nije iznenađenje. Još je 2015. godine tadašnji šef Stejt departmenta Džon Keri govorio da se Balkan nalazi na liniji vatre u odnosima SAD i Rusije. Kasnije su stizale izjave sa Zapada da je na Zapadnom Balkanu primjetan maligni uticaj Rusije. Praktično na svake dvije-tri godine imamo slična upozorenje. Očigledno u regionu ima puno podvodnog kamenja, a mi to previđamo i vjerujemo da su mir i stabilnost nešto što nam je dato. Da se nešto krupno dešava oko nas to je sigurno – ocjenjuje Đukić.

– Bajden je izgovorio to na konferenciji, znao je šta će reći i poslao je jasnu poruku Zapadnom Balkanu. Ako postavimo pitanje ko je na Zapadnom Balkanu u EU vidjećemo da nije niko. Ako se zapitamo ko je na Zapadnom Balkanu u NATO to su Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Suštinski je i Kosovo u NATO jer ta alijansa garantuje bezbjednost na toj teritoriji. Faktički ostaju samo BiH i Srbija – analizira Đukić.

Bivši diplomata ne očekuje da se skoro završi rat u Ukrajini.

– Moje je duboko uvjerenje da je prisutna velika ruska propaganda i da se precjenjuje ruska moć, a da se strahovito potcjenjuje zapadna vojna, ekonomska i finansijska pomoć. Ne treba ni precijenjivati rusku ni potcjenjivati evropsku moć. Treba istini pogledati u oči. Ako je Rusija sa 140 miliona stanovnika i BDP od 1.500 milijardi dolara u stanju da pobijedi EU sa 500 miliona stanovnika i BDP od 17.000 milijardi dolara nek pobijedi – navodi Đukić.

Kako kaže, očigledno se namjerno vodi rat iscrpljivanja.

– Pa ko duže izdrži ljudski, materijalno, oružano, finansijski. Hladni rat imali smo 45 godina, a ovaj vreli rat traje dvije godine pa ćemo vidjeti koliko će da traje i ko će na kraju izdržati – zaključuje Đukić.

I Zoran Milivojević, diplomata, smatra da američki predsjednik ništa slučajno ne izjavljuje.

– Na Balkanu se vrte američki geostrateški interesi i ciljevi jer se Balkan nalazi u središtu prostora transatlantske zajednice i okružen je NATO alijansom, ali i pod uticajem Rusije i Kine. Zbog toga Zapad želi da se što prije zaokruži balkanska priča i to još za vrijeme ove administracije i prije završetka rata u Ukrajini. To nije ništa novo tako se Zapad ponaša i cijele prošle godine – analizira Milivojević.

Dodaje da očigledno stvari na ukrajinskom frontu ne idu onako kako se očekuje na Zapadu.

– Ako Rusija pobijedi to znači da Balkan ostaje enklava okružena NATO alijansom i pod uticajem Rusije i Kine. Tu, prije svega mislim, na Srbiju koja ima 50 odsto uticaja na region odnosno na BiH, Crnu Goru, Kosovo pa i Sjevernu Makedoniju. Zato se u suštini može reći da je Bajden iznio stav prema Srbiji – ocjenjuje Milivojević.

Kako kaže, Amerika i Zapad ostaju na poziciji koju su imali i prošle godine.

-Žele da se što prije riješi kosovsko pitanje i zatvori balkanska priča tako što bi praktično cijeli region ušao u transatlantsku zajednicu. To je jasan indikator zašto je Srbija pod velikim pritiskom Zapada pogotovo što se kraj rata u Ukrajini približava, a Ukrajina trpi velike posljedice u finansijskom i ekonomskom smislu – navodi Milivojević.

Iskusni diplomata primjećuje da je svijet sada podijeljen u vezi sa ratom u Ukrajini.

– To se najbolje vidjelo u Davosu što su pokazali i govori kineskog premijera Li Ćijanga i Džejka Salivena, američkog savjetnika za nacionalnu bezbjednost koji je rekao da SAD u trci s Kinom ne želi konflikt. Situacija se značajno promijenila za godinu dana. Zapad ima ozbiljne probleme sa ekonomijom, vidimo šta se događa u Njemačkoj, a i u Americi je bio haos na Kongresu. Takođe, Zelenski i rat u Ukrajini su bili tema na marginama u Davosu. Ukrajina je u velikim problemima u vezi sa finansiranjem i naoružanjem. Takođe, činjenica je da je po izvještaju MMF Rusija prva ekonomija u Evropi, a ne Njemačka – zaključuje Milivojević.

Svijet

OTKRIVEN ČITAV RAZGOVOR njemačkih oficira o planovima za NAPAD na Krimski most

Glavni urednik Sputnjika i RT Margarita Simonjan objavila je stenogram audio snimka razgovora njemačkih oficira o planovima za napad na Krimski most. Tekst stenograma prenosimo u cjelini.

Devetnaestog februara 2024. godine načelnik odjeljenja za operacije i obuke komande Ratnog vazduhoplovstva Njemačke Grefe, inspektor Ratnog vazduhoplovstva Bundesvera Gerharc i pripadnici Centra za vazdušne operacije kosmičke komande Bundesvera Fenske i Fronštate održali su razgovor sljedećeg sadržaja.

Gerharc: Zdravo, svima! Grefe, ti si sada u Singapuru?

Grefe: Da.

Gerharc: Dobro. Moramo da provjerimo informacije. Kao što ste već čuli, ministar odbrane Pistorijus namjerava da pažljivo razradi pitanje isporuke raketa „taurus“ Ukrajini. Treba da se sastanem sa njim. Potrebno je sve razmotriti kako bismo mogli da započnemo rad na tom pitanju. Za sada ne vidim da je naznačen momenat isporuke ovih raketa. Nije se desilo da mu je kancelar rekao: Želim odmah da dobijem informaciju, a sutra ujutru ćemo donijeti odluku. Nisam to čuo. Nasuprot, Pistorijus procjenjuje cijelu ovu pokrenutu diskusiju. Niko ne zna zašto federalni kancelar blokira ove isporuke. Naravno, ima najnevjerovatnijih glasina. Navešću primjer: juče me zvala novinarka koja je veoma bliska kancelaru. Čula je negdje u Minhenu da su rakete „taurus“neispravne. Pitao sam ko joj je to rekao. Ona je odgovorila da joj je to rekao neko vojno lice. Naravno, izvor informacija je sa nižeg nivoa, iako se novinarka uhvatila za tu izjavu i želi da od toga napravi vijest sa naslovom: „Sada znamo zašto kancelar odbija da pošalje rakete ‘taurus’ – one ne rade“. Sve je to glupost. Samo ograničeni krug lica ima pristup ovakvim temama. Ipak, vidimo kakve se gluposti u međuvremenu šire, apsolutne besmislice. Želim da sa vama usaglasim ovo pitanje kako se ne bismo kretali u pogrešnom pravcu. Prije svega, imam pitanja za Froštedta i Fenske. Ko je razgovarao sa vama na ovu temu? Da li vam se obraćao Frejding?

Fronštate: Ne, razgovarao sam samo sa Grefe.

Fenske: Takođe, razgovarao sam samo sa Grefe.

Gerharc: Možda će vam se ponovo obratiti. Vjerovatno ću morati da učestvujem na saslušanjima budžetske komisije, jer su se pojavili problemi, povezani sa porastom cijena za konverziju infrastrukture za F-35 u Buhelu. Već sam preko Franka poslao moje preporuke kako bismo imali slajdove radi vizuelizacije materijala. Pokazali smo mu probnu prezentaciju gdje su rakete „taurus“ postavljene na nosač tornado ili na drugi nosač, u skladu sa zadatkom. Ipak, teško da to mogu da zamislim. Treba imati u vidu da je to polusatni sastanak i zato ne treba pripremati prezentaciju na 30 slajdova. Izvještaj treba da bude kratak. Treba pokazati mogućnosti rakete i kako se može koristiti. Neophodno je uzeti u obzir ako donesemo političku odluku o predaji raketa kao pomoći Ukrajini, do kakvih posljedica to može dovesti. Na primjer, ako bude riječi o načinima isporuke… Znam kako rade Englezi. Oni ih uvijek prevoze oklopnim vozilima „Ridgback“. U njima ima mjesta za nekoliko ljudi. Francuzi tako ne rade. Oni isporučuju Ukrajini Ku7 sa „skalp“. „Storm šedou“ i „skalp“ imaju slične tehničke nkarakteristike kad je u pitanju montaža. Kako ćemo riješiti ovaj problem? Hoćemo li isporučiti rakete MBDA pomoću „Ridgback“ ili na ruke? Jedan od naših ljudi će biti prekomandovan sa MBDA? Grefe, izvijestite nas kakav je naš stav po ovom pitanju. Gospodo Fenske i Froštedt, izvijestite, kako vi vidjite situaciju.

Grefe: Počeću od najdelikatnijih pitanja, od postojeće kritike na račun isporuka. Diskusija ima gotovo svuda. Ovdje postoji nekoliko najvažnijih aspekata. Prije svega, to su rokovi isporuke. Ako kancelar sada odluči da treba da pošaljemo rakete, one će biti spremne za primjenu tek nakon osam mjeseci. Kao drugo, ne možemo da skratimo vrijeme. Zato što ako to učinimo, može doći do pogrešne primjene, raketa može da padne na vrtić, pa će ponovo biti civilnih žrtava. Ovi aspekti se moraju uzeti u obzir. Neophodno je istaći tokom razgovora da bez firme-proizvođača ne možemo ništa da uradimo. Možemo malo da pritisnemo proizvodnju, ali ne treba čekati da se nakupi 20 komada, možemo da pošaljemo po pet. Vrijeme isporuke ovih raketa direktno zavisi od industrije. Ko će to platiti? Još jedno pitanje: na kakve oružane sisteme će se ove rakete postavljati? Kakva treba da bude interakcija firme i Ukrajine? Ili imamo uređenu nekakvu integraciju?

Gerharc: Mislim da ne. Zato što je proizvođač TSG izjavio da oni mogu da riješe problem u toku šest mjeseci nezavisno od toga da li se radi o „Suhoju“ ili F-16.

Grefe: Ako se federalni kancelar odluči na to, treba imati u vidu da će samo za proizvodnju nosača. Kao treće, teoretski bismo mogli da se bavimo i pitanjem obuke. Već sam govorio da sarađujemo sa proizvođačem raketa. Oni obučavaju održavanju ovih sistema, a mi taktičkoj primjeni. Za to su potrebna tri-četiri mjeseca. Ovaj dio obuke može da se održava u Njemačkoj. Prilikom isporuke prvih raketa moramo da brzo donesemo odluku koja se tiče nosača i obuke. Možda ćemo morati da se po ovom pitanju obratimo Britancima, i iskoristimo njihov „nou-hau“. Možemo da im predamo baze podataka, satelitske snimke, stanice za planiranje. Pored isporuke samih raketa koje imamo, sve ostalo mogu da dostave industrija ili IABG.

Gerharc: Moramo da zamislimo da oni mogu da koriste avione sa nosačima za rakete „taurus“ i za „storm šedou“. Englezi su bili tamo i opremili avione. Sistemi se ne mogu toliko mnogo razlikovati, mogu se koristiti i za „taurus“. Mogu da ispričam vezano za iskustvo primjene sistema „patriot“. Naši stručnjaci su najprije takođe računali na dugačke rokove, iako su uspjeli da se izbore sa tim u toku predviđenih nedjelja. Uspjeli su da sve puste u rad tako brzo i u toj količini da su naši saradnici rekli: „Svaka čast. Nismo to očekivali.“ Sada vodimo rat u kome se koristi mnogo više modernih tehnologija, nego u našem starom dobrom „luftvafeu“. To sve navodi na pomisao da kada se bavimo planiranjem rokova, ne treba da ih precjenjujemo. A, sada, gospodo Fenske i Fronštadt, želio bih da čujem vaše mišljenje povodom mogućih isporuka Ukrajini.

Fenske: Želio bih da se zadržim na pitanju obuke. Već smo se bavili ovim pitanjem, i ako budemo imali posla sa osobljem koje je već prošlo odgovarajuću obuku i paralelno će se obučavati, za to će preliminarno trebati oko tri nedjelje, kako bi se proučila tehnika i tek onda pristupilo direktnoj obuci u Ratnom vazduhoplovstvu, koja će trajati oko četiri nedjelje. Prema tome, to je mnogo manje, nego 12 nedjelja. Naravno, sve to je pod uslovom da osoblje bude imalo odgovarajuće kvalifikacije, obuka se može obaviti bez usluga prevodioca, i još par detalja. Već smo razgovarali sa gospođom Fridberger. Ako se radi o borbenoj primjeni, onda će nam u tom slučaju, de fakto, savjetovati da pružimo podršku makar prvoj grupi. Teško je planirati, jer je za obuku našeg osoblja bilo potrebno oko godinu dana, a mi sada pokušavamo da skratimo to vrijeme na deset nedjelja i istovremeno se nadamo da će moći da se trkaju bespućima u bolidu, predviđenom za „Formulu 1“. Moguća varijanta je da se pruži planska tehnička podrška, teoretski je to moguće uraditi iz Buhela pod uslovom da se stvori bezbjedna veza sa Ukrajinom. Ako bi ovo bilo dostupno, onda bi se nadalje moglo sprovesti odgovarajuće planiranje. To je, u najmanju ruku, glavni scenario da se obezbedi puna podrška proizvođača, podrška preko korisničke službe, koja će rješavati probleme sa softverom. U principu, sve isto onako kao što je kod nas u Njemačkoj.

Gerharc: Samo malo. Shvatam o čemu govorite. Političare može zabrinuti direktna zatvorena veza Buhela i Ukrajine što može da postane direktno učešće u ukrajinskom sukobu. Ali, u takvom slučaju može se reći da će se razmena informacija odvijati preko MBDA, a mi ćemo poslati jednog ili dva naša stručnjaka u Šrobenhauzen. Naravno, to je lukavstvo, ali sa političkog stanovišta, to će, možda, izgledati drugačije. Ukoliko se razmena informacija odvija preko proizvođača, to nema veze sa nama.

Fenske: Postaviće se pitanje kuda idu informacije. Ako se radi o informacijama o metama za uništenje, koje u idealnim uslovima uključuju satelitske snimke, koji obezbeđuju maksimalnu preciznost do tri metra, onda ih moramo najpre obraditi u Buhelu. Smatram da se nezavisno od toga može organizovati razmena informacija Buhela i Šrobenhauzena ili se može razraditi mogućnost prenosa informacija u Poljsku, radi toga što se tamo može doći automobilom. Ovo pitanje se treba pažljivo razmotriti, varijante će se, verovatno, pojaviti. Ako budemo podržani, u najgorem slučaju, možemo čak i da putujemo automobilom, što će omogućiti da se skrati vreme reagovanja. Naravno, nećemo moći da odreagujemo u toku sat vremena, jer ćemo morati da damo saglasnost. U najboljem slučaju, tek nakon šest sati od dobijanja informacija, avioni mogu da ispune naredbu. Za pogađanje određenih ciljeva, dovoljna je i preciznost veća od tri metra, ali u slučaju da je potrebno da se precizira cilj, treba raditi sa satelitskim snimcima, koji će omogućiti njegovo modelovanje. U tom slučaju vreme reagovanja može da iznosi do 12 časova. Sve zavisi od cilja. Nisam proučavao ovo pitanje detaljno, ali pretpostavljam da je moguća i takva varijanta. Samo treba reći da nam predstoji da razmislimo kako da organizujemo prenos informacija, prenosi Sputnik.

Nastavi čitati

Svijet

DETALJI UŽASA U BEČU: Državljani Srbije među osumnjičenima za POLNO ZLOSTAVLJANJE djevojčice (12)

Austrijska policija saopštila je danas da je pokrenula istragu protiv 17 ljudi, mahom maloljetnika, od kojih su neki državljani Srbije, zbog sumnje u seksualno zlostavljanje 12-godišnje djevojčice tokom nekoliko mjeseci.

Dvanaestoro osumnjičenih su maloljetnici stariji od 14 godina, jedna osoba ima 19 godina, dvoje su mlađi od 14 godine i nisu krivično odgovorni u Austriji, dok je identitet još dvoje osumnjičenih nepoznat, rekao je Florijan Finda, zvaničnik austrijske policije.

Među osumnjičenima da su državljani Austrije, Turske, Sirije, Italije, Bugarske i Srbije, prenosi “AP”.

Oni su osumnjičeni za ozbiljno seksualno zlostavljanje maloljetnog lica i pornografsko prikazivanje maloljetne osobe, precizirao je Finda.

Sumnja se da se zlostavljanje događalo u periodu od februara do juna 2023. godine u garažama, stanovima osumnjičenih i na drugim lokacijama u Beču, kao i da je u jednom slučaju korišteno nasilje, a da je u ostalim žrtva verbalno bila primorana na seksualni odnos, rekli su istražitelji.

Žrtva i njena majka su prijavile slučaj vlastima u oktobru, navodi “AP”.

Poslije opsežnih istraga, u četvrtak je saslušano 13 osumnjičenih starih 14 godina ili više, neki su priznali djela, drugi odbacili, a jedan je uhapšen zbog opiranja policiji.

Istražitelji još ispituju materijal s njihovim mobilnih telefona, prenosi “Telegraf”.

Nastavi čitati

Svijet

NEVJEROVATNO! Ukrajinac prodavao otrov samoubicama u Velikoj Britaniji

Ukrajinac koji je prodavao otrov povezan sa najmanje 130 smrtnih slučajeva u Velikoj Britaniji, identifikovan je kao Leonid Zakutenko, pokazala je istraga Bi-Bi-Si-ja.

On je svoje usluge reklamirao na sajtu na kojem se promoviše samoubistvo, a novinaru Bi-Bi-Si-ja, koji mu se lažno predstavio, rekao je da u Britaniju šalje pet paketa otrova nedjeljno.

On je slao istu otrovnu supstancu kao i Kanađanin Kenet Lou, koji je uhapšen prošle godine i sada se suočava sa 14 optužbi za ubistvo.

Zakutenko, koji živi u Kijevu, odbacio je tvrdnje Bi-Bi-Si-ja. Novinari su do njega došli u njegovoj kući.

On je negirao da je prodavao bilo kakvu smrtonosnu supstancu, koju britanski javni servis ne želi da otkrije.

Međutim, Bi-Bi-Si ističe da je njihova istraga pokazala da je slao otrov u Britaniju godinama.

Ta hemikalija se može legalno kupiti u Britaniji, ali samo osobama koje je koriste za zakonski dozvoljene svrhe.

Prodavci ne smiju da prodaju mušterijama supstancu, ukoliko nisu napravili bazičnu provjeru za šta se koristi ta supstanca, koja može biti fatalna ako se unese u organizam i u malim dozama, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno