Connect with us

Svijet

SKRIVENA PORUKA: Šta se krije iza DRAMATIČNOG upozorenja Džoa Bajdena o RUSIJI I BALKANU

Ako Rusija pobijedi Ukrajinu, šta mislite šta će se dogoditi u balkanskim zemljama, postavio je pitanje Džo Bajden, američki predsjednik i praktično otkrio još jedan razlog zbog čega Zapad ne odustaje od pomoći Kijevu.

Analitičari ocjenjuju za “Blic” da izjavu Bajdena treba ozbiljno shvatiti i da Zapad ne želi da Balkan ostane “enklava pod ruskim i kineskim uticajem”.

Bajden je na konferenciji u Bijeloj kući bio otvoreniji nego ikad do sada pa je rekao da bi “ukidanje finansijske pomoći Ukrajini moglo dovesti do krize u zemljama Balkana”.

– Ako odemo, a Rusija izdrži njihov napad i pobijedi Ukrajinu, šta mislite da će se dogoditi u balkanskim zemljama? Šta mislite da će se dogoditi od Poljske do Mađarske – upitao je Bajden i upozorio da bi takva situacija “promijenila dinamiku”.

Kako bi ta “promjena dinamike” i pobjeda Rusije u ratu u Ukrajini mogla da utiče na naš region – tema je koja se sve više nameće kako rat na istoku Evrope sve duže traje.

Srećko Đukić, bivši diplomata, kaže za “Blic” da izjava Bajdena zaslužuje duboku i svestranu analizu.

– Sigurno ne može da veseli činjenica da Zapadni Balkan dolazi u fokus međunarodne pažnje i da se o tome uveliko govori ne samo u Americi nego u cijelom svetu, Rusiji, NATO, Ukrajini, o tome je pričao i Volodimir Zelenski. To je dokaz da se Zapadni Balkan nalazi u složenom geografskom i političkom položaju – navodi Đukić.

Kako kaže, Bajdenovo upozorenje je sad možda eksplicitnije od svega što je do sada rečeno.

– Međutim, to nije iznenađenje. Još je 2015. godine tadašnji šef Stejt departmenta Džon Keri govorio da se Balkan nalazi na liniji vatre u odnosima SAD i Rusije. Kasnije su stizale izjave sa Zapada da je na Zapadnom Balkanu primjetan maligni uticaj Rusije. Praktično na svake dvije-tri godine imamo slična upozorenje. Očigledno u regionu ima puno podvodnog kamenja, a mi to previđamo i vjerujemo da su mir i stabilnost nešto što nam je dato. Da se nešto krupno dešava oko nas to je sigurno – ocjenjuje Đukić.

– Bajden je izgovorio to na konferenciji, znao je šta će reći i poslao je jasnu poruku Zapadnom Balkanu. Ako postavimo pitanje ko je na Zapadnom Balkanu u EU vidjećemo da nije niko. Ako se zapitamo ko je na Zapadnom Balkanu u NATO to su Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Suštinski je i Kosovo u NATO jer ta alijansa garantuje bezbjednost na toj teritoriji. Faktički ostaju samo BiH i Srbija – analizira Đukić.

Bivši diplomata ne očekuje da se skoro završi rat u Ukrajini.

– Moje je duboko uvjerenje da je prisutna velika ruska propaganda i da se precjenjuje ruska moć, a da se strahovito potcjenjuje zapadna vojna, ekonomska i finansijska pomoć. Ne treba ni precijenjivati rusku ni potcjenjivati evropsku moć. Treba istini pogledati u oči. Ako je Rusija sa 140 miliona stanovnika i BDP od 1.500 milijardi dolara u stanju da pobijedi EU sa 500 miliona stanovnika i BDP od 17.000 milijardi dolara nek pobijedi – navodi Đukić.

Kako kaže, očigledno se namjerno vodi rat iscrpljivanja.

– Pa ko duže izdrži ljudski, materijalno, oružano, finansijski. Hladni rat imali smo 45 godina, a ovaj vreli rat traje dvije godine pa ćemo vidjeti koliko će da traje i ko će na kraju izdržati – zaključuje Đukić.

I Zoran Milivojević, diplomata, smatra da američki predsjednik ništa slučajno ne izjavljuje.

– Na Balkanu se vrte američki geostrateški interesi i ciljevi jer se Balkan nalazi u središtu prostora transatlantske zajednice i okružen je NATO alijansom, ali i pod uticajem Rusije i Kine. Zbog toga Zapad želi da se što prije zaokruži balkanska priča i to još za vrijeme ove administracije i prije završetka rata u Ukrajini. To nije ništa novo tako se Zapad ponaša i cijele prošle godine – analizira Milivojević.

Dodaje da očigledno stvari na ukrajinskom frontu ne idu onako kako se očekuje na Zapadu.

– Ako Rusija pobijedi to znači da Balkan ostaje enklava okružena NATO alijansom i pod uticajem Rusije i Kine. Tu, prije svega mislim, na Srbiju koja ima 50 odsto uticaja na region odnosno na BiH, Crnu Goru, Kosovo pa i Sjevernu Makedoniju. Zato se u suštini može reći da je Bajden iznio stav prema Srbiji – ocjenjuje Milivojević.

Kako kaže, Amerika i Zapad ostaju na poziciji koju su imali i prošle godine.

-Žele da se što prije riješi kosovsko pitanje i zatvori balkanska priča tako što bi praktično cijeli region ušao u transatlantsku zajednicu. To je jasan indikator zašto je Srbija pod velikim pritiskom Zapada pogotovo što se kraj rata u Ukrajini približava, a Ukrajina trpi velike posljedice u finansijskom i ekonomskom smislu – navodi Milivojević.

Iskusni diplomata primjećuje da je svijet sada podijeljen u vezi sa ratom u Ukrajini.

– To se najbolje vidjelo u Davosu što su pokazali i govori kineskog premijera Li Ćijanga i Džejka Salivena, američkog savjetnika za nacionalnu bezbjednost koji je rekao da SAD u trci s Kinom ne želi konflikt. Situacija se značajno promijenila za godinu dana. Zapad ima ozbiljne probleme sa ekonomijom, vidimo šta se događa u Njemačkoj, a i u Americi je bio haos na Kongresu. Takođe, Zelenski i rat u Ukrajini su bili tema na marginama u Davosu. Ukrajina je u velikim problemima u vezi sa finansiranjem i naoružanjem. Takođe, činjenica je da je po izvještaju MMF Rusija prva ekonomija u Evropi, a ne Njemačka – zaključuje Milivojević.

Related Topics:

Svijet

NOVA PRAVILA ZA VOZAČKE DOZVOLE U EU: Ovo su najvažnije promjene

Evropski parlament usvojio je nova pravila o vozačkim dozvolama koja će važiti u cijeloj Evropskoj uniji. Cilj je povećanje bezbjednosti i ujednačavanje propisa.

Reformom se uvodi digitalna dozvola, stroža pravila za prekršioce i niža uzrasna granica za profesionalne vozače.

Odluka je donesena nakon dugih pregovora u Briselu, a primjena počinje postepeno od 2028. godine, dok će digitalna dozvola zaživjeti do 2030. godine. Promjene će zahvatiti sve vozače u EU, donoseći i obaveze i olakšice u svakodnevnom saobraćaju.

Novi evropski okvir za vozačke dozvole

Evropski parlament postigao je dogovor o novim pravilima vezanim za vozačke dozvole unutar Evropske unije, donoseći niz promjena koje će uticati na milione vozača. Cilj reforme je povećati bezbjednost na putevima, ali i pojednostaviti administrativne procese i uvesti modernija rješenja.

Prema podacima koje prenosi Tagesschau, u Evropskoj uniji svake godine pogine oko 20.000 ljudi u saobraćaju. Italijanski evroparlamentarac Mateo Rič (Matteo Ricci) istakao je da je to „daleko previše“, naglašavajući potrebu za ujednačenim bezbjednosnim standardima.

Stroža pravila za zabrane vožnje

Jedna od ključnih novosti odnosi se na zabrane upravljanja vozilom. Ubuduće će vozači koji dobiju zabranu vožnje u jednoj državi članici automatski izgubiti pravo upravljanja vozilom i u svim ostalim državama EU. Time se značajno jača prekogranična saradnja među državama članicama.

S druge strane, saobraćajne kazne koje ne uključuju zabranu vožnje i dalje će ostati u nadležnosti države u kojoj je prekršaj počinjen. Takođe, jedinstveni evropski sistem bodovanja prekršaja neće biti uveden.

Digitalna vozačka dozvola

Velika promjena dolazi i u obliku digitalizacije. Vozačka dozvola više neće morati da bude fizički dokument – uvodi se digitalna verzija dostupna putem pametnog telefona, slično kao bankovne kartice ili lične karte.

Evroparlamentarka Juta Paulus istakla je da je riječ o posebno korisnoj novosti za mlađe generacije. Digitalna vozačka dozvola trebalo bi da bude dostupna u cijeloj EU od 2030. godine, dok će klasična verzija i dalje biti dostupna na zahtjev.

Olakšice za vozače kamp-vozila

Ljubitelji putovanja kamperima dobiće dodatne pogodnosti. S običnom vozačkom dozvolom kategorije B ubuduće će biti moguće upravljati vozilima težine do 4,25 tona, umjesto dosadašnjih ograničenja. Međutim, za to će biti potrebno dodatno osposobljavanje ili polaganje posebnog ispita.

Niža starosna granica za profesionalne vozače

Kako bi se riješio manjak radne snage u transportnom sektoru, EU snižava granicu za profesionalne vozače:

za kamione sa 21 na 18 godina
za autobuse sa 24 na 21 godinu

Očekuje se da će ova mjera podstaći zapošljavanje u logistici i preduzetništvu.

Obavezni probni rok i zdravstveni pregled

Nove mjere uključuju i obavezni probni rok od najmanje dvije godine za sve nove vozače. Takođe, vožnja uz pratnju za 17-godišnjake biće omogućena u svim državama članicama.

Prije polaganja vozačkog ispita biće obavezan ljekarski pregled ili samoprocjena zdravstvenog stanja. Ipak, obavezni redovni pregledi za starije vozače nisu uvedeni, nakon što su neke države članice, uključujući Njemačku, izrazile protivljenje toj ideji.

Rok važenja vozačke dozvole

Vozačke dozvole u EU ubuduće će važiti 15 godina. Nakon isteka, države članice mogu zahtijevati novi ljekarski pregled, ali to neće biti obavezno na nivou EU.

Kada stupaju na snagu nova pravila

Iako je politički dogovor postignut, primjena novih pravila neće biti trenutna. Države članice imaju rok od tri godine za prilagođavanje nacionalnog zakonodavstva, uz dodatnu godinu prelaznog perioda.

Digitalna vozačka dozvola očekuje se do 2030. godine, dok bi promjene vezane za profesionalne vozače trebalo da stupe na snagu već do 2028.

Sažetak najvažnijih promjena

Digitalna vozačka dozvola od 2030.
Zabrane vožnje važe u cijeloj EU
Vožnja kampera do 4,25 tona s B kategorijom
Kamioni od 18, autobusi od 21 godine
Probni rok od najmanje 2 godine
Vožnja uz pratnju od 17 godina u cijeloj EU
Važenje vozačke dozvole: 15 godina
Obavezni zdravstveni pregled ili samoprocjena prije ispita

Ove promjene predstavljaju jedan od najvećih zahvata u saobraćajnim pravilima EU posljednjih decenija, s ciljem bezbjednijih puteva i jednostavnijeg života za vozače širom Evrope, prenosi Fenix magazin.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN O RATU U UKRAJINI: Kraj sukoba se nazire, Trampu ovo nije potrebno

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas se rat u Ukrajini bliži kraju, prenijele su RIA Novosti.

Ruski lider je naveo da nije predložio sastanak sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, ali ni da ga ne odbija.

“Nisam odbio. Ne predlažem taj sastanak, ali ako to neko učini, neka ko god želi da se sastane dođe u Moskvu i mi ćemo se sastati”, rekao je Putin na konferenciji za medije u Moskvi.

Naveo je da mu je slovački premijer Robert Fico prenio spremnost Zelenskog za sastanak.

“Rekao mi je da je Zelenski spreman na lični sastanak, ali to nije prvi put da to čujemo”, rekao je ruski predsjednik.

“Trampu nije potreban ovaj sukob”

Putin je istakao da američki predsjednik Donald Tramp i njegova administracija iskreno žele rješenje rata u Ukrajini, jer njima taj sukob “nije potreban”.

“Vidimo da sadašnja američka administracija i američki predsednik iskreno teže rješenju. Njima očigledno nije potreban ovaj sukob”, rekao je Putin.

Gerhard Šreder

Na pitanje novinara koga bi volio da vidi u ulozi posrednika za dijalog između Rusije i Evrope, Putin je rekao da bi najviše volio da to bude nekadašnji niemački kancelar Gerhard Šreder.

“Nikog nismo zvali”

Putin je ponovio da Rusija nije nikoga zvanično pozvala u Moskvu na proslavu Dana pobjede 9. maja, ali i da je naznačila da pozdravlja sve koji su prisustvovali.

“Znate, nismo nikoga pozvali na ove događaje. Ovo nisu proslave godišnjica. Ali smo svima poslali informaciju da bismo bili srećni ako neko dođe. Oni koji su stigli svakako su pokazali izvjestan stepen hrabrosti, lično, jer su saznali za određene sporazume, uključujući i one koje je inicirao predsjednik SAD Tramp o produženju prekida vatre, o razmjeni snaga i tako dalje. Drugim riječima, saznali su za smirivanje tenzija tek nakon što su stigli. I ne znajući to, ipak su odlučili da budu ovde. Ovo zaslužuje posebno poštovanje. Ali ponavljam, mi ne vidimo ništa posebno u tome što je neko odsutan”, rekao je Putin.

Razgovori sa Kinom, Indijom i SAD

Rusija je o mogućim posljedicama provokacija Kijeva tokom proslave Dana pobjede u Moskvi razgovarala sa Kinom, Indijom i Sjedinjenim Američkim Državama, izjavio je Putin, ističući da je Rusija pristala na prijedlog SAD o produženju prekida vatre sa Ukrajinom do 11. maja i razmjeni ratnih zarobljenika.

Putin je naveo da je 5. maja Ukrajini poslat spisak od 500 pripadnika ukrajinske vojske, prenosi RIA Novosti.

“Prvobitna reakcija je bila da moraju detaljnije da pogledamo, pa možda ne svih 500, možda 200, a onda su potpuno nestali sa radara i otvoreno rekli da nisu spremni za ovu razmenu. Nisu je željeli”, rekao je Putin, ističući da iz Kijeva još nisu stigli novi predlozi o tom pitanju. RIA navodi da je Putin nakon proslave Dana Pobjede razgovarao sa slovačkim premijerom Robertom Ficom, vrhovnim vladarom Malezije sultanom Ibrahimom, predsjednikom Laosa Tonglunom Sisulitom, predsednikom Abhazije Badrom Gumbom, predsednikom Južne Osetije Alanom Gaglojevim i delegacijom Republike Srpske, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

JEDAN OD NAJTEŽIH U ISTORIJI Kanada ruši školu u kojoj se dogodio masakr

Srednja škola u kanadskom gradu Tumbler Ridž, u kojoj se u februaru dogodio jedan od najtežih masakara u novijoj istoriji Kanade, biće srušena, potvrdile su vlasti Britanske Kolumbije.

Odluka je donesena nakon razgovora sa porodicama žrtava, preživjelima i lokalnom zajednicom, koji su poručili da učenici više ne mogu da se vrate u zgradu obilježenu tragedijom.

Premijer Britanske Kolumbije, Dejvid Ebi, izjavio je da je zajednica gotovo jednoglasno podržala izgradnju nove škole na drugoj lokaciji.

-Želimo da budemo sigurni da radimo ispravnu stvar za preživjele, porodice i građane Tumbler Ridža”, rekao je Ebi novinarima, navodi “TheGuardian”. Dodao je da su učenici, nastavnici i osoblje jasno poručili da žele novi početak na novom mjestu.

Jedan od najgorih školskih masakara u Kanadi
Masakr se dogodio 10. februara ove godine, kada je 18-godišnji bivši učenik škole Džesi Van Rotselar otvorio vatru tokom nastave u srednjoj školi Tumbler Ridž. U napadu je ubijeno devet ljudi, dok je više od 25 ranjeno. Napadač je nakon krvavog pohoda izvršio samoubistvo.

Policija je kasnije utvrdila da je prije dolaska u školu ubio svoju majku i mlađeg polubrata u porodičnoj kući nedaleko od škole.

Među ubijenima u školi bili su pomoćnica u nastavi Šanda Aviugana-Durand i petoro učenika uzrasta od 12 do 13 godina. Više desetina učenika i zaposlenih zadobilo je povrede, a pojedini su morali biti helikopterom prebačeni u bolnice u Vankuveru.

Učenici trenutno pohađaju nastavu u privremenim objektima
Nakon tragedije škola je zatvorena, a dio učenika nastavu trenutno pohađa u privremenim montažnim učionicama postavljenim u blizini škole.

Provincijske vlasti najavile su da će rušenje škole početi tokom ljeta, nakon čega će biti izgrađen potpuno novi objekat u drugom dijelu grada.

Ebi je rekao da će i federalna vlada učestvovati u finansiranju projekta.

-Kada je premijer bio u Tumbler Ridžu zajedno sa mnom i gradonačelnikom, obećao je da će federalna vlada biti dio ovog projekta, i sada su to i zvanično potvrdili”, rekao je Ebi.

Nastavi čitati

Aktuelno