Connect with us

Svijet

SKRIVENA PORUKA: Šta se krije iza DRAMATIČNOG upozorenja Džoa Bajdena o RUSIJI I BALKANU

Ako Rusija pobijedi Ukrajinu, šta mislite šta će se dogoditi u balkanskim zemljama, postavio je pitanje Džo Bajden, američki predsjednik i praktično otkrio još jedan razlog zbog čega Zapad ne odustaje od pomoći Kijevu.

Analitičari ocjenjuju za “Blic” da izjavu Bajdena treba ozbiljno shvatiti i da Zapad ne želi da Balkan ostane “enklava pod ruskim i kineskim uticajem”.

Bajden je na konferenciji u Bijeloj kući bio otvoreniji nego ikad do sada pa je rekao da bi “ukidanje finansijske pomoći Ukrajini moglo dovesti do krize u zemljama Balkana”.

– Ako odemo, a Rusija izdrži njihov napad i pobijedi Ukrajinu, šta mislite da će se dogoditi u balkanskim zemljama? Šta mislite da će se dogoditi od Poljske do Mađarske – upitao je Bajden i upozorio da bi takva situacija “promijenila dinamiku”.

Kako bi ta “promjena dinamike” i pobjeda Rusije u ratu u Ukrajini mogla da utiče na naš region – tema je koja se sve više nameće kako rat na istoku Evrope sve duže traje.

Srećko Đukić, bivši diplomata, kaže za “Blic” da izjava Bajdena zaslužuje duboku i svestranu analizu.

– Sigurno ne može da veseli činjenica da Zapadni Balkan dolazi u fokus međunarodne pažnje i da se o tome uveliko govori ne samo u Americi nego u cijelom svetu, Rusiji, NATO, Ukrajini, o tome je pričao i Volodimir Zelenski. To je dokaz da se Zapadni Balkan nalazi u složenom geografskom i političkom položaju – navodi Đukić.

Kako kaže, Bajdenovo upozorenje je sad možda eksplicitnije od svega što je do sada rečeno.

– Međutim, to nije iznenađenje. Još je 2015. godine tadašnji šef Stejt departmenta Džon Keri govorio da se Balkan nalazi na liniji vatre u odnosima SAD i Rusije. Kasnije su stizale izjave sa Zapada da je na Zapadnom Balkanu primjetan maligni uticaj Rusije. Praktično na svake dvije-tri godine imamo slična upozorenje. Očigledno u regionu ima puno podvodnog kamenja, a mi to previđamo i vjerujemo da su mir i stabilnost nešto što nam je dato. Da se nešto krupno dešava oko nas to je sigurno – ocjenjuje Đukić.

– Bajden je izgovorio to na konferenciji, znao je šta će reći i poslao je jasnu poruku Zapadnom Balkanu. Ako postavimo pitanje ko je na Zapadnom Balkanu u EU vidjećemo da nije niko. Ako se zapitamo ko je na Zapadnom Balkanu u NATO to su Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Suštinski je i Kosovo u NATO jer ta alijansa garantuje bezbjednost na toj teritoriji. Faktički ostaju samo BiH i Srbija – analizira Đukić.

Bivši diplomata ne očekuje da se skoro završi rat u Ukrajini.

– Moje je duboko uvjerenje da je prisutna velika ruska propaganda i da se precjenjuje ruska moć, a da se strahovito potcjenjuje zapadna vojna, ekonomska i finansijska pomoć. Ne treba ni precijenjivati rusku ni potcjenjivati evropsku moć. Treba istini pogledati u oči. Ako je Rusija sa 140 miliona stanovnika i BDP od 1.500 milijardi dolara u stanju da pobijedi EU sa 500 miliona stanovnika i BDP od 17.000 milijardi dolara nek pobijedi – navodi Đukić.

Kako kaže, očigledno se namjerno vodi rat iscrpljivanja.

– Pa ko duže izdrži ljudski, materijalno, oružano, finansijski. Hladni rat imali smo 45 godina, a ovaj vreli rat traje dvije godine pa ćemo vidjeti koliko će da traje i ko će na kraju izdržati – zaključuje Đukić.

I Zoran Milivojević, diplomata, smatra da američki predsjednik ništa slučajno ne izjavljuje.

– Na Balkanu se vrte američki geostrateški interesi i ciljevi jer se Balkan nalazi u središtu prostora transatlantske zajednice i okružen je NATO alijansom, ali i pod uticajem Rusije i Kine. Zbog toga Zapad želi da se što prije zaokruži balkanska priča i to još za vrijeme ove administracije i prije završetka rata u Ukrajini. To nije ništa novo tako se Zapad ponaša i cijele prošle godine – analizira Milivojević.

Dodaje da očigledno stvari na ukrajinskom frontu ne idu onako kako se očekuje na Zapadu.

– Ako Rusija pobijedi to znači da Balkan ostaje enklava okružena NATO alijansom i pod uticajem Rusije i Kine. Tu, prije svega mislim, na Srbiju koja ima 50 odsto uticaja na region odnosno na BiH, Crnu Goru, Kosovo pa i Sjevernu Makedoniju. Zato se u suštini može reći da je Bajden iznio stav prema Srbiji – ocjenjuje Milivojević.

Kako kaže, Amerika i Zapad ostaju na poziciji koju su imali i prošle godine.

-Žele da se što prije riješi kosovsko pitanje i zatvori balkanska priča tako što bi praktično cijeli region ušao u transatlantsku zajednicu. To je jasan indikator zašto je Srbija pod velikim pritiskom Zapada pogotovo što se kraj rata u Ukrajini približava, a Ukrajina trpi velike posljedice u finansijskom i ekonomskom smislu – navodi Milivojević.

Iskusni diplomata primjećuje da je svijet sada podijeljen u vezi sa ratom u Ukrajini.

– To se najbolje vidjelo u Davosu što su pokazali i govori kineskog premijera Li Ćijanga i Džejka Salivena, američkog savjetnika za nacionalnu bezbjednost koji je rekao da SAD u trci s Kinom ne želi konflikt. Situacija se značajno promijenila za godinu dana. Zapad ima ozbiljne probleme sa ekonomijom, vidimo šta se događa u Njemačkoj, a i u Americi je bio haos na Kongresu. Takođe, Zelenski i rat u Ukrajini su bili tema na marginama u Davosu. Ukrajina je u velikim problemima u vezi sa finansiranjem i naoružanjem. Takođe, činjenica je da je po izvještaju MMF Rusija prva ekonomija u Evropi, a ne Njemačka – zaključuje Milivojević.

Related Topics:

Svijet

AMERIKANCI I IZRAELCI zasad nisu gađali NAJOSJETLJIVIJU metu u Iranu

Ostrvo Hark je vitalno za iransku ekonomiju, a Trampova administracija ne želi uništenje koje bi izazvalo haos na svjetskom tržištu nafte.

Iz Teherana i ostatka Iranaveć nam više od nedjelju dana stižu dramatični snimci uništenih skladišta goriva i stubova crnog dima, posljedica izraelsko-američkih bombardovanja. Ipak, jedna tačka u sjevernom dijelu Persijskog zaliva ostala je netaknuta.

Riječ je o ostrvu Hark, koje služi kao glavni iranski terminal za izvoz sirove nafte još od 1960-ih.

Čak devet od deset barela nafte koje Iran proda u inostranstvu utovaruje se upravo na ostrvu Hark. Terminal ima kapacitet od sedam miliona barela sirove nafte dnevno, piše Financial Review.

Zbog plitke obale, Hark je jedino mesto gdje ogromni tankeri mogu pristati uz duge gatove kako bi preuzeli naftu koja podmorskim cjevovodima stiže s najvećih iranskih polja. To ga čini najlakšom, ali i najopasnijom metom u regionu.

Uništavanje ove infrastrukture predstavljalo bi potpuni kolaps iranskih prihoda i izazvalo neviđeni pad na globalnim energetskim tržištima.

Iako izraelski opozicioni lideri, poput Jaira Lapida, zagovaraju uništenje svih naftnih polja i industrije na Harku kako bi se srušio režim, Tramp je oko ovog ostrva povukao crvenu liniju. Trampova administracija, prema analitičarima, ne želi uništiti temelje poslijeratne iranske ekonomije.

Izrael i Amerika dogovorili su i geografsku podjelu vojnih operacija. Izrael napada ciljeve u zapadnom i centralnom Iranu, dok su Amerikanci preuzeli jug i teritorijalne vode, gdje se nalazi Hark. Analitičari vjeruju da je to upravo zbog sprečavanja nekontrolisanog skoka cijena nafte koji bi pogodio svjetsku ekonomiju.

Uprkos blokadama u Ormuskom moreuzu, podaci o praćenju tankera pokazuju da Hark i dalje radi. Strategija Vašingtona je osigurati da iranske rezerve završe u rukama vlasti koja im je prihvatljiva. Kako je izjavio Džarod Ejdžen iz Bijele kuće, cilj je u konačnici ukloniti naftu iz ruku režima bez trajnog uništavanja energetskih potencijala regiona.

“Ekonomija Irana jednostavno će propasti bez ovog ostrva. SAD i Izrael svjesni su da bi udar na Hark natjerao Iran da cilja naftnu infrastrukturu susjednih arapskih zemalja, što bi dovelo do eskalacije koju niko ne želi”, rekao je Ričard Nepv, bivši američki izaslanik za Iran.

Nastavi čitati

Svijet

KAKO IZGLEDA ŽIVOT U IRANU: Gorivo je pet feninga, režije 27 KM

Kada se danas spomene Iran, prve asocijacije su obično geopolitička previranja, nafta i nuklearni sporazumi. Ipak, iza oštrih političkih naslova krije se svakodnevnica više od 90 miliona ljudi koji žive, rade i snalaze se u ekonomiji koja decenijama funkcioniše pod teškim međunarodnim sankcijama.

Zemlja bogate istorije i kulture danas je dom ljudima koji su usavršili umjetnost prilagođavanja. Zbog dugogodišnjih ekonomskih blokada, Iran je bio primoran razviti takozvanu “ekonomiju otpora”, oslanjajući se na vlastitu proizvodnju gotovo svega, od hrane do automobila.

Rezultat toga je tržište koje za prosječnog Evropljanina ili građanina BiH izgleda kao potpuno drugi univerzum, posebno kada je riječ o cijenama.

Državni štit: Gorivo i komunalije kao socijalna kategorija

Ono što na društvenim mrežama redovno izaziva nevjericu jesu cijene energenata. Zemlja koja doslovno “leži” na nafti svojim građanima nudi energetske olakšice koje su nezamislive u ostatku svijeta.

Država snažno subvencioniše gorivo kako bi zaštitila standard građana. U okviru mjesečne kvote od 60 litara, litar benzina košta nevjerovatnih 0,05 KM (oko 5 feninga).

Ni cijene komunalija ne zaostaju mnogo za ovim trendom. Osnovni troškovi režija (struja, grijanje, voda) za stan od 85 kvadrata u Teheranu iznose u prosjeku oko 27 KM mjesečno.

Brzi kućni internet, iako podliježe određenim restrikcijama i filterima, košta u prosjeku oko 12 KM.

Koliko košta svakodnevnica?

Budući da je zbog sankcija uvoz stranih proizvoda otežan i skup, iranske police pune su domaćih brendova. To osnovne životne namirnice čini vrlo pristupačnim u nominalnom iznosu:

– Hljeb (svježi, 500g): oko 0,90 KM

– Mlijeko (1 litar): oko 1,10 KM

– Jaja (12 komada): oko 2,27 KM

– Obrok u restoranu: oko 8,30 KM

– Karta u javnom prevozu: između 0,30 i 1 KM

– Pileća prsa (1 kg): oko 5 KM

Kultura izlazaka, ispijanja kafe (i tradicionalnog čaja) i druženja po restoranima je izuzetno jaka, a pristupačne cijene hrane omogućavaju građanima bogat društveni život uprkos ekonomskim izazovima.

Cijena čaja je u Teheranu u prosjeku oko 0,50 KM.

Druga strana medalje: Plate i inflacija

Iako gore navedene cijene zvuče primamljivo, potrebno ih je staviti u pravi kontekst, kontekst prosječnih primanja. Decenije sankcija ostavile su dubok trag na iransku valutu (rijal), što je dovelo do snažne inflacije i pada vrijednosti rada u odnosu na globalno tržište.

Dok je u Bosni i Hercegovini prosječna plata oko 1.600 KM, prosječna mjesečna zarada u Iranu iznosi oko 600 KM.

Kada se te dvije stvari ukrste, jasno je da život u Iranu nije nikakva ekonomska utopija, već neprestano balansiranje.

Iranci imaju olakšan pristup osnovnim životnim potrebama, krov nad glavom, toplo dom, jeftin transport i dostupnu domaću hranu.

Međutim, kupovina bilo čega iz uvoza, poput kvalitetne tehnike, novih automobila, originalne odjeće ili putovanja u inostranstvo, za prosječnog građanina Irana predstavlja ogroman, često i nedostižan luksuz.

Uprkos svemu, slika Irana iz ugla običnog građanina nije mračna kako se to često prikazuje.

Radi se o visokoobrazovanoj naciji s ogromnim brojem inženjera i ljekara.

Nastavi čitati

Svijet

Ruski vojnik sam držao položaj 68 dana, PUTIN ĆE GA ODLIKOVATI

Predsjednik Rusije Vladimir Putin odlikovaće ruskog vojnika koji je sam 68 dana držao položaje u oblasti naselja Grišino na krasnoarmejskom pravcu, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Putin se ranije danas sastao sa liderom Donjecke Narodne Republike Denisom Pušilinom, koji ga je informisao o ovom podvigu ruskog vojnika Sergeja Jaraševa /21/ i zamolio ga da bude nagrađen.

Pušilin je rekao da saborci Jaraševa nisu mogli nikako da dođu do njega, već su mu uz pomoć dronova dostavljali municiju i hranu.

Ruski predsjednik je nakon ovog razgovora zatražio detaljan izvještaj od Ministarstva odbrane Rusije i potom naložio da se pripremi ukaz o dod‌jeli zvijezde “Heroja Rusije” hrabrom vojniku.

Mladi heroj Sergej Jarašev trenutno se nalazi u bolnici, gd‌je se oporavlja nakon teške operacije amputacije oba stopala, prenosi RT Balkan.

Nastavi čitati

Aktuelno