Connect with us

Društvo

Smetnja zvana ŠMIT : Ko bi bio bliže formiranju vlasti da Šmit nije nametnuo izmjene Izbornog zakona

Dok traje grčevita, neprincipijelna i zakulisna borba za većinu u bošnjačkom klubu u Domu naroda Federacije BiH postavlja se pitanje kako bi ona izgledala i da li bi uopšte bila u ovoj mjeri izražena da visoki predstavnik nije nametnuo odluku o promjeni Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona u izbornoj noći.

Da Kristijan Šmit nije mijenjao pravila igre nekoliko minuta po završetku izbora SDA ne bi imala mogućnost da zaustavi da ih se izbaci iz vlasti na federalnom nivou jer bi za predlaganje delegata za potpredsjednika Federacije BiH bila dovoljna trećina delagata (6 od 17) po klubovima.Po starim pravilima da bi blokirali proces trebalo vam je najmanje 12 (od 17) delegata u jednom od etničkih klubova, broj koji je jedino mogao destići HDZ ali u saradnji sa koalicionim partnerima iz HNS-a.

Oba sarajevska politička bloka imala bi minimalno 6 delegata u bošnjačkom klubu i mogli bi predložiti kandidata za potpredsjednika FBiH. Istina SDA bi imala više ali u konačnici to ne bi ništa promijenilo u smislu mogućnosti da se prilikom formiranja vlasti zaobiđe ova stranka. Isto tako, Osmorka bi imala dovoljno delegata u srpskom klubu da predloži potpredsjednika iz reda srpskog naroda.

Odluka bi bila u rukama Dragana Čovića koji od blokova će uvući u vlast jer bi u slučaju da se priklone jednom ili drugom bloku u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH činili prevagu. Takva mogućnost, kao što smo ranije pisali postoji i u novom ustavnom i zakonskom okviru. U slučaju da u bošnjačkom klubu ni jedna stranka ili koalicija ne dobije 13 delegata to bi praktično značilo da suprotstavljeni blok uopšte ne može predložiti kandidata za potpredsjednika FBiH.

S tim u vezi nedavno se oglasio i predsjednik NiP-a Elmedin Konaković koji je govoreći o trenutnom popunjavanju Doma naroda komentarisao odluku visokog predstavnika.

“Lutrija će odlučiti da li ćemo imati više 12 ili13. Ovih stabilnih imamo dovoljno da mogu predložiti potpredsjdenika i predsjednika FBiH u Klubu Bošnjaka uz tu nažalost kasno donesenu odluku Kristijana Šmita koja pogoduje samo SDA. Da je ostao stari model predlaganja, stvari bi bile već gotove, koalicije bi bile potpisane i niko se ne bi trudio da blokira procese u Klubu Bošnjaka”, kazao je predsjednik NiP-a.

Konaković je ispravno analizirao situaciju u bošnjačkom klubu, ali je zanemario principe kojih se HDZ drži dugi niz godina, da vlast formiraju, ako su već u mogućnosti odlučivati, samo s onim strankama koje imaju većinsku podršku unutar svojih naroda, mjereno kroz domove naroda. Nikakav pritisak međunarodne zajednice ne bi to promijenio jer HDZ se nikad nije kockao s principom “etničkog legitimiteta”.

Ako je pozicija HDZ u obje varijante zakona, a u kontekstu trenutnih rezultata, nezaobilazna, postavlja se pitanje pa šta je onda suštinska razlika Šmitovih izmjena? Čović je to slikovito objasnio.

“Oni koji su maštali o ovladavanju Kluba Hrvata, ta priča je završena za sva vremena. Borba sarajevske politike danas je kako ovladati Klubom Srba i Bošnjaka. Nema više interesa za Klubom Hrvata”, rekao je Čović.

U prevodu Šmit je u praksi hrvatski klub Doma naroda FBiH učinio skoro pa nedodirljivim za građanske stranke. Međutim, istovremeno im je otežao situaciju i u bošnjačkom klubu.

S obzirom na to da je fokus svih političkih aktera prebačen na skupštine kantona koje biraju delegate u Dom naroda FBiH postalo je očito da je Šmit političku borbu, svojom odlukom, u najvećoj mjeri prebacio u klubove naroda umanjujući značaj Zastupničkog doma Parlamenta FBiH makar u procesu formiranja Vlade Federacije BiH.

Dodatno je usložnio proces zaobilaženja nacionalnih stranaka u procesu formiranja vlasti. U praksi vidimo da Trojka koju čine većinski građanske stranke mora praviti široke, nezgrapne i ideološki heterogene koalicije da bi onemogućila kontrolu SDA-u u bošnjačkom klubu s nadom da niko neće promijeniti stranu u posljednjem trenutku.

Čak i da uspije, zadovoljiti interese minimalno osam stranaka, kad zanemarimo samu funkcionalnost takve Vlade, bilo bi i više nego izazovno. Osim toga, ni u jednom budućem izbornom ciklusu situacija u tom smislu neće biti ništa jednostavnija. Sve to je rezultat samo Šmitove odluke i zato je nejasan nedovoljno snažan otpor, naročito SDP-a i Naše stranke, nametnutim rješenjima.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno, ponegdje slaba kiša

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme, ponegdje je povremeno moguć lokalni pljusak.

Ujutro će biti svježe i promjenljivo do potpuno oblačno vrijeme uz moguću slabu kišu ponegdje, a po kotlinama i dolinama rijeka se očekuje prolazna magla ili niska oblačnost, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Prije podne očekuje se postepeno razvedravanje sa sjevera, a na jugoistoku i jugu razvoj oblaka koji tokom dana donose povremenu kišu i lokalne pljuskove koji će ponegdje biti praćeni grmljavinom.
U ostalim predjelima do kraja dana pretežno sunčano uz prolaznu oblačnost iz koje je moguća slaba kratkotrajna kiša ponegdje u Krajini.

Vjetar slab do umjeren, u Hercegovini uveče na udare pojačan, sjevernih smjerova.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od pet do 10, na jugu do 13, u višim predjelima dva, a dnevna od 14 na istoku do 21 na sjeveru, u višim predjelima 10 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

STANOVI NIKAD SKUPLJI, POTRAŽNJA OGROMNA! Povrat PDV-a podstiče kupovinu?

Iako su cijene stanova u prvom kvartalu ove godine, poredeći sa istim lani, znatno veće, to nije spriječilo građane da pazare nekretnine, pa je i broj prodatih stanova u Srpskoj u porastu.

Pokazuju to podaci Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske koji u svom izvještaju navode da je od januara do marta ove godine u Srpskoj prodato 529 stanova, od čega je u Banjaluci kupljeno 209 stanova.

 

 

“Broj završenih prodatih novih stanova u Republici Srpskoj u prvom tromjesečju 2025. godine veći je u odnosu na prvo tromjesečje 2024. godine za 8,6 odsto, a u odnosu na prosječan broj završenih prodatih novih stanova u 2024. godini manji je za 31,4 odsto”, naveli su oni.

U prvom kvartalu 2024. godine u Srpskoj je prodato 487 stanova, od čega 188 u Banjaluci.

Prosječna cijena kvadrata stana u Republici Srpskoj u prva tri mjeseca ove godine bila je 3.078 KM, što je za 227 KM više u odnosu na isti period lani, dok je prosječna cijena kvadrata u najvećem gradu Srpske iznosila 3.720 KM, što je za 228 KM više nego prošle godine.

“Prosječna cijena završenih prodatih novih stanova u prvom tromjesečju 2025. godine u odnosu na prosječnu cijenu završenih prodatih novih stanova u 2024. godini viša je za 3,2 odsto i u odnosu na prvo tromjesečje 2024. godine viša je za osam odsto”, navode iz Republičkog zavoda za statistiku.

 

Analizirajući indekse proizvođačkih cijena u stanogradnji, u prvom tromjesečju 2025. godine u poređenju sa četvrtim tromjesečjem 2024. godine više su za 1,5 odsto.

“Posmatrano prema vrsti građevinskih radova, u istom periodu, cijene mašinsko-instalacionih radova više su za 0,7 odsto, cijene arhitektonskih i konstrukcionih radova i cijene elektroinstalacionih radova više su za 1,5 odsto, i cijene vodoinstalaterskih i kanalizacionih radova više su za 2,1 odsto”, objašnjavaju oni.

Dragan Gruban, izvršni direktor Agencije za nekretnine “Agent Enex” Prijedor, u razgovoru ističe da je svake godine veća potražnja za stanovima.

“I početkom ove godine bilo je dosta upita i realizovanih kupoprodaja. Što se tiče nove gradnje, stalno se aktiviraju nova gradilišta. Najveće interesovanje vlada za objekte što bliže centru, a počela je i gradnja novih stambenih jedinica na lokacijama udaljenim kilometar do dva od centra grada”, kaže on i dodaje da cijena kvadrata u centru grada iznosi oko 3.200 KM.

 

“Cijene na drugim lokacijama variraju od 2.700 do 3.000 KM. Imamo i situacije da je kvadrat 2.500 KM, ali to su lokacije koje nisu toliko popularne”, navodi on.

Kako ističe, među kupcima stanova u ovom gradu su često ljudi iz dijaspore, a osim njih, stanove kupuju i mladi bračni parovi.

“Vlada i interesovanje za povrat PDV-a i to je podstaklo ljude, jer prilikom informisanja za novu gradnju, drugo pitanje nakon pozicije i spratnosti jeste pitanje u vezi sa povratom PDV-a”, ističe Gruban za “Nezavisne novine”.

Dragan Milanović, direktor Agencije “Remax” Banjaluka, ističe da je potražnja u Banjaluci i dalje dobra, a da je prodaja razlog zbog čega se i gradi.

“Trenutno je najjeftiniji kvadrat 2.800 KM u Šargovcu, u Lazarevu je od 3.000 KM do 3.500 KM, u Adi od 3.000 KM do 3.300 KM, a u centru grada do 6.000 KM”, kaže Milanović za “Nezavisne novine“.

Kako ističe, povrat PDV-a je dobra mjera, ali je nepravedan prema onima koji nemaju novac za novogradnju.

“To će biti značajna mjera koja će olakšati kupovinu, naročito mladim bračnim parovima, jer su cijene postale dosta visoke, pa je vrlo teško mladom bračnom paru, iako su zaposleni, obezbijediti kredit i sredstva za pristojan stan”, navodi on.

Nastavi čitati

Društvo

PORAZNI PODACI U SRPSKOJ! Preko 70 odsto domaćinstava NE MOŽE NIŠTA UŠTEDITI!

Ukupni mjesečni izdaci po domaćinstvu u Srpskoj u prosjeku iznose 1.798 KM.

To je pokazala najnovija Anketa o potrošnji domaćinstava 2021/2022. koju je objavio Republički zavod za statistiku.

Statistika pokazuje da je u ovom periodu prosječni izdatak za hranu iznosio 541, a za neprehrambene proizvode 1.258 KM po domaćinstvu.

Iz Republičkog zavoda za statistiku saopštili su da se, od ukupnog iznosa svih izdataka, skoro 70 odsto odnosi na osnovne izdatke koji se ne mogu izbjeći, te da oni mjesečno iznose 1.248 KM za prosječno domaćinstvo.

Riječ je o hrani, režijskim troškovima, izdacima za zdravstvo i obrazovanje, te prevozu.

– Ako se analizira kategorija ishrane, gdje je i najveća potrošnja, 540 KM, mjesečno se najviše novca izdvaja za meso – 24,1 odsto. Slijede izdvajanja za mlijeko, sir i jaja, onda za hljeb i žitarice, te za povrće. Od ukupnih izdvajanja na hranu i piće, najmanje se izdvaja za ribu i bezalkoholna pića – saopštili su iz pomenutog zavoda.

Kategorija izdataka za stanovanje – voda, struja, plin i drugi energenti, druga je najveća kategorija izdataka domaćinstava, na koju se odnosi 23,6 odsto svih izdataka. Na prevoz se odnosi 14,2 odsto ukupne mjesečne potrošnje.

Rezultati pomenute ankete pokazali su da 73 odsto domaćinstava ne štede, odnosno, da u cjelosti potroše sav svoj godišnji prihod. Ostali, ipak, tokom godine nešto i uštede.

Nastavi čitati

Aktuelno