Connect with us

Politika

SNSD PATRIOTE! Kako je koncesija od 100 miliona maraka predata FIRMI SA 3 ZAPOSLENA?

Pisana izjava direktora “SE Trebinje 1” Milutina Mastinovića bila je dovoljan dokaz Komisiji za koncesije RS da utvrdi kako ovo, tek osnovano preduzeće sa tri radnika i 800 KM prihoda, ima uslove da realizuje koncesiju za projekat izgradnje solarne elektrane vrijedan 100 miliona KM.

To je evidentno iz dokumentacije koju je Transparency international u BiH, nakon dugotrajne pravne borbe dobio od ove Komisije, koja je trebala da odobri prenos koncesije sa Elektroprivrede RS na “SE Trebinje 1”, u kojem je većinski udio preuzeo mađarski investitor LUGOS Renewables (LREN).

Bio je to očigledno način da se zaobiđe obaveza raspisivanja javnog poziva jer je iskorištena zakonska mogućnost da se koncesija dodjeli Elektroprivredi RS kao strateškom javnom preduzeću.

Ipak, to preduzeće nije imalo namjeru da gradi ovaj projekat, jer je samo desetak dana kasnije ERS na svojoj adresi osnovao preduzeće „SE Trebinje 1“ kojem je prvo ustupljena koncesija, a zatim je 70 posto tog preduzeća ustupljeno mađarskoj kompaniji LREN.

Prije nego što je odobrila ovu kombinaciju, Komisija kao regulator morala je, prema pravilniku koji reguliše ovu oblast, ispitati finansijsko stanje novog koncesionara „SE Trebinje 1“, kao i dokaze o njegovoj tehničkoj opremljenosti, ranije izvedenim radovima i dokaze da ima obezbijeđena finansijska sredstva.

Šta su bili dokazi?

Komisija u prvi mah nije odobrila prenos koncesije i zatražila je da se prema “Pravilnik o postupku ustupanja ugovora o koncesiji” izvrši dopuna dokumentacije i dostavi dokaz o tehničkoj opremljenosti novog koncesionara koji u toj 2021. godini imao tri zaposlena i pomenuti prihod od 800 KM.

Nakon toga, direktor SE Trebinje 1 Milutin Mastilovića je u aprilu 2021. godine dostavio izjavu, i u svega par rečenica naveo da ne posjeduje opremu za izgradnju solarne elektrane ali da će u narednom periodu putem postupka javnih nabavki “obezbijediti svu neophodnu tehničku opremljenost”.

Nakon ove izjave, Komisija je smatrala da su ispunjeni svi uslovi i 21. maja 2021. donosi rješenje o ustupanju prava na ovu koncesiju novoosnovanom preduzeću.

U rješenju se kratko navodi da je izvršen uvid u svu dokumentaciju i bez bilo kakve argumentacije zaključuje da je razmotreno “finansijsko stanje sticaoca” koje raspolaže sa finansijskim sredstvima.

Ovakva odluka komisije je sporna jer nije ponuđen niti jedan dokaz da ERS iz opravdanih razloga ne može realizovati ovaj projekat, a novoosnovano preduzeće može.

Isto tako izjava direktora da će u budućnosti izvršiti nabavku nije mogla biti uzeta kao dokaz na osnovu kojeg je odlučeno, jer u pomenutom pravilniku jasno stoji da sticalac koncesije mora “da ima tehničke uslove”, a ne da “će imati” u dogledno vrijeme.

Ko je Milutin Mastilović?

Preduzeće “SE Trebinje 1” od početka je dato na upravljanje mladim članovima trebinjskog SNSD-a. Za vršioca dužnosti direktora imenovan je Milutin Mastilović, odbornik SNSD-a u skupštini grada Trebinje, koji se po zakonu nalazio u sukobu interesa, jer je u trenutku imenovanja to bilo javno preduzeće i kao odbornik nije mogao istovremeno obavljati obje funkcije.

Mastilović je odbornik SNSD-a u trebinjskoj Skupštini od 2016. godine, a prema pisanju medija ušao je u posao sa solarnim elektranama i dobio od Regulatorne komisije za energetiku (RERS) Sertifikat za svoju prvu malu solarnu elektranu (MSE).

Na funkciju izvršnog direktora za finansijsko-ekonomska i pravna pitanja SE Trebinje 1 postavljena je Maja Kolak, koja je, prema pisanju medija, bila sekretar gradskog izbornog štaba Gradskog odbora SNSD-a.

Ovdje treba naglasiti da je u trenutku njenog imenovanja to bilo javno preduzeće i da Zakon o javnim preduzećima kaže da članovi izvršnih organa stranke ne mogu imati funkcije u javnim preduzećima.

Međutim, ovaj zakon se već odavno otvoreno krši, s obzirom na to da je na čelu samog ERS-a generalni sekretar SNSD-a Luka Petrović.

Studija slučaja

Projekat izgradnje solarne elektrane u Trebinju od samog početka prate brojne kontroverze a TI BiH je već ukazivao na to da je mađarski investitor uveden u posao zaobilaženjem zakona i javnog nadmetanja.

Pored pomenutog spora sa Komisijom za koncesije RS, treba reći da TI BiH nije mogao dobiti ni informacije od Elektroprivreda RS, koja krije uslove pod kojima je ustupljeno većinsko vlasništvo nad SE Trebinje 1 mađarskom investitoru.

U međuvremenu, pojavili su se problemi u poslovanju firmi u vlasništvu biznismena Rolanda Lugosa.

U Mađarskoj je naložena likvidacija njegove firme Optimim solar ZRT koja je bila jedan od najvećih igrača na tržištu solarne energije, a otvorilo se i pitanje naplate državnih obveznica koje su ulagane u ovu kompaniju.

Njegova firma LUGOS Renewables koja je ušla u posao izgradnje solarne elektrane u Trebinju je znatno manja od Optimum solar ZRT, zabilježila je u 2022. godini gubitak od oko 2,3 miliona evra dok je broj zaposlenih sa 22 smanjen je na svega 3 radnika.

TI BiH je objavio studiju ovog slučaja koja ukazuje na postojanje šireg problema u oblasti koncesija, gdje uvođenje stranog investitora pod netransparentnim uslovima često ima negativne posljedice po javni interes.

Na primjer, u slučaju Hidroelektrane Bistrica koncesija je takođe dodijeljena ERS-u, pod istim izgovorom da se radi o strateškom projektu javnog preduzeća. Potom je koncesija prenesena na novoosnovano preduzeće, koje je prodato kontroverznoj kompaniji Kaldera company iz Laktaša.

Sve je urađeno za 6,8 miliona, a ista koncesija je na kraju ponovo otkupljena za 10,6 miliona KM. Pored toga, kroz netransparentne javne ugovore sa potencijalnim investitorima, Republika Srpska je već pretrpjela značajnu štetu koja se ogleda u stotinama miliona KM koje danas plaćaju poreski obveznici.

Preduzeće SE Trebinje 1 danas je u većinskom vlasništvu mađarskog Lugos Renewables (LREN) a pomenuta solarna elektrana još uvijek nije izgrađena, iako je prvobitni rok iz koncesionog ugovora istekao u oktobru 2022. godine. Posljednja objavljena informacija jeste da je mađarski investitor podnio zahtjev da se odobri povećanje snage elektrane.

Krajem decembra 2024. godine Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS predat je zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu – piše Transparenski internešnl BiH.

(BN)

Related Topics:

Politika

DA NIJE SMIJEŠNO BILO BI TUŽNO! Investitori iz Singapura “isparili”

Ni četiri mjeseca nakon velike najave o izgradnji vjetroparka kod Trebinja čija se vrijednost procjenjuje na milijardu i po KM – konkretnih informacija nema.

Ko su investitori, gdje je projekat zapeo i zašto izostaju odgovori – pitanja su na koja ni nakon 4 mjeseca nismo dobili jasne odgovore.

Dok nadležni izbjegavaju kamere, opozicija tvrdi – riječ je o još jednoj predizbornoj priči.

Od najave da će investitori iz Singapura graditi vjetroelektranu u Trebinju do danas – gotovo potpuna tišina.

Na dopis koji smo još u decembru uputili na jedini dostupni mejl firme Zodic energy – odgovor nikada nije stigao. Pokušaji da dobijemo konkretnije informacije vodili su nas do Gradske uprave.

U neformalnom razgovoru, načelnica Odjeljenja za prostorno uređenje Amerisa Zavitan Jeftović rekla nam je da niko iz Gradske uprave Trebinje nije imao direktan kontakt sa firmom iz Singapura, već da je posrednik bio Zoran Butulija.

Ipak, pred kamere nije željela – prvo zbog viroze, a mjesec dana kasnije nije ispunila obećanje da će dati izjavu. Pred kamere nije želio ni Zoran Butulija, koji nam je, takođe u neformalnom razgovoru rekao da je u partnerstvu Zhongbo grupe koja je zvanično ranije odustala od projekta i Zodic energy u Banjaluci registrovana firma koja treba da gradi vjetropark u Trebinju. Butulija nas upućuje na Gu Šoućjena, direktora firme registrovane u Banjaluci.

Na naš upit, Šoiućjen nam je odgovorio da se trenutno nalazi u Kini te da će se vratiti u Banjaluku kroz desetak dana kada možemo dobiti odgovore. Nakon toga komunikacija je prekinuta pa ni nakon mjesec dana nemamo povratnu informaciju.

Sve to otvara niz pitanja – ko zapravo stoji iza projekta, kakva je veza između kineskih, singapurskih, ali i indijske firme sličnog naziva Zodiac energy do koje nas je dovela potraga za informacijama o singapurskoj firmi Zodic energy.

Zbog svega onoga što je ostalo nejasno, opozicija izražava ozbiljnu sumnju da će projekat uopšte biti realizovan, upozoravajući da se slične priče često aktiviraju upravo uoči izbora.

‘‘Tu je umiješano i nama jedno poznato ime firma Net invest iz Beograda na čijem je čelu Zoran Butulija, a koja je inače, gle čuda, davala papiur i neku vrstu opravdanja i procjene vrijednosti Komsar enerdžija kad ga je od Serdarova kupovao Luka Petrović i ERS i kad smo izgubili 300 miliona KM.

Čim vidite jedne te iste firme, ista imena, a već smo zbog njih izgubili stotine miliona maraka, ni ovdje ne možete očekivati ništa dobro. Ja bih volio da se naprave te vjetroelektrane i da Trebinje dobija 15 miliona KM godišnjih prihoda i da imamo nove izvore električne energije ali iskustvo nas uči da nijedan projekat ove vlasti za 20 godina korumpirana vlast nije mogla da završi, a pitanje je do kada će narod da podržava korumpiranu vlast iza koje ostaju samo desetine i stotine miliona KM izgubljenih sudskih sporova‘‘, rekao je za našu televiziju Nebojša Vukanović, lider liste Za pravdu i red.

Da je sve u vezi sa projektom vjetroelektrane u Trebinju od samog starta sumnjivo, smatra i Milica Radovanović. Predsjednik Gradskog odbora Srpske demokratske stranke u Trebinju.

‘‘Naše vlasti nama pričaju o milionskim iznosima koje planiraju dati firmi koja maltene ne postoji, mi nemamo nikakve transparentne podatke o njihovom poslovanju. Dakle, kako ste vi u stanju da nekome date milionski posao nekome za koga ne znate da li je uopšte kredibilan i sposoban da ispuni bilo šta od očekivanja koja vi imate.

Naš narod očigledno nije ni zainteresovan, mi brinemo brojne druge brige, kako da preživimo od dana do dana, kako da platimo gorivo, račune za struju i ostalo tako da mi o nekim firmama iz Singapura i milionskim iznosima koje poslove im dodjelujemo uopšte nemamo vremena da se njima bavimo‘‘, smatra Milica Radovanović.

Bez odgovora nadležnih, bez jasnih investitora i sa sve više nelogičnosti – priča o vjetroparku za sada više liči na političko obećanje nego na konkretan projekat

Reklo bi se da je priču o trebinjskom vjetroparku odnio vjetar – ali je izvjesno da će je isti taj vjetar ponovo donijeti prvom prilikom, i to baš u vrijeme predizborne kampanje. A dok se nadležni kriju iza izgovora i izbjegavaju javnost, ostaje stara izreka – ko želi, nađe način, a ko neće, nađe izgovor.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

REVIZORI ANALIZIRALI DODIKOV BUDŽET! Više od 60 miliona KM potrošeno ne može se objasniti gdje?!

Revizori u Republici Srpskoj češljali su između ostalog i finansijsku dokumentaciju Službe predsjednika Republike Srpske za cijelu prošlu godinu. Većinom 2025. godine na funkciji predsjednika Republike Srpske nalazio se Milorad Dodik. Njega je tek 22. oktobra te godine na ovoj funkciji (kao vršilac dužnosti) naslijedila Ana Trišić-Babić.

Smještaj i putovanja

U izvještaju kojeg potpisuje glavna revizorka Božana Trninić navodi se da Služba predsjednika Republike Srpske u kontekstu finansijske revizije za 2025. godinu dobija pozitivnu ocjenu.

Tako ova revizija, kako je navela, nije našla ništa sporno u domenu raspisanih jabavki u ukupnom iznosu od 2,7 miliona KM, iako su čak sklopljena 23 direktna sporazuma.

Riječ je o najnetransparentnijem obliku javnu nabavke.

Služba predsjednika Republike Srpske kojom je veći dio 2025. godine šef bio Dodik, kako se navodi, imala je rashode od 83.709.101 KM. Samo na lična primanja otišlo je skoro pet miliona KM odnosno 4.935.163 КM.

Rashodi po osnovu korištenja roba i usluga iskazani su u iznosu od 66.826.135 КM.

Čine ih rashodi po osnovu zakupa, utroška energije, komunalnih, komunikacionih i transportnih usluga, režijskog materijala, putovanja i sl.

Na putovanja i smještaj otišlo je skoro pola miliona KM, a na korištenje mobilnih telefona u prošloj godini spiskano je 115.158 KM.

Posebno je zanimljiv nalaz revizora koji konstatuje da je “pojeo” najveći dio rashoda odnosno skoro 62 miliona KM.

“Ostali neklasifikovani rashodi iskazani su u iznosu od 61.925.703 КM, a odnose se na rashode za stručno usavršavanje zaposlenih (7.036 КM), rashode za bruto naknade za rad van radnog odnosa (1.005.211 КM), po osnovu reprezentacije (257.672 КM), za poreze, doprinose i neporeske naknade na teret poslodavca (18.048 КM) i ostale nepomenute rashode (60.637.736 КM)”, ističe se u izvještaju.

Pripadnicima MUP-a za osiguranje otišlo 137.955 KM

“Nepomenuti” rashodi od 60.637.736 KM koji čine više od 70 posto od ukupnih rashoda od 83.709.101 KM nisu dalje elaborirani u ovom izvještaju.

Zanimljiva je i struktura naknada za rad određenim saradnicima.

“Rashodi za bruto naknade za rad van radnog odnosa odnose se na senatorski dodatak članovima Senata Republike Srpske (31.880 КM), funkcionalni dodatak savjetnicima koji su angažovani bez zasnivanja radnog odnosa u Službi predsjednika (430.147 КM), rashode za bruto naknade po ugovoru o djelu (405.229 КM) i naknade angažovanim pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske za poslove obezbjeđenja predsjednika Republike (137.955 КM)”, istaknuto je u izvještaju.

(Fokus.ba) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

BLANUŠA O GORIVU I POTEZIMA VLADE “Umjesto 14, vrate 4 KM i tvrde da su pomogli!”

Predsjednik Srpske demokratske stranke Branko Blanuša ponovo je apelovao na delegate SNSD-a u Domu naroda PS BiH da zaštite egzistenciju građana i omoguće privremeno zamrzavanje akciza. “Imamo najniže plate u regionu i najskuplje gorivo. Nije nikakva pomoć to što se na benzinskim pumpama vraća 10 feninga po litru, jer država od građana uzme 30 feninga akciza i još PDV na taj iznos, što znači da po litru dizela izdvojimo 35 feninga. Uzmu 35 feninga, vrate 10 i kažu da su pomogli. Zamrzavanjem akciza, na rezervoar od 40 litara dizela, cijena bi bila manja za 14 KM. Nije pomoć nego ponižavanje građana to što umjesto 14 KM vrate 4 KM”, naglašava Blanuša.

On ilustruje primjerom da je prosječna plata u Hrvatskoj duplo veća nego u Republici Srpskoj i BiH, ali njihova Vlada reaguje svako 14 dana i cijene goriva su niže nego u BiH. “Isto rade i Vlada Srbije, gdje je prosječna plata za 200 evra veća nego u Republici Srpskoj, kao i u Crnoj Gori gdje je prosječna plata isto veća za 200 evra nego kod nas. Samo naša vlast se ponaša u maniru `Selo gori, a baba se češlja`”.

Predsjednik SDS-a ističe da su priče o navodnom prenosu nadležnosti čista budalaština.

“Nadležnost nad sistemom indirektnog oporezivanja je prenijeta prije dvije decenije i sve što se tiče indirektnih poreza je u nadležnosti institucija na nivou BiH. Ako se SNSD-u nije dopala mogućnost da Savjet ministara može intervenisati, jer je to operativno i
najjednostavnije rješenje, i ako sumnjaju u svoje ministre u Savjetu ministara, onda su mogli djelovati amandmanski i reći da Parlamentarna skupština BiH u slučaju krize može zamrznuti akcize na period do šest mjeseci. Izostanak takvog amandmana jasno govori
da je njihov jedini cilj da sav teret krize svale na pleća naroda”, konstatuje Blanuša.

Predsjednik SDS-a Branko Blanuša navodi da je inflatorni udar prisutan svuda i da bez ozbiljne i sistemske intervencije države kojom bi se sačuvala energetska stabilnost možemo očekivati dalji rast i onako rekordnog broja siromašnih.

“Znam da oni sa platama od preko 6.000 KM ne razmišljaju o cijenama hljeba, goriva, lijekova, pa ih pozivam da jedan mjesec pokušaju preživjeti od 1.600 KM”, poručio je Blanuša.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno