Connect with us

Društvo

SRPSKA I BIH U ARBITRAŽNOM PAKLU: Sporovi teški čak 2,2 milijarde KM

Slučaj “Viaduct”, koji je danima tema u BiH, jer se traži rješenje kako da se namiri 110 miliona KM duga slovenačkoj kompaniji, nije jedino što treba da brine nadležne.

Naime, BiH, odnosno Republika Srpska, u ovom trenutku se potencijalno suočavaju sa još tri međunarodna sudska postupka, od kojih su neki već u arbitraži, a koji su “teški”, pored pomenutih 110 miliona, čak 1,7 milijardi KM.

Prema podacima Pravobranilaštva BiH, tokom 2024. godine u radu su bila aktivna dva arbitražna postupka, jedan zahtjev za mirno rješavanje spora i jedan potencijalni postupak.

Prvi arbitražni postupak je pomenuti slučaj “Vijaduct”.

Ovaj predmet vodi se pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu (ICSID), a u kome su pomenuta firma iz Portoroža, te još dva slovenačka državljanina (Vladimir Zevnik i Boris Goljevšček), tužili BiH radi naknade materijalne i nematerijalne štete u iznosu od 42.600.000 evra ili 83.759.339 KM.

Ovaj slučaj, trenutno najaktuelniji u BiH, a datira još od 2004. godine, kada su Vlada Republike Srpske i HES Vrbas, čiji je vlasnik “Viaduct”, potpisali ugovor o dodjeli koncesije za izgradnju HE Krupa i HE Banjaluka – Niska vrijedan 165 miliona KM.

Taj ugovor je jednostrano raskinut 2015. godine, zbog čega je “Viaduct” podnio Vladi Srpske odštetni zahtjev vrijedan više od 40 miliona evra. Pošto do dogovora nije došlo, “Viaduct” je 2016. godine podnio zahtjev za arbitražu u Vašingtonu, a presudom iz 2022. godine BiH je obavezna da “Viaductu” isplati odštetu od oko 110 miliona maraka.

Drugi arbitražni postupak opet je vezan za Slovence.

Radi se o tužbi “Elektrogospodarstva” Slovenije protiv BiH zbog neispunjenih obaveza oko prijeratnih ulaganja u Rudnik i Termoelektranu Ugljevik, a sve je vrijedno čak 695.175.000 evra ili 1,3 milijarde KM.

I ovaj slučaj je u Vašingtonu, a nastavak je to sporova RiTE Ugljevik sa Slovencima.

Podsjetimo, slovenačko “Elektrogospodarstvo” i Holding “Slovenske elektrane” 2024. godine potpisali su tri ugovora sa predstavnicima RiTE, prema kojima se ugljevičko preduzeće obavezalo da će Slovencima isplatiti čak 372 miliona KM odštete.

Ipak, nadležni u Srpskoj zastupaju stav da se ovaj arbitražni postupak ne tiče Republike Srpske, već BiH, te da je to usmjereno prema Savjetu ministara BiH i Pravobranilaštvu BiH.

Diko Cvijetinović, direktor RiTE Ugljevik, rekao je ranije “Nezavisnim” da su u toku pregovori o preostalim arbitražnim odlukama za kamate i štetu za 2022. i 2023. godinu, te da, ukoliko to bude riješeno, kao što je dogovoren prvi dio arbitraže u Beogradu, RiTE neće imati razloga za brigu.

Treći postupak koji se nalazi pred Pravobranilaštvom BiH je zahtjev za mirno rješavanje spora “Hrvatske elektroprivrede” (HEP) u vezi sa ulaganjem u RiTE Gacko.

Hrvatska strana traži da im se na ime odštete isplati 100.000.000 evra ili 196 miliona KM, a po osnovu ulaganja u izgradnju gatačke termoelektrane tokom 1980-ih godina.

Prema sporazumu koji je tada potpisan, RiTE Gacko se obavezalo da će Hrvatskoj isporučivati jednu trećinu proizvedene struje, a to je rađeno do 1992. godine, kada je počeo rat u BiH.

Zbog te činjenice HEP je procijenio da im se duguje 400 miliona tadašnjih njemačkih maraka, pa su 2017. godine, poslali zahtjev za mirnim rješavanjem spora Savjetu ministara BiH (mirno poravnanje), tražeći da im se na ime odštete plati 100 miliona evra.

“Od 2017. tri puta smo dobijali zahtjev Pravobranilaštva BiH da se produži rok kako bi se očitovali o zahtjevu, ali ni nakon toga nije došlo do nagodbe. Ovaj postupak je u tijeku”, naveli su 2024. godine iz HEP-a, odgovarajući na upit “Nezavisnih novina”.

Iz Vlade Srpske, tačnije od premijera Radovana Viškovića nakon ovoga je stigla poruka da će, ukoliko HEP krene u arbitražu, Republika Srpska pokrenuti protivtužbu, kojom bi tražila da joj Hidroelektrana (HE) Plat kod Dubrovnika, a koja je dio hidrosistema Trebišnjica, nadoknadi preuzetu i nenaplaćenu električnu energiju od 1994. godine.

Četvrti slučaj koji prijeti Srpskoj, BiH, jeste postupak koji se odnosi na Vjetropark Trusina, a slučaj je potencijalno “težak” 102.053.122 evra ili 200.655.000 KM.

Savjet ministara BiH već je dobio opomenu pred arbitražu za ovaj postupak. Koncesija za izgradnju Vjetroparka Trusina izdata je 2012. godine, ali, kako se pisalo, projekat je obustavljen jer investitor nije dostavio bankarsku garanciju. Vlada RS je 2019. raskinula ovu koncesiju.

Kada se zbroje ova četiri postupka, te onaj koji je već završen u Ugljeviku u korist “Elektrogospodarstva” Slovenije, Republika Srpska i BiH su praktično okovane arbitražnim lancima od skoro 2,2 milijarde KM.

Mlađen Mandić, bivši pravobranilac BiH, kaže za “Nezavisne novine” da su ovo igre kojima se pljačka narod, a da je vlast u Republici Srpskoj definitivno imala šansu da ove sporove riješi mnogo ranije. Tvrdi da se to dešava i u slučaju “Viaduct”.

“Slovenačka firma će svoj novac naplatiti i tu dileme nema. Račun je ispostavljen Bosni i Hercegovini, a ujedno Srpska tim postupkom svoja javna dobra daje u ruke BiH”, navodi.

Mandić podsjeća da je “Viaduct” želio nagodbu u ovom slučaju.

“Mislim da je ponuda za nagodbu bila milion evra. Međutim, Petar Đokić mi je rekao da on to ne može da odluči bez odluke Vlade. Vladom je predsjedavala Željka Cvijanović, ona je to iznijela, a Vlada tu odluku nije usvojila. Tužba je sada stupila na pravnu snagu. Mislim da njih i nije bilo briga za to jer nisu učestvovali u dijeljenju tog kolača”, kazao je Mandić.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Živa na termometru skače čak do broja 35

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ i će biti sunčano i toplo, sa maksimalnom temperaturom vazduha od 28 do 35 stepeni Celzijusovih.

U prvom dijelu dana biće sunčano uz malu do umjerenu oblačnost, a u nastavku dana sunčano uz promjenljivu oblačnost, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar južnog i jugozapadnog smjera, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

DA SE NE ZABORAVI! Obilježene 33 godine od svirepog ubistva 24 srpska civila u Trnovu

U selu Ledići na području federalne opštine Trnovo danas su obilježene 33 godine od svirepog zločina koji su počinili pripadnici Armije RBiH nad 24 srpska civila, među kojima je stradalo i dijete od 18 mjeseci Milun Tešanović, a za taj zločin niko nije osuđen.

Kod spomenika u Ledićima služen je parastos srpskim žrtvama, a potom su vijence položile porodice stradalih, delegacija opštine Trnovo, te organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata.

Pripadnici muslimanskih snaga su u junu 1992. godine mučki ubili srpske civile, od kojih je najstarija žrtva Ikonija Vasić imala 92 godine, a najmlađa Milun Tešanović samo 18 mjeseci. Njemu su prije smrti zločinci polomili i noge i ruke.
U zločinačkom pohodu komšija, ubijeno je 10 članova porodice Vasić, cijela porodica Tešanović, koja je imala devet članova, tri člana porodice Miovčić, te Savo Kenjić i Slađana Sekulić.

Ledići su prije rata imali sedamdesetak žitelja, a ubijeni su starci, žene i djeca.

Većina mještana stradala je na kućnom pragu, a oni malobrojni koji su pokušali da se sakriju po okolnim šumama pronađeni su i ubijeni.

Selo je opljačkano, popaljeno i razoreno do te mjere da se gubi skoro svaki trag srpskog prisustva na tom prostoru.

Zločin, koji je započeo 3. juna u večernjim časovima, izvršili su pripadnici Armije RBiH regrutovani sa područja Sarajeva, te komšije muslimani iz susjednog sela Dejčići.

Okupacija ovog sela, koje je u međuvremenu pretvoreno u svojevrstan muslimanski logor za Srbe, trajala je do 10. juna.

Istraga koju je 1994. godine sprovelo Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske pokazala je da su se stanovnici Ledića prilikom bjekstva podijelili u dvije grupe. Jedna je krenula preko Treskavice ka Vojkovićima, naselju nadomak Sarajeva, a druga prema Kalinoviku.
Prema rezultatima ove istrage, drugu grupu koja je išla prema Kalinoviku presrele su muslimanske snage na lokalitetu Poljice i sve ih ubile, osim jedanaestogodišnjeg dječaka koji je povrijeđen ležao među ubijenima.

Do 2001. godine iskopani su ostaci 24 žrtve. Kosturi su većinom bili nepotpuni, a neke lobanje pronađene su odvojene od tijela. Prema izvještaju Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske, stanovnici Ledića ubijeni su na brutalan način – klanjem, vješanjem ili gušenjem.

Sud BiH oslobodio je 2021. godine prvostepeno po svim tačkama optužnice Edhema Godinjaka, Medarisa Šarića i Mirka Bunozu, koja ih tereti za zločine počinjene nad srpskim civilima na području Trnova.

U Trnovu je 2021. godine premijerno prikazan dokumentarni film “Čiko, ja sam živ nemoj da me ubiješ…”, autora Gvozdena Šarca u produkciji Radio-televizije Republike Srpske /RTRS/, zasnovan na svjedočenjima o stravičnom stradanju srpskih civila u selu Ledići.

Film je dobio naziv po potresnom svjedočenju Dragana Vasića, jedinom preživjelom svjedoku zločina u Ledićima, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Društvo

TRAGEDIJE KOJE SU PRIJEDOR ZAVILE U CRNO! Dva dječaka sebi oduzela život – GDJE SMO ZAKAZALI?

U samo šest mjeseci, Prijedor je zavijen u crno zbog dva stravična slučaja samoubistava maloljetnih dječaka – oba učenici drugog razreda srednjih škola, oba slučaja vješanja, oba vapaj koji niko nije čuo na vrijeme.

Posljednja tragedija dogodila se 22. maja ove godine. Sedamnaestogodišnji dječak, učenik Ugostiteljsko-ekonomske škole, pronađen je mrtav. Nezvanično, riječ je o samoubistvu vješanjem. Prijedor je zanijemio, porodica ostala bez sina, školski drugovi bez prijatelja, a javnost bez odgovora.

Ali, ovo nije izolovan slučaj.

Samo šest mjeseci ranije, gotovo identična tragedija. Učenik drugog razreda Elektrotehničke škole u Prijedoru takođe je oduzeo sebi život na isti način – vješanjem. Dvije smrti, dva života ugašena u trenutku kada su tek trebali da procvjetaju. Dvije porodice u neizrecivoj boli. Dvije škole u šoku.

Šta se dešava s našom djecom?

Psihološkinja i porodična psihoterapeutkinja iz Prijedora, Maja Savanović Zorić, ističe da se današnji svijet djetinjstva i roditeljstva mijenja dramatično i bolno. „Roditeljstvo danas liči na hod po žici između očekivanja, straha i preplavljenosti“, kaže ona. Djeca tonu u svijet ekrana, lajkovanih identiteta i digitalne praznine, dok se roditelji povlače u umor i svakodnevni stres. Između njih – tišina.

Zorićeva upozorava da iako mladi danas znaju više o mentalnom zdravlju, nikad nisu bili udaljeniji od sebe samih. „Njihovo samopouzdanje zavisi od broja lajkova, a vrijednost od toga kako izgledaju na kameri“, kaže ona i dodaje da iza savršenih slika na Instagramu i TikToku često stoje tuga, nesigurnost i osjećaj potpunog gubitka vrijednosti.

Roditelji, škola, sistem – gdje je puklo?

Roditelji danas, kako navodi Zorićeva, ili su prezaštitnički ili emocionalno odsutni. Umorni, zatrpani savjetima i informacijama, često zaboravljaju pitati ono najvažnije – „Kako si zaista?“. Djeca, s druge strane, često prestaju govoriti jer osjećaju da ih niko ne sluša. „Nisu tražili rješenje, tražili su da ih neko sasluša“, poručuje psihološkinja.

Škole, kako kaže, svakodnevno svjedoče djeci koja vape za kontaktom. Ne za ocjenom, već za prisustvom, za pažnjom, za osjećajem da su viđeni i čuti. Ali sistem je spor, institucije inertne, a preventivni programi ili ne postoje ili zaobilaze ono najvažnije – porodicu.

Ko je odgovoran?

Ova dva samoubistva ne smiju ostati samo statistika. Ne smijemo ih zaboraviti nakon par dana tišine. Odgovornost leži na cijelom društvu – porodici, školi, institucijama, medijima. Mentalno zdravlje mladih mora postati prioritet. Jer ako ne čujemo njihove tišine danas – sutra ćemo plakati zbog njih.

Ovo nije samo tragedija za Prijedor. Ovo je opomena cijeloj Republici Srpskoj.

Ako danas ne postavimo pitanje „Gdje smo zakazali?“, sutra može biti kasno. I za neko drugo dijete. I za nečiju tuđu, ali i našu porodicu.
Banjaluka24

Nastavi čitati

Aktuelno