Connect with us

Politika

POTPISANI NALOZI! BiH isplaćuje više od 110 miliona KM po arbitražnoj presudi u predmetu „Viaduct“!

Zamjenik ministra finansija i trezora BiH Muhamed Hasanović izjavio je da je potpisao naloge za isplatu po pravosnažnoj međunarodnoj arbitražnoj presudi u predmetu “Viaduct”.

Podsjetimo, konačnom odlukom Arbitražnog vijeća u Vašingtonu, BiH, tačnije Republika Srpska, obavezana je da “Viaductu” isplati odštetu zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu.

“Jedan nalog je u iznosu od 51.388.046,69 EUR, dok je drugi u iznosu od 6.024.881,66 USD, što čini ukupno 110.688.333 KM. Radi se o odluci koju su nadležni mjesecima odbijali izvršiti. Time ponovo dokazujemo da vladavina prava ne smije biti taoc politizacije”, naveo je Hasanović.

Kako je dodao, odluke arbitražnih sudova se ne komentarišu – one se izvršavaju.

“BiH mora poštovati pravosnažne presude, jer u suprotnom slijede sankcije, gubitak kredibiliteta i finansijske štete. Svako odlaganje znači veću cijenu neodgovornosti. Naglašavam da se isplata ne vrši iz budžeta institucija BiH, niti ide na teret radnika, penzionera ili socijalnih davanja. Sredstva se izdvajaju iz rezerve za poravnanje prihoda od putarina koji odgovara udjelu RS, s posebnog računa kod Centralne banke BiH – u skladu s članovima 6. i 7. Odluke visokog predstavnika od 17. jula 2025. godine. Ta sredstva su namjenski prenesena Ministarstvu finansija i trezora BiH isključivo za izvršenje ove presude”, naveo je Hasanović.

Isplata se, dodaje on, realizuje na račun otvoren u “Bank of America”, a Centralna banka BiH prenosi sredstva preko korespondentne banke “Deutsche Bank”, “koja dodatno sprovodi sve standardne provjere usklađenosti i validnosti računa”.

“U zahtjevu za isplatu dostavljenom od strane punomoćnika tužitelja, navedeni su i dodatni iznosi po osnovu izvršnih postupaka koji se vode pred sudovima u Mostaru, Sarajevu, Banjaluci, te u Belgiji i Luksemburgu. Međutim, plaćanje tih troškova može biti izvršeno isključivo na osnovu pravosnažnih i izvršnih odluka tih sudova – a one, u ovom trenutku, još uvijek nisu donesene”, naveo je on.

U međuvremenu, kako je dodao, “neki zvaničnici – većinski iz Republike Srpske – pokušavaju osporiti isplatu zbog toga što su računi tužitelja registrovani na Kanalskim ostrvima”.

“Takve tvrdnje su pravno neutemeljene i dovode javnost u zabludu. Korisnički račun i banka nalaze se na Džersiju (Jersey), britanskoj krunskoj zavisnosti koja posluje pod jurisdikcijom Ujedinjenog Kraljevstva i primjenjuje visoke međunarodne standarde u oblasti finansijske transparentnosti, uključujući režime protiv pranja novca (AML) i finansiranja terorizma (CFT)”, naveo je.

Zakonito izvršenje međunarodne presude, kako je dodao, ne može i ne smije biti predmet političkih manipulacija.

“Suština je jasna: ovaj dug proizlazi isključivo iz djelovanja vlasti Republike Srpske, a pravni osnov je potpisani sporazum koji je sama RS potpisala 2017. godine. Umjesto da ispune obavezu, pokušavali su je sakriti, prebaciti i zanemariti – čime su dodatno uvećali štetu kroz kamate i troškove. Pozivam nadležno tužilaštvo da ispita sve okolnosti ovog slučaja i utvrdi odgovornost onih koji su propustili djelovati u interesu države”, istakao je on.

Nije, kako je naglasio, “hrabrost potpisati, hrabrost bi bila preuzeti odgovornost koji je nastao u vlastitom entitetu, što nažalost neki i dalje izbjegavaju”.

“Nakon današnje isplate, Pravobranilaštvo BiH dužno je bez odlaganja preduzeti sve potrebne aktivnosti s ciljem obustave izvršnih postupaka protiv imovine i finansijskih interesa Bosne i Hercegovine – kako na teritoriji BiH, tako i u inostranstvu, čime će se zaustaviti ovrha na imovini Centralne banke BiH i omogućiti nesmetano funkcionisanje BHANSA. ‘Viaduct’ nije predmet političke rasprave – to je pravna obaveza. Država koja ne poštuje zakon prestaje biti država. Ko ne želi poštovati pravni poredak, ne treba biti dio vlasti”, istakao je Hasanović.

Politika

SAVANOVIĆ: “Dodik obećani novac za azil na Manjači preusmjerio privatnom udruženju!”

Umjesto izgradnje Azila za pse na Manjači, Milorad Dodik je budžetski novac preusmjerio na račun novoosnovanog Udruženja „Sretan pas“ kojim rukovodi Mila Šarić. Umjesto azila na Manjači zabrinuti volonteri odlučili su da azil prave u Derventi kojom upravlja SNSD-ov načelnik, istakao je Jovo Savanović, odbornik PSS-a u Skupštini Grada Banjaluka

„Još jedna u nizu privatnih transakcija u korist pojedinaca, a na štetu građana i Republike Srpske. Građani Banjaluke svjedočili su pred lokalne izbore prošle godine lažnim optužbama na račun Grada Banjaluka od strane pojedinih volontera koji su tvrdili da se bore za bolje i humanije uslove za boravak pasa u azilu na Manjači. Tražili su pomoć za napuštene pse i novčana sredstva od tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika koji je i sam najavio izgradnju novog azila na Manjači“, poručio je Savanović.

On je kazao da su ovim samo potvrdili da je njihova zabrinutost za uslove u azilu na Manjači bila neiskrena i da je iza kampanje koju su vodili pred protekle lokalne izbore stajao SNSD.

„Sad je potpuno jasno da je to bila čista politička priča koja je završila još jednom sumnjivom novčanom transakcijom“, zaključio je Savanović.

Nastavi čitati

Politika

SNSD i HDZ nisu došli: Sjednica Doma naroda otkazana, GRAĐANI OSTALI BEZ OLAKŠICA!

Kao što se i očekivalo prva od dvije sjednice Doma naroda koje su zakazane za danas, nije održana zbog nedostatka kvoruma, a na zasijedanje nisu došli delegati SNSD-a i HDZ-a.

Hitna sjednica sazvana je sa samo jednom tačkom dnevnog reda, a to su izmjene i dopune Zakona o akcizama BiH, kojima se predviđa da Savjet ministara BiH može ukinuti ili smanjiti akcizu na period ne duži od šest mjeseci u toku kalendarske godine.

Međutim, na samom početku sjednice Kemal Ademović, predsjedavajući Doma naroda konstatovao je da nema uslova za održavanje sjednice jer je prisutno pet delegata iz reda bošnjačkog naroda, dva delegata iz reda srpskog naroda i dva delegata iz reda hrvatskog naroda.

Inače, sjednice Doma naroda zbog izmjena Zakona o akcizama prekidaju se već nekoliko puta jer SNSD ne želi da se mijenja taj  Zakon. Tvrde da se izmjenama Zakona prenose nadležnosti sa Republike Srpske na institucije BiH.

S druge strane u drugim partijama tvrde da od toga nema ništa i da nema govora o prenosu nadležnosti. Tvrde da je osnovni cilj izmjena Zakona da se pomogne građanima na način da se ukinu ili smanje akcize na naftu i naftne derivate., renose Nezavisne novine.

Nastavi čitati

Politika

NIŠTA SE NIJE PROMIJENILO Punoljetni prvi put glasaju, ali biraju ista imena kao i prije 18 godina!

Na opštim izborima u BiH koji bi trebalo da budu održani u oktobru 2026. godine, pravo glasa prvi put će imati punoljetni građani rođeni 2008. godine, a ako se vratimo na godinu njihovog rođena pa do danas, jedino što se nije promijenilo u ovih 18 godina jesu partije koje čine vlast i koje se pitaju za sve u BiH.

To se naročito može reći za Republiku Srpsku, u kojoj je na lokalnim izborima te 2008. pobijedio SNSD, osvojivši 32 načelničke pozicije, dok će predstojeće izbore dočekati sa još ubjedljivijom statistikom.

Najjača opoziciona stranka te 2008. godine bio je SDS, a identično je i sada.

Federacija BiH: Rokade na vrhu, ali akteri ostaju isti

U Federaciji BiH 2008. pobijedio je SDA, a odmah iza njih bili su HDZ BiH te SDP BiH. Ove tri partije i sada vode glavnu riječ u Federaciji, s tim da je došlo do rokade na prethodnim opštim izborima, jer je SDP BiH sa još nekoliko stranaka uspio da preuzme primat od SDA, dok je HDZ i dalje suvereno najjača partija sa hrvatskim predznakom u BiH.

 Isti glasački listići nakon 18 godina

Osim što građani i dalje najviše podrške daju navedenim partijama (iako postoji još nekoliko onih koje ozbiljno pretenduju da postanu vodeći politički faktor), oni praktično glasaju i za iste ljude koji su na izbornim listama bili i te davne 2008. godine.

To se prije svega odnosi na stranke koje su najveće, poput SNSD-a, SDA i HDZ BiH, a koje u institucijama, što onim u Republici Srpskoj, Federaciji BiH, te na nivou BiH, predstavljaju isti ljudi, nerijetko stariji i od 65 godina.

Niko od njih ne odriče se političkih privilegija, a čini se da to nešto naročito ne smeta ni biračima, koji ih konstantno podržavaju.

A kako stoje stvari, i nova generacija, rođena 2008. godine, imaće priliku da njihova imena zaokruži na predstojećim izborima na jesen ove godine.

Topić: Članska karta kao jedina propusnica za uspjeh

Analitičarka Tanja Topić ističe da su u BiH okoštale stare političke strukture, koje su nadživjele nekoliko političkih sistema, tako da nove generacije ne poznaju druge političke lidere sem njim.

“Oni su politički dinosaurusi koji su mladim ljudima uglavnom ponudili člansku kartu partije kao propusnicu za uspjeh”, navodi Topićeva za “Nezavisne novine”.

Kao primjer novog lica na političkoj sceni u BiH, ona uzima gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, ali i on, kako kaže, već ima decenijsko političko djelovanje ovdje.

“On govori jezikom koji je razumljiviji mladim ljudima, ali generalno i on im nudi koncept zakovan u prošlosti, bez vizije i pogleda naprijed. Tako da i ova nova generacija ostaje zakovana među starim političkim partijama i u prošlosti”, ocjenjuje Topićeva.

 Politika kao jedini životni poziv i nedostatak alternative

Komentarišući ovaj fenomen, novinar Đorđe Vujatović ističe da se to što se pojedini u politici održavaju decenijama, dešava ponajviše iz razloga što im je politika praktično bila i jedini poziv u životu, te da su, zahvaljujući njoj, stekli sve što su mogli.

“Ako analiziramo bar 10 imena, možemo shvatiti da su pojedinci u politici čak duže od pola vijeka. Dakle, politika im je jedini poziv. Ako izuzmemo nekoliko slučajeva, nemamo situaciju da u politiku ulaze ljudi koji su već bili uspješni u drugim poljima, posebno u privredi. Samim tim, nakon obavljanja neke funkcije, nemaju se gdje drugo vratiti, već se i dalje vrte u politici, do nove prilike i nove funkcije. S obzirom na veliko iskustvo i konekcije, teško je pomisliti da bi takvi ljudi dozvolili fluktuaciju mlađih kadrova u vrh stranke, a samim tim i na pozicije u obavljanju vlasti, odnosno korištenju državnih resursa”, naglašava Vujatović za “Nezavisne novine”.

Kada je riječ o strankama u cjelini, on kaže da je potpuno normalno da postoji nekoliko velikih političkih organizacija sa organizovanom infrastrukturom i da se najveći broj političara razvija upravo kroz te stranke, jer je samo formiranje i razvoj neke partije težak posao za koji je potrebno dosta vremena.

Upravo je to, ističe, razlog što na vlasti decenijama imamo jedan isti uski krug stranaka.

“Ono što je loše, to je situacija u kojoj ne postoji veća alternativa unutar srpskog i hrvatskog etničkog korpusa, odnosno SNSD i HDZ su neprikosnoveni decenijama, dok kod Bošnjaka postoje dvije veće stranke, pa dolazi do povremenih promjena stranaka na vrhu. Formiranje novih ili manjih stranaka uglavnom služi za pojedinačne interese, pa je gledanje njih kao ozbiljnije prijetnje za promjene na vrhu iluzorno”, smatra Vujatović.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Aktuelno