Connect with us

Politika

SRPSKA NIKADA NIJE BILA U TEŽOJ POZICIJI! Evo šta je rezultat američkih sankcija POJEDINCIMA

Naime, Vlada Republike Srpske koristila je domenu američke kompanije Versign. Šta se tačno u praksi dogodilo za N1 je pojasnio profesor na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Saša Mrdović.

“Najjednostavnije, laičko objašnjenje onoga što se desilo je ustvari je da imenik koji omogućava pretvaranje domenskih imena u IP adrese, odnosno koji pretvara vldars.net u IP adresu, nešto slično poput imenika koji pretvara imena u brojeve telefona, zapis koji je postojao za vladars.net je obrisan.

Odnosno, bilo ko ko pokušava da pristupi bilo kojoj internet usluzi, bilo da se radi o web lokacijama Vlade ili mailovima, biće mu rečeno da njegov računar ne može pronaći računar koji pruža tu uslugu, odnosno server Vlade Republike Srpske”, pojašnjava profesor.

Ne rade stranice Vlade RS, bijeg u virtualni svijet Srbije

Taj zapis, kako se pretvara to ime vladars.net u IP adresu koju računari koriste za komuniciranje, i dalje postoji u Telekomu Srpske, “međutim prije nego što neko sazna da treba pitati Telekom Republike Srpske on se mora obratiti centralnom serveru domenskih imena koji onda pokazuje, aha, sad se s tim pitanjem obratiti Telekomu RS.

Taj zapis da se treba obratiti Telekom Republike Srpske je nedostupan. Vladars.net je zakupila taj domen, mislim to su javno dostupne informacije od firme koja se bavi upravo tim zapisivanjem u imenike, taj ugovor važi negdje do februara 2025. godine. Da li su oni to ukinuli ili firma Verisign koja upravlja tim domenom, koja preusmjerava sve ispod, to već nije javno dostupna informacija”, kaže Mrdović.

Web lokacije Vlade Republike Srpske ispravno rade, ali njima se ne može pristupi.

“Mogu se obratiti drugoj kompaniji koja bi uradila to preslikavanje i iznajmljivanje domena, recimo vladars.net a za svaki od tih domena postoji kompanija, ovdje je Verisign koja upravlja tim domenom, onda druge kompanije od nje kupe poddomene, tako vrše preprodaju toga. Recimo za BiH konkretno UTIC je nadležan za upravljanje bh. domenom.

Za .net domen postoji veći broj kompanija koje to prodaju, ja sam uvjeren da nisu sve američke, jer je to komercijalna usluga koja uopšte nije skupa, ona košta desetak, dvadeset dolara godišnje. Moguće da postoji mogućnost da se opet to na nivou Verisigna koji radi to preslikavanje onemogući. Ali to mi je čudno jer to su komercijalne firme, nemaju nikakve veze s američkom Vladom”, zaključuje profesor Mrdović.

Urednik portala Capital.ba, Siniša Vukelić smatra kako će Vlada Republike Srpske uzeti srpsku domenu RS, umjesto bosanskohercegovačku BA, koju je spominjao profesor Mrdović, kao što je to učinio prethodno i predsjednik Srpske, Milorad Dodik nakon što mu je ugašen zvanični Youtube kanal.

No, bijeg u virtualni svijet Republike Srbije, tek je jedan od problema s kojim se sankcionisani pojedinci mogu suočiti. Bitno je da će posljedice osjetiti i građani, napominje Vukelić.

“Blokiranjem portala Vlade Republike Srpske, inspektorata, predsjednika RS, jedan je od očitih primjera kakve su posljedice ukoliko se nalazite na crnoj listi. To je samo jedna od posljedica. Pretpostavka je šta se desilo, kada dođete na crnu listu, svim kompanijama američkim je preporuka da ne smiju sarađivati sa takvim licima.

Kompanija kod koje je, pretpostavljam, pohranjen i zakupljen server naših institucija je američka kompanija koja je poslušala svoju vlast i vjerovatno otkazala tu uslugu. To je zaprepašćujuće jer i građani Republike Srpske trpe tu posljedicu jer im je uskraćeno elektronsko komuniciranje i saznavanje informacija od najviše izvršne vlasti u Republici Srpskoj. Ne možete doći do propisa, ne možete biti obaviješteni o nekim konkursima, tenderima itd”, kaže Vukelić za N1.

Stopiranje projekata i tihe sankcije

Posljedice se vide i na drugim stranama, vlastima je sve teže doći do novih izvora finansiranja budžeta, nisu ovaj put izašli na međunarodno tržište da prikupe novac, za otplatu dugova kao što su to radili u prethodnom periodu zadužujući se na bečkoj i londonskoj berzi, napominje ovaj novinar.

“Banke iz inostranstva ne žele da finansiraju neke projekte, Njemačka je neke projekte već stopirala, nemamo najavu saradnje s MMF-om, novog aranžmana, međunarodni veliki investitori zaziru od toga da dođu u zemlju u kojoj je cijeli politički vrh pod sankcijama. To pokazuje njima da je tu klima izuzetno nestabilna”, poručuje urednik Capital.ba.

Postoje prikrivene, tihe sankcije, što je potvrdila i ministrica finansija Zora Vidović, tako da to uvjeravanje da nema nikakvih posljedica uopšte nije tačno, stava je Vukelić, osvrćući se na izjave Milorada Dodika kako njega, niti ostale sankcionisane to ne pogađa, s obzirom na to da niti posjeduju imovinu u Americi niti tamo planiraju ići.

No sankcije su mnogo više od toga. John Smith, prvi direktor OFAC-a, je u interviewu za N1 pojasnio i sljedeće:

“Imajte na umu da se američke sankcije primjenjuju na osobe iz SAD-a, na američke kompanije, u jurisdikciji Sjedinjenih Država. Dakle, ono što sankcije znače je da ja kao Amerikanac, nijedna američka kompanija, nijedan američki pojedinac ili entitet ne možemo imati posla sa bilo kojim pojedincem ili entitetom koji je stavljen na listu sankcija.

Nezakonito je da bilo ko to radi. Dakle, oni mogu imati široke implikacije zbog širokih efekata američkih kompanija, američkog dolara i drugih, kako se koriste širom svijeta. Sada, iako je fokus na Amerikancima, to takođe znači da osobe koje nisu iz SAD-a ne mogu koristiti ljude poput mene, ne mogu koristiti američki dolar.

Ne mogu koristiti robu porijeklom iz SAD-a u bilo kojoj stvari koja se može odnositi na sankcionisane strane. Dakle, to bi uticalo na Vas, u Vašem regionu, uticalo bi na bilo koga bilo gdje u svijetu. Ne možete uključiti osobe iz SAD ili tehnologije ili finansijske usluge i bilo šta što ima veze sa ovim ljudima ili ovim kompanijama.”

Problem i otvaranje računa u inostranstvu

U razgovoru s pojedinim stručnjacima iz bankarskog sektora, problem za pojedince koji su na američkoj crnoj listi, moglo bi biti i eventualno otvaranje računa u inostranstvu, s obzirom na to da banke, iako nisu američke, imaju diskreciono pravo da odbiju saradnju s licima koja jesu dio američkih sankcija, i to, kažu nam, nije rijedak slučaj.

Vrlo teško je pronaći finansijsku instituciju koja ne radi po američkim standardima ili nema nikakvog doticaja s SAD-om. Kažu iz bankarskog sektora, osoba s crne američke liste otežano je otvaranje bankovnih računa, ali i samo kartično plaćanje.

Da američke sankcije nisu za izrugivanje, kako to uglavnom radi Milorad Dodik, možda najbolje pokazuju iskustva nekih od sankcionisanih koja su prenijeli pojedinim medijima.

U političkom smislu ste pod jednim embargom, kaže novinar Siniša Vukelić.

“Na tankom ledu kod međunarodnih predstavnika. Vidimo da politički vrh Republike Srpske vrlo malo ima diplomatskih sastanaka sa visokim zvaničnicima iz svijeta, jer očigledno izbjegavaju da se sastaju s osobama na crnoj listi. Ne preporučuju svojim kompanijama da ovdje investiraju. I to govori da smo pod najvećim sankcijama od ‘95. do danas”, zaključuje Vukelić.

Posljednjim američkim sankcijama obuhvaćeni su i najbliži članovi porodice Milorada Dodika, sin i kćerka Igor i Gorica. Podsjetite se detalja zbog kojih su dospjeli na listu na ovom linku.

Inače, jedna od ključnih karakteristika američkih sankcija je i ta da oni koji su na crnim američkim listama, ne mogu putovati u SAD, poslovati, imati račune, niti raspolagati eventualnom imovinom na terotiriji SAD-a ili kupovati istu.

Osim Milorada Dodika, na američkoj crnoj listi su Igor Dodik, Gorica Dodik (njegova djeca), Alen Šeranić, ministar u Vladi RS, Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH iz RS, Radovan Višković, premijer Republike Srpske, Miloš Bukejlović, ministar u Vladi Republike Srpske, Nenad Stevandić, predsjednik NSRS, Dragan i Slobodan Stanković, bivšem prvom čovjeku VSTV-a, Milanu Tegeltiji.

Na crnoj američkoj listi su; državni tužitelj, Dijana Kajmaković, bivša glavna državna tužiteljica, Gordana Tadić, bivši direktor OSA-e, Osman Mehmedagić, bivši premijer FBiH, Fadil Novalić, funkcioner SDA, Asim Sarajlić, državljanin BiH koji se povezuje s narkokartelima, Edin Gačanin, sankcije američke uvedene su i Marinku Čavari iz HDZ-a.

(N1) Foto:N1

Related Topics:

Politika

KRESOJEVIĆ UPOZORAVA: Majke sa četvoro djece ne smiju živjeti od socijalne pomoći! (FOTO)

Poslanik PDP-a i Pokreta Sigurna Srpska u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je nakon javne tribine posvećene demografskoj politici da porodica mora ostati u središtu svih društvenih i političkih mjera, te najavio nove inicijative usmjerene ka podršci roditeljima i povećanju nataliteta.

Kresojević je istakao da je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković pokazao opredijeljenost ka pronatalitetnoj politici formiranjem prvog Odjeljenja za brigu o porodici u Republici Srpskoj, dok je Pokret Sigurna Srpska organizovao javnu tribinu na kojoj se razgovaralo o povećanju materinskog dodatka i naknade za majke sa četvoro i više djece.

Prema njegovim riječima, već nakon same najave tribine Vlada Republike Srpske povećala je materinski dodatak sa 405 na 750 KM, dok je naknada za majke sa četvoro i više djece povećana sa 750 na 800 KM.

– Roditelji koji su prisustvovali tribini smatraju da je povećanje sa 750 na 800 KM nedovoljno i da ne predstavlja stvarnu podršku višečlanim porodicama. Potrebno je obezbijediti sistemska rješenja koja će majkama omogućiti dostojanstven život i rad – naveo je Kresojević.

Jedan od zaključaka tribine jeste potreba uvođenja skraćenog radnog vremena za majke sa četvoro i više djece, kako bi mogle da rade u prilagođenim uslovima, a ne da budu prepuštene socijalnim davanjima.

Kresojević je ukazao i na problem dječijeg dodatka, za koji smatra da je obesmišljen postojećim cenzusom.

– Danas porodica sa troje djece ne može ostvariti pravo na dječiji dodatak ukoliko ukupna primanja prelaze 945 KM za petočlanu porodicu, što je manje od minimalne plate. Takvi kriterijumi ne odgovaraju stvarnim životnim uslovima – rekao je on.

Dodao je da svaka majka za svako dijete treba da dobije podršku države, te da je neophodno donijeti Zakon o majci koji bi sistemski uredio ovu oblast.

– Ovo nije tema za političke sukobe i podjele. Demografska pitanja su pitanje opstanka društva i moramo ih rješavati zajedno – poručio je Kresojević.

On je najavio da će se obratiti ministru zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske kako bi predstavio konkretne zaključke i prijedloge proistekle sa javne tribine.

Nastavi čitati

Politika

NESVAKIDAŠNJA SITUACIJA: Glasala za sopstveno imenovanje na direktorsku funkciju

Odbornici Skupštine grada Gradiška danas su imenovali Stanu Balaban za direktoricu Centra za socijalni rad Gradiška na mandat od četiri godine, na čijem čelu je do sada bila kao V. D.

Međutim, ovo imenovanje izazvalo je pažnju javnosti zbog činjenice da je Balaban istovremeno odbornica u Skupštini grada Gradiška i da je učestvovala u glasanju o tački dnevnog reda koja se odnosila na njeno imenovanje.

Naime, odbornici su najprije glasali o razrješenju vršioca dužnosti direktora Centra za socijalni rad, nakon čega je uslijedilo glasanje o imenovanju novog direktora. Među odbornicima koji su podržali obje odluke bila je i sama Stana Balaban, koja je tako glasala i za razrješenje prethodnog rukovodstva (sebe) i za vlastito imenovanje na četvorogodišnji mandat.

Tokom skupštinske rasprave gradonačelnik Gradiške, Zoran Adžić, istakao je da je rad Gradske uprave i skupštinske većine prepoznat kao primjer transparentnosti, navodeći da je takvu praksu pohvalio i Transparency International.

Ipak, drugačije viđenje situacije iznio je Srđan Traljić iz Transparency International Bosne i Hercegovine. On je ranije za Micro mrežu rekao da je najveći problem zapravo sam Zakon o sukobu interesa, koji omogućava da političari istovremeno budu odbornici i direktori javnih ustanova ili preduzeća.

Prema njegovim riječima, političari iz Gradiške formalno nisu u sukobu interesa prema važećim zakonskim rješenjima. Međutim, oni bi trebali da se izuzmu iz glasanja o izvještajima i drugim pitanjima koja se odnose na ustanove kojima rukovode, prenosi Mikro Mreža.

Nastavi čitati

Politika

BEZ DOVOLJNE PODRŠKE: Ramo Isak i Igor Crnadak nisu prikupili dovoljno potpisa za izbore

Centralna izborna komisija BiH nije ovjerila prijavu za opšte izbore stranke Snaga naroda Rame Isaka zbog nedovoljnog broja prikupljenih potpisa i neizmirenih obaveza po osnovu kazni, dok PDP Igora Crnatka nije skupio dovoljan broj potpisa za Predstavnički dom PS BiH, a za nivo Republike Srpske prijava je prihvaćena.

Izborni zakon BiH propisuje da političke stranke koje nemaju parlamentarni status moraju prije ovjere kandidature prikupiti propisani broj podrške birača.

Zakonski rečeno, stranka koja u trenutku prijave za ovjeru nema osvojen mandat u organu za koji se kandiduje, dužna je uz prijavu dostaviti zakonom propisan broj potpisa birača.

Za Predsjedništvo BiH i Predstavnički dom PS BiH je potrebno 5.000 potpisa. Za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske, Narodnu skupštinu Republike Srpske i Predstavnički dom FBiH je potrebno 3.000.

Stranka Rame Isaka Snaga naroda nema dovoljan broj potpisa za najviši prijavljen organ vlasti i imaju neizmirene obaveze po osnovu novčanih kazni koje je izrekla Centralna izborna komisija. S obzirom da je u FBiH Snaga naroda parlamentarna, riječ je o broju potpisa koji se odnosi na Predstavnički dom PS BiH. Prostije, ministar u Vladi FBiH nije uspio prikupiti 5.000 glasova za učešće na opštim izborima.

Kada je u pitanju novoformirani PDP Republike Srpske Igora Crnatka, skupili su dovoljno potpisa za učešće na izborima za nivo predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske i Narodne skupštine Republike Srpske. To znači da je Crnadak obezbijedio više od 3.000 glasova, ali ne i 5.000 koliko je potrebno za Predstavnički dom PSBiH, piše ATV.

Nastavi čitati

Aktuelno