Connect with us

Društvo

SRPSKI LOGORAŠI IZ LOGORA “SILOS” kod Sarajeva, spremaju TUŽBU protiv BiH za nakanadu štete

Inicijativa za tužbu je krenula iz Australije iz Udruženja “Srpske žrtve bosanskog građanskog rata”. Odziv logoraša za podnošenje tužbe protiv BiH je odličan, kaže za “Novosti” Đorđo Šuvajlo, sekretar tog Udruženja i logoraš koji je proveo u tom logoru čak 1.335 dana.

– Sud BiH doneo je presudu 10. juna 2021. godine šestorici Bošnjaka na ukupno 42 godine zatvora, zbog ilegalnog zatvaranja, svirepog mučenja i ubistava Srba u koncentracionom logoru “Silos”. Kako rok za naplatu odšete proizašle zbog ilegalnog zatvaranja ističe 10. juna 2024, mi smo pokrenuli akciju podizanja tužbe. Intezivno tragamo za advokatom koji će zastupati nas tužioce. Momentalno smo u pregovorima sa advokatom iz glavnog grada Republike Srpske i nadamo se da ćemo uspeti u navedenom. Naša tužba će ići prema državi BiH i njenom federalnom delu. Potencijalni tužioci, među kojima je i nas više od 100, koji imamo više od 1.000 dana ilegalnog zadržavanja. Odlučni smo da idemo do kraja – poručio je Đorđo.

Kroz zidine logora “Silos” prošlo 636 srpskih logoraša, a ovaj spisak nije konačan i još ga, kako kaže, dopunjuju.

– Srbi su ukupno odležali oko 500 godina robije u “Silosu”, a među njima je i Dragiša Varagić sa 1.355 dana. Logor je posle ukupno 1.357 dana raspušten na Svetoga Savu 1996, dva meseca od potisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma – ističe Đorđo.

O golgoti koju su prošli u logoru “Silos” teško je govorti, jer svaki dan je bio kao posljednji u životu.

– Srbi su tučeni i mučeni. Najmasovnija tuča je bila na Spasovdan 4. juna 1992, kada su pripadnici “Zulfikar” jedinice, uz odobrenje muslimanskih vlasti i organizatora Envera Dupovca, ušli u ćelije i izvršili masovno prebijanje, gdje su Srbi ostajali bez zuba i rebara. Taj period od 1992. do 1993. godine karakteriše nesnosna patnja izazvana uskraćivanjem i najminimalnijih količina hrane. Jeli smo na jedan dan oko 50 grama crnog hljeba od neprosijanog brašna uz limitiranu količinu vode. Nismo se ni umivali, ni kupali. Početkom 1993, muslimanske vlasti su nas slale na prve linije fronta. Siloski logoraši su kopali tunele prema srpskim položajima, prinudno su radili na izgradnji vojnih i civilnih objekata. Tri zime su sjekli i cijepali ogrijevno drvo koje je otpremano u Sarajevo – priseća se Đorđo.

Nastanili se u Australiji i SAD

Nakon zatvaranja logora, većina logoraša je uz pomoć “plaćenih viza” od strane arapskog svijeta napustila BiH i nastanila se u prekookeanskim zemljama Australije u SAD.

– U Australiju se naselilo negdje oko 130 logoraša i njihovih porodica. Danas nas ima oko 90. U Sidneju smo osnovali i registrovali logoraško udruženje, i prihvatamo i sve druge žrtve bosanskog građanskog rata – poručio je Đorđo.

Društvo

BiH među najugroženijim zemljama ZAGAĐENJEM VAZDUHA

Stanovnici zemalja jugoistočne Evrope, poput Sjeverne Makedonije, BiH i Albanije, najugrožniji su zagađenjem vazduha u smislu skraćenja života, saopštila je Evropska agencija za životnu sredinu (EEA).

U ovim zemljama izmjereno je u prosjeku najviše izgubljenih godina života usljed aerozagađenja kod stanovnika koji imaju 30 ili više godina, piše u izvještaju.

Agencija navodi da je zagađenje vazduha i dalje najveći ekološki rizik za Evropljane, iznad drugih faktora kao što su izloženost buci i hemikalijama ili rizik od toplotnih talasa povezanih sa klimom.

Nebezbjedni nivoi zagađenja vazduha rezultovali su sa zapanjujućih 182.000 smrtnih slučajeva u 2023. godini, prenio je “Juronjuz”.

U izvještaju EEA navodi se da je 95 odsto Evropljana u urbanim sredinama izloženo nivoima zagađenja vazduha “znatno” iznad preporuka Svjetske zdravstvene organizacije.

Među zemljama EU, najviše smrtnih slučajeva usljed zagađenja vazduha tokom 2023. godine i najviše izgubljenih godina života na 100.000 stanovnika imala je Italija, a slijede Poljska i NJemačka.

Najmanji relativni uticaji zagađenja vazduha zabilježeni su u zemljama na sjeveru i sjeverozapadu Evrope, uključujući Švedsku, Estoniju i Norvešku.

Island nije imao nijedan smrtni slučaj od zagađenja vazduha, dok su u Finskoj registrovana 34 smrtna slučaja izazvana dugoročnom izloženosti sitnim česticama zagađenja sa oznakom PM2.5, precizirala je EEA.

Nastavi čitati

Društvo

Minimalna penzija u FBiH 599 KM, u SRPSKOJ TEK 330 KM

Penzije u Federaciji BiH daleko su veće nego u Srpskoj. Tako, isplata novembarske penzije u FBiH kreće u petak, a najniža penzija iznosi 599 KM.

Zagarantovana penzija je 715 KM, dok je najviša 2.996 KM, piše Srpskainfo. Prosječna penzija korisnika samostalne penzije u FBiH iznosi 761 KM, saopšteno je iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

U Srpskoj, minimalna penzija iznosi 330, a prosječna 652 KM.

Prema podacima Fonda za penziono i invalidsko osiguranje Srpske, iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 656, dok je za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija iznosila 981 KM. Iznos najviše penzije za oktobar u Srpskoj je 3.547 KM.

Lider SNSD Milorad Dodid nedavno je obećao da će penzije u Srpskoj od januara biti veće za 6,25%. To znači da će minimalna penzija porasti za 20 KM, a prosječna za 40 KM.

Međutim, i u ovom slučaju, minimalac u Srpskoj biće niži za 250 KM, a prosječna penzija za 70 KM, piše Srpskainfo.

– Penzije u Republici Srpskoj u januaru će biti povećane za 6,25 odsto. Vlada je činila sve da poboljša uslove za penzionere, rađeno je u kontinuitetu, penzije su 26 puta povećane – poručio je lider SNSD Milorad Dodik.

Međutim, penzioneri u Srpskoj nisu se ovajdili od povećanja penzija, a posebno od onog poslednjeg, u avgustu ove godine, kada su dobili 3%. Tada je minimalna penzija otišla za nepunih 10, a prosječna za nepunih 20 KM.

– Bruka i sramota. Pa, šta može penzioner sa dodatnih 20-20 KM, koliko nam Dodik obećava?! Da se malo bolje najedu on i njegova porodica, i to za samo jedan obrok, i to je to.

Nama su san penzije u Federaciji BiH, što je žalosno. Ogorčeni smo nebrigom vlasti za ovu populaciju – kaže penzioner Stanko V.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

NAPUŠTENI KONJI pustoše imanja po VIŠEGRADSKIM SELIMA

Na seljačku muku u skoro napuštenim selima višegradske Župe svaka nevolja udara. Na njegovu ljetinu i stoku nasrću divlje svinje, vukovi, medvjedi, prži je suša i ljuti mrazevi. A u poslednjih više od deset godina ljetina strada i od napuštenih poludivljih konja. Krdo od tridesetak konja, čiji vlasnsik živi u Sarajevu i povremeno dolazi u rodni kraj , više od deset godina luta šumama i livadama deset sela višegradske opštine i nanosi štetu na imanjima, vrtovima, voćnjacima i pčelinjacima preostalim stanovnicima.

Seljaci su ogorčeni jer niko, pa ni opštinske vlasti, ne može da stane ukraj ovom zlu od koga sami nemaju načina da se odbrane.

“Pojeli su mi prošle godine jednuu tonu zrele kruške koja je bila opala i tako sam ostao bez dvije hiljade maraka jer bi ih zaradio na rakiji. I ove jeseni pojedoše oko 500 kilograma jabuka i krušaka i na kraju nikome ništa, izjeo vuk magarca”, žali se domaćin Milorad Ivanović iz sela Blaca.

Zehija Kapetanović iz sela Kapetanovića priča da su konji ojadili i njeno i domaćinstvo komšija.

“Bili smo u gradu i kad dodjosmo vidimo da su konji oborili tri košnice sa pčelama. Nazvala sam njihovog vlasnika da nam nadoknadi štetu ali on to nikad nije učinio. Komšiji su životinje uništile tek oformljen voćnjak a drugom “ubrali” sve plodove u vrtu. Nemoguće je da nam niko ne može da pomogne da se riješimo ove napasti, jer konji nisu krivi nego njihov vlasnik”, dodaje Zehija.

U selu Blacama krdo konja protutnjalo je i kroz seosko groblje  i prešlo preko grobova o čemu svjedoče otisci  kopita. Mještani pričaju da ih nekad u sred noći budi topot konja kad projure kroz njihova dvorišta.  I pitaju se dokle tako.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno