Connect with us

Društvo

SRPSKI LOGORAŠI IZ LOGORA “SILOS” kod Sarajeva, spremaju TUŽBU protiv BiH za nakanadu štete

Inicijativa za tužbu je krenula iz Australije iz Udruženja “Srpske žrtve bosanskog građanskog rata”. Odziv logoraša za podnošenje tužbe protiv BiH je odličan, kaže za “Novosti” Đorđo Šuvajlo, sekretar tog Udruženja i logoraš koji je proveo u tom logoru čak 1.335 dana.

– Sud BiH doneo je presudu 10. juna 2021. godine šestorici Bošnjaka na ukupno 42 godine zatvora, zbog ilegalnog zatvaranja, svirepog mučenja i ubistava Srba u koncentracionom logoru “Silos”. Kako rok za naplatu odšete proizašle zbog ilegalnog zatvaranja ističe 10. juna 2024, mi smo pokrenuli akciju podizanja tužbe. Intezivno tragamo za advokatom koji će zastupati nas tužioce. Momentalno smo u pregovorima sa advokatom iz glavnog grada Republike Srpske i nadamo se da ćemo uspeti u navedenom. Naša tužba će ići prema državi BiH i njenom federalnom delu. Potencijalni tužioci, među kojima je i nas više od 100, koji imamo više od 1.000 dana ilegalnog zadržavanja. Odlučni smo da idemo do kraja – poručio je Đorđo.

Kroz zidine logora “Silos” prošlo 636 srpskih logoraša, a ovaj spisak nije konačan i još ga, kako kaže, dopunjuju.

– Srbi su ukupno odležali oko 500 godina robije u “Silosu”, a među njima je i Dragiša Varagić sa 1.355 dana. Logor je posle ukupno 1.357 dana raspušten na Svetoga Savu 1996, dva meseca od potisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma – ističe Đorđo.

O golgoti koju su prošli u logoru “Silos” teško je govorti, jer svaki dan je bio kao posljednji u životu.

– Srbi su tučeni i mučeni. Najmasovnija tuča je bila na Spasovdan 4. juna 1992, kada su pripadnici “Zulfikar” jedinice, uz odobrenje muslimanskih vlasti i organizatora Envera Dupovca, ušli u ćelije i izvršili masovno prebijanje, gdje su Srbi ostajali bez zuba i rebara. Taj period od 1992. do 1993. godine karakteriše nesnosna patnja izazvana uskraćivanjem i najminimalnijih količina hrane. Jeli smo na jedan dan oko 50 grama crnog hljeba od neprosijanog brašna uz limitiranu količinu vode. Nismo se ni umivali, ni kupali. Početkom 1993, muslimanske vlasti su nas slale na prve linije fronta. Siloski logoraši su kopali tunele prema srpskim položajima, prinudno su radili na izgradnji vojnih i civilnih objekata. Tri zime su sjekli i cijepali ogrijevno drvo koje je otpremano u Sarajevo – priseća se Đorđo.

Nastanili se u Australiji i SAD

Nakon zatvaranja logora, većina logoraša je uz pomoć “plaćenih viza” od strane arapskog svijeta napustila BiH i nastanila se u prekookeanskim zemljama Australije u SAD.

– U Australiju se naselilo negdje oko 130 logoraša i njihovih porodica. Danas nas ima oko 90. U Sidneju smo osnovali i registrovali logoraško udruženje, i prihvatamo i sve druge žrtve bosanskog građanskog rata – poručio je Đorđo.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Tmurno, ponegdje slaba kiša i snijeg

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se nastavlja tmurno, ponegdje i maglovito vrijeme, sa kišom na istoku i sjeveroistoku, a na planinama na istoku sa slabim snijegom.

Na jugu je ujutro moguća slaba kiša, a tokom dana biće suvo uz sunčane periode i toplije, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab vjetar sjevernih smjerova ili promjenljiv, u Hercegovini slaba do umjerena bura. Јutarnja temperatura vazduha od tri do šest, na jugu oko devet, u višim predjelima od nule, a najviša dnevna od pet do devet, na jugu do 15, u višim predjelima od dva stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Društvo

U BiH zatvorena prva pumpa zbog AMERIČKIH SANKCIJA NIS-U

Američke sankcije ruskim naftnim kompanijama koje posluju u Srbiji i BiH dovele su do zatvaranja Gazpromove benzinske pumpe u Veljacima, na području Ljubuškog.

Ova pumpa, smještena svega dva kilometra od granice sa Hrvatskom i graničnog prelaza Orah-Orahovlje, proteklih godina bila je omiljeno mjesto za točenje goriva mnogih Vrgorčana, jer je bilo jeftinije, kao i stranih turista na putu ka Međugorju i hercegovačkim oazama Kravici i Koćušim prenosi Slobodna Dalmacija.

Pumpa je neko vrijeme bila u privatnom vlasništvu, ali nakon snažnog ulaska ruskog-srpskog kapitala u BiH završila je u portfelju Gazproma.

Proteklih sedmica, kako navodi splitski portal, sve je ukazivalo na to da će zatvoriti svoja vrata. Naime, kupci koji su dolazili da natoče gorivo u svoje automobile mogli su plaćati isključivo gotovinom, a police sa slatkišima i pićima svakim danom bile su sve praznije.

U Bosni i Hercegovini Naftna industrija Srbije (NIS) posluje preko svojih sestrinskih kompanija NIS Petrol Banjaluka i G-Petrol Sarajevo, sa 42 benzinske pumpe i oko 500 radnika.

Vlasnik NIS-a od 2008. godine je ruski energetski gigant Gazprom Neft, koji drži 56,15% akcija, dok ostatak pripada Republici Srbiji i manjim akcionarima.

Nastavi čitati

Društvo

LIDL ZAVRŠIO MEGACENTAR U BIH: Počinje odbrojavanje do otvaranja prodavnica (VIDEO)

Izgradnja distributivnog centra njemačke kompanije Lidl u Bosni I Hercegovini privedena je samom kraju.

Radi se o objektu u Lepenici kod Sarajeva privedena je samom kraju, koji predstavlja ključnu tačku Lidlovog ulaska na tržište BiH i najvažniji korak ka otvaranju prvih prodavnica, izvještava BiznisInfo.ba.

Građevinski radovi su praktično završeni – objekat je dobio svoj finalni izgled, a uređen je i kompletan parking prostor. Trenutno se izvode završni radovi u unutrašnjosti. Radi se o investiciji vrijednoj 100 miliona evra.

Uporedo sa završetkom logističkog centra, njemački trgovački lanac ubrzava sve aktivnosti vezane za ulazak na tržište. Lidl intenzivno gradi, kupuje zemljište, otkupljuje stare objekte i regrutuje kadrove u desetinama lokalnih zajednica.

Lista gradova u kojima Lidl već gradi, priprema gradnju ili zapošljava radnike stalno se širi. Prema raspoloživim podacima, Lidl je prisutan u sljedećim gradovima:

Kakanj, Zvornik, Gradiška, Bihać, Livno, Istočno Sarajevo, Banjaluka, Gračanica, Mostar, Trebinje, Bijeljina, Doboj, Zenica, Brčko, Modriča, Laktaši, Travnik, Sarajevo, Čapljina, Tešanj, Kiseljak, Čitluk, Živinice, Prnjavor…

Prema trenutnim procjenama, prve Lidlove prodavnice u BiH mogle bi biti otvorene krajem 2026. ili početkom 2027. godine.

Nastavi čitati

Aktuelno