Na osnovu 100 odsto utvrđenih rezultata Siniša Karan, kandidat SNSD-a, osvojio je 222.182 glasa (50,39 odsto), a Branko Blanuša, kandidat SDS-a, dobio je 212.605 glasa (48,22 odsto) na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

Karan je tako povećao prednost na 9.577 glasova u odnosu na Blanušu. Prema objavljenim utvrđenim rezultatima CIK-a BiH Karan je novi predsjednik Republike Srpske. Dragan Đokanović, kandidat Saveza za novu politiku, osvojio 2.018, odnosno 0,46 odsto glasaova.

Nikola Lazarević, kandidat Ekološke partije Republike Srpske osvojio je 1.698 glasova ili 0,39 odsto.

Igor Gašević, nezavisni kandidat osvojio je 1.353 ili 0,31 odsto, dok je drugi nezavisni kandidat Slavko Dragičević osvojio 1.066 glasova ili 0,24 odsto. Linker
Prema podacima CIK-a, od 1.264.366 upisanih u birački spisak pravo glasa na izborima iskoristilo je 449.376 birača ili 35,54 odsto.

Važećih listića bilo je 440.922 ili 98,12 odsto, praznih 850 ili 0,19 odsto, dok je nevažećih listića po drugim kriterijumima 7.604 ili 1,69 odsto.

Podsjećamo, prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske održani su 23. novembra.

Prema prijedlogu Budžeta Republike Srpske za narednu godinu, koji će se sutra naći pred poslanicima NSRS, Budžet predsjednika Republike Srpske povećan je sa ovogodišnjih 77 na preko 80 miliona maraka. Iz opozicije kritikuju rastrošnost vladajuće većine i ističu da je budžet predsjednika nesrazmjerno uvećan, a jedan od razloga je i predstojeća izborna godina.

Sramota je da Republika Srpska ima najveći predsjednički budžet u regionu, dok po mnogo čemu drugom zaostajemo. To nam govori da vladajuća koalicija nema namjeru da se odrekne vlasti, već taj novac namjerava da koristi za opstanak na vlasti, poručuju iz opozicije.

– Totalni apsurd da jedna mala zemlja kao što je Republika Srpaka, toliko siromašna i toliko zadužena, ima najveći predsjednički budžet. To nam govori da ova vlast i ne misli ništa drugo nego kako da sebi pribavi što više novca, kaže Mirjana Orašanin, poslanik SDS u Narodnoj skupštini RS.

Najveće povećanje u strukturi predsjedničkog budžeta napravljeno je na stavci Projekti podrške za izgradnju, adaptaciju i opremanje objekata za djecu i omladinu koja je sa 27,5 miliona, koliko je iznosila nakon drugog rebalansa, sada povećana na 35 miliona KM.

– Čitav Budžet Republike Srpske napravljen je po mjeri jednog čovjeka i njegovih tajkuna, tako da tu i nema nekakvih iznenađenja, kaže Nebojša Vukanović, poslanik Pokreta za pravdu i red u NSRS

U opoziciji sumnjaju i da je činjenica da nam predstoji izborna godina, uticala na značajno povećanje predsjedničkog budžeta.

Zbog pokušaja izbornih manipulacija na prijevremenim izborima, moglo bi se dogoditi da SNSD-ov kandidat iduće godine ne bude u prilici da upravlja predsjedničkim budžetom, kažu u opoziciji.

Budžet predsjednika RS sa prošlogodišnjih 56,4 miliona maraka, povećan je ove godine na 77,7 miliona, dok će naredne godine Palata Republike raspolagati sa više od 80 miliona maraka.

A koliki bi tek predsjednički budžet bio planiran da je kojim slučajem Dodik mogao da ostane na funkciji!?

(BN)

Hrvatska je odlukom da po hitnoj proceduri i kroz leks specijalis usvoji zakon o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada koji isključivo i nedvosmisleno targetira lokaciju Trgovska gora, pokazala da je sve davno isplanirano.

Izjavio je to prvi čovjek Udruženja „Grin tim“ iz Novog Grada Mario Crnković koji je i član domaćeg Ekspertskog tima za borbu protiv namjera Hrvatske da na Trgovskoj gori, uz granicu sa BiH, odlaže radiaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo iz Nuklearne elektrane (NE) „Krško, ali i druge opasne otpade sa teritorije cijele države. – To je jasan politički signal da je odluka o lokaciji donesena unaprijed, bez stvarne namjere da se proces vodi otvoreno, inkluzivno i u skladu sa međunarodnim obavezama koje uređuju prekogranične uticaje na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Gurati radioaktivni i drugi opasni otpad na granicu nije odgovorno, nije dobrosusjedski i nije civilizacijski. Iz tog razloga, zajednička obaveza je da se svim resursima, korišćenjem zakonski dozvoljenih sredstava, brani pravo na život i zdravu životnu sredinu – naglasio je Crnković.

Iz udruženja podsjećaju da je još od 1997. do 1999. godine, od četiri moguće lokacije, političkom odlukom u Saboru odlučeno da je granično područje sa BiH jedina lokacija za odlaganje radioaktivnog otpada.

Čak je i sam izbor pomenute četiri lokacije, Psunj, Papuk, Moslavačka i Trgovska gora, bilo opravdano propitivati, ali je politika rekla svoje, kako 1999. godine, tako i 2025. godine. – Namjerno ili slučajno, javnost u Hrvatskoj nije upoznata sa činjenicom da je BiH usvojila gotovo deset rezolucija i deklaracija na lokalnim nivoima, upravo tamo gdje se nalazi primarno pogođeno stanovništvo. Ostala je tišina i na činjenicu da su Velika Kladuša, Bihać, Bosanska Krupa, Ključ, Bosanski Petrovac, Krupa na Uni, Novi Grad, Kostajnica, Prijedor, Kozarska Dubica i Gradiška upućivali dopise Saboru i donosiocima odluka u Hrvatskoj sa molbom da se ne ide u realizaciju pogubne ideje. Zanemarene su i inicijative za zajednička ili sinhronizovana istraživanja, kao i pozivi na institucionalnu saradnju. Umjesto dijaloga, BiH su uskraćivane informacije od suštinskog značaja za razumijevanje obima, prirode i dugoročnih posljedica planiranog projekta – rekao je Crnković.

Posebno je naglasio da zabrinjava činjenica da su stavovi građana, koji će biti najizloženiji potencijalnim rizicima, zanemareni na krajnje grub način.

– Lokalno stanovništvo sa obje strane Une nije imalo stvarnu mogućnost da učestvuje u odlučivanju ni bude pravovremeno i potpuno informisano. Time su povrijeđena osnovna načela javnog učešća, transparentnosti i prava na zdravu životnu sredinu, koja nisu samo politička ili proceduralna pitanja, već temeljna ljudska prava – istakao je.

BiH, naglašava, nije imala ekonomske ni energetske benefite od nuklearne energije, ali se sada dovodi u poziciju da snosi rizike zarad tuđih benefita.

– Vjerujemo da u Republici Hrvatskoj postoji snaga i odgovornost da se preispitaju odluke koje se donose iza zatvorenih vrata, pod uticajem pojedinaca vođenih uskim i ličnim interesima, a koje se potom saborskim poslanicima i javnosti predstavljaju kao nužnost – naveo je Crnković u izjavi koja je poslata i medijima u Hrvatskoj, uz opasku da su odgovorni i dobrosusjedski odnosi potrebni i BiH i Hrvatskoj.

Glas Srpske