Društvo
SUĐENJE DŽOMBIĆU Odbrana predložila 16 svjedoka, traži da se saslušaju Dodik, Višković i Cvijanovićeva

Odbrana Aleksandra Džombića, bivšeg predsjednika Vlade Srpske, kojem se pred Okružnim sudom u Banjaluci sudi za zloupotrebu službenog položaja i ovlaštenja, predložila je danas listu materijalnih dokaza, kao i svjedoka koji bi trebali biti saslušani u ovom slučaju, piše BIRN.
Advokat Zoran Bubić, Džombićev branilac, predložio je imena 16 svjedoka, među kojima su najviši zvaničnici RS.
Među njima su aktuelni srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, predsjednica RS Željka Cvijanović, premijer RS Radovan Višković, aktuelni, ali i bivši ministri energetike Petar Đokić i Željko Kovačević, gradonačelnik Zvornika Zoran Stevanović i drugi.
Prema Bubićevim riječima, radi se o osoboma koje bi trebalo da posvjedoče o okolnostima u vezi sa davanjem kredita kompaniji “Energolinija” iz Zvornika u iznosu od 19,4 miliona konvertibilnih maraka (KM), kao i povezanosti te kompanije sa “Aluminom”, ali i o kasnijim transakcijama i odnosima između pomenutih kompanija i Vlade RS.
Odbrana je takođe predložila i veliki broj materijalnih dokaza, među kojima su dopisi i ugovori između pomenutih preduzeća, Investiciono-razvojne banke, Vlade RS, kao i sa Evropskom investicionom bankom, a zatraženo je i da Okružni sud naredi ekonomsko vještačenje u vezi sa kreditom.
Prethodno je tokom današnjeg ročišta završeno saslušanje i posljednjeg svjedoka optužnice, vještaka mašinske struke Cvije Šmanje, a koji je za potrebe Republičkog javnog tužilaštva RS-a vršio vještačenje investicije (rekonstrukcija kotla i promjena energenta), za koji je “Energolinija” dobila kredit, piše BIRN.
Nisu utvrđivali vjerodostojnost
Šmanja je rekao da je zajedno sa još dvoje vještaka – od kojih je jedan ekonomske, a jedan mašinske struke – išao dva puta u Zvornik da na mjestu događaja pregleda pomenuto postrojenje, kao i da su dobili obilnu dokumentaciju, ali u elektronskoj verziji, te da nisu utvrđivali vjerodostojnost tih dokumenata.
– Jako je bilo teško procjenjivati vrijednost radova jer nije bilo uporednih podataka. Ovo je prvi takav kotao kod nas da je rađen, pa nismo imali sve informacije. Prilikom obilaska postrojenja i kotla broj 4, koji smo vještačili, dobili smo informaciju da su oni isto vršili rekonstrukciju kotla broj 3, te da imaju sve dokumente o toj investiciji. Mi smo tražili da nam dostave i te dokumente da bismo mogli da uporedimo, ali nam to nikada nisu dostavili izjavio je Šmanja.
Na brojna pitanja tužioca kada je riječ o finansiranju rekonstrukcije kotla, kao i da li je novac namjenski potrošen, Šmanja je govorio da nije kompetentan da odgovori na ta pitanja jer on nije vještak ekonomske, već mašinske struke.
Ipak, kako je navedeno u nalazu vještačenja, iznos fiktivnih faktura je veći od dva miliona maraka.
Isto tako, dodao je Šmanja, prema procjeni koju su oni napravili, za porebe rekonstrukcije kotla potrošeno je oko 13,5 miliona maraka, ali postoji mogućnost i da je sada uvećana cijena tog kotla.
– To je vrlo kompleksan posao, pa postoji mogućnost uvećanja i da vrijednost kotla može biti mnogo veća od ulaganja. To se može posebno sada vidjeti kada su skočile cijene energenata – dodao je Šmanja, ali uz napomenu i da su vještačenja određivali prema cijenama repromaterijala, kao i rada, koje su bile u tom trenutku, dakle 2012. godine.
Dizanje cijena pojedinih dijelova
Dodao je i da je bilo tzv. “naduvavanja” cijena pojedinih dijelova.
– Ako pogledamo, na primjer, šarafe, to jeste zavrtnje i koliko oni koštaju, oni su bili skuplje plaćani možda čak i 10-20 puta. I tako dalje. Nije bilo nekih realnih cijena. Koristili smo precizne formule za izračunavanje tih dijelova. Na primjer, cijena čelika u tom trenutku je bila stabilna – dodao je Šmanja.
Tokom saslušanja svjedoka od strane Odbrane, Šmanja je rekao da se on ne nalazi na listi licenciranih vještaka u RS, ali i da ne zna da li se na listi licenciranih ustanova nalazi Republički zavod za sudska vještačenja u Novom Sudu, u kojem je on zaposlen.
Saslušavanjem Šmanje završeno je izvođenje dokaza Tužilaštva
Republičko javno tužilaštvo RS-a optužnicom tereti Aleksandra Džombića da je izvršio krivično djelo “zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja”, zbog kredita od 19,4 miliona konvertibilnih maraka (KM ) koji je preko Investiciono-razvojne banke RS-a odobren zvorničkoj firmi “Energolinija”.
Suđenje Džombiću nastavlja se 17. oktobra.
Društvo
PODRINJE I BIRAČ PAMTE ZVJERSKI UBIJENE SRBE: 33 godine od zločina

U Bratuncu će ovog vikenda, u subotu, biti obilježene 33 godine od zločina nad 3.267 Srba iz srednjeg Podrinja i Birča, počinjenog tokom proteklog rata.
Pomen stradalima služiće patrijarh srpski Porfirije, u prisustvu visokih zvaničnika Srpske i Srbije. U Republici Srpskoj je u ovu subotu dan žalosti.
Vinko Lale, predsjednik Udruženja logoraša regije Birač, rekao je da kultura sjećanja na stradale u srednjem Podrinju i Birču mora obuhvatiti pamćenje mučenja, torture i ubistava Srba u srebreničkim logorima, te zatvaranje i iživljavanje nad djecom, trudnicama i starcima.
Lale navodi jedinstven slučaj da su u logor “pilićarnik” bili zatvoreni svi stanovnici srpskog sela Čumavići i okolnih zaselaka kod Srebrenice, koji su prvi popaljeni pod komandom Nasera Orića početkom maja 1992. godine. Tu su, dodaje Lale, bila djeca, trudnice, starci i nad njima su se iživljavali svi koji nisu imali časti i karaktera.
“Poznati su zločinački primjeri da su na panjeve stavljali glave dvogodišnje djece i izvodili roditelje da kažu koje će da zakolju, a koje da ostave”, podsjeća Lale i ističe da niko nije odgovarao za zločine počinjene u tim logorima.
Govoreći o torturama u srebreničkim logorima za Srbe, Lale je ukazao i na primjer iz februara 1993. godine, kada je jedna grupa logoraša dovedena u magacin teritorijalne odbrane, gdje su danima mučeni i premlaćivani tako da ih je šest podleglo tim zvjerskim iživljavanjima pripadnika Armije RBiH.
Lale navodi da su, prema svjedočenju preživjelih, Kostadina Popovića iz Kravice i još neke ubili bukovim cjepanicama. Naglašava da su tu tučeni i mučeni i maloljetnici, te napominje da je više od desetoro srpske djece bilo u logorima u Srebrenici, ne računajući djecu koja su bila u logoru “pilićarnik” u Potočarima.
Brano Vučetić iz Bratunca, koji je kao ranjeni devetogodišnjak bio zatvoren u logoru u Srebrenici, rekao je da za ubistvo njegovih roditelja i maloljetnog brata, kao i još 46 djece iz regije Birač, niko još nije odgovarao, što se nikada ne smije zaboraviti.
“Ne mogu zaboraviti svoje roditelje i brata. Preživio sam da njegujem sjećanje na njih. Da im prislužujem svijeće i pričam svojoj i drugoj srpskoj djeci o našem stradanju. Neka znaju i da se čuvaju”, ističe Vučetić.
Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski i arhiepiskop sarajevsko-srebrenički Hrizostom izjavio je da je srednje Podrinje i Birač jedno od područja najstravičnijih stradanja srpskog naroda.
“Više nećemo dopustiti političkim i istorijskim mešetarima da srpskom narodu nametnu zaborav, već ćemo, ako Bog da, podignuti Memorijalni centar u Bratuncu sa spomen-crkvom i spomenikom koji će za sva vremena podsjećati kako nas Srbe, tako i druge koji prolaze kroz Podrinje i Birač, da je srpski narod upravo najstradalniji narod na području ove regije”, naglasio je mitropolit dabrobosanski u intervjuu za Srnu.
Fotografije 600 ubijenih i poginulih Srba, većinom civila, iz bratunačke i srebreničke opštine, prije nekoliko dana su postavljene pored puta od Bratunca prema Srebrenici sa ciljem da svi koji ovih dana dolaze u Potočare i Srebrenicu vide i uvjere se da su ovdje počinjeni zločini nad srpskim civilima.
Postavljanje fotografija organizovali su članovi organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih srpskih civila iz ove dvije opštine, a njima se pridružila i predsjednica ove organizacije na republičkom nivou Isidora Graorac.
Graorčeva je istakla da fotografije potvrđuju da su ti ljudi postojali, da imaju imena i prezimena, ali da za njihova stradanja niko nije procesuiran. Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srebrenice Branimir Kojić rekao je da je ovo put srpskog vapaja i poruka svima koji ovuda prođu da se još jednom uvjere u istinu o velikom srpskom stradanju u ovoj regiji.
Društvo
DAN ŽALOSTI U RS: Na svim institucijama Republike Srpske zastave će danas biti spuštene na pola koplja

U Republici Srpskoj je Dan žalosti povodom obilježavanja 33 godine od muslimanskog zločina nad Srbima u srednjem Podrinju i Birču, gdje je stradalo 3.267 Srba tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata.
Odluku o proglašenju Dana žalosti donijela je Vlada Republike Srpske.
Na svim institucijama Republike Srpske zastave će danas biti spuštene na pola koplja, sve kulturne manifestacije će biti otkazane, a sportski događaji prilagođeni Danu žalosti.
Društvo
NEMA DA FALI! Evo koliko koštaju obroci za zatvorenike u Banjaluci

Kazneno-popravni zavod Banjaluka ne puni medijske stupce spektakularnim pričama iz zatvora, ali zato troškovi hrane svakako zaslužuju pažnju. Jer, hraniti pritvorenike i osuđenike nije ni malo jeftino.
Kazneno-popravni zavod Banjaluka odlučio je tako da nabavi svježe i konzervirano voće i povrće koje će koštati više od 130.000 KM godišnje.
Tender je bio otvoren, javila su se dva ponuđača, a posao je na kraju dobila firma „Trnisa“ iz Laktaša. Ugovor traje tri godine, a ukupna vrijednost je 380.710 maraka bez PDV. Kad se sve podijeli, dolazimo do cifre od oko 127.000 KM godišnje i to bez PDV.
Samo za voće i povrće. Ali to je tek dio menija.
U martu ove godine, KPZ Banjaluka je sklopio još jedan trogodišnji ugovor i to sa firmom „Novo-teks“ iz Banjaluke, ovaj put za nabavku hrane. Ugovor vrijedan 1.709.400 KM bez PDV pokriva ostatak kuhinje: meso, hljeb, mliječne proizvode, suhomesnate proizvode i sve ono što zatvorska trpeza (ipak) podrazumijeva.
Kad se sve sabere, dolazimo do cifre od više od 2 miliona maraka za tri godine. To znači da nas zatvorska ishrana u Banjaluci godišnje košta preko 620.000 KM.
Naravno, ovdje ne govorimo o luksuzu, već o osnovnim obrocima koji moraju zadovoljiti zakonom propisane standarde ali i dalje, cifra nije mala.
Treba imati na umu da se u zatvorskom restoranu hrane i zaposleni, ali najveći dio ovog iznosa ipak otpada na potrebe osuđenika i pritvorenika. I tako, dok se na slobodi mnogi pitaju kako spojiti kraj s krajem, iza zatvorskih zidina, makar kad je riječ o tanjiru, stvari izgledaju prilično stabilno, prenosi Srpskainfo.
Jer zatvorski život možda i nije lak, ali ni džabe ne dolazi. Bar ne poreskim obveznicima.
-
Hronika2 dana ago
MLADIĆ zaprosio djevojku podmetnuvši požar, a ONDA DOŠAO NJEN MUŽ, pa ih natjerao da bosi gase vatru!?
-
Hronika2 dana ago
TRAGEDIJA KOJA LOMI SRCE! ŽOTA POGINUO samo desetak dana nakon što se oženio MAJKOM SVOJE TROJE DJECE
-
Svijet1 dan ago
HAOS U NJEMAČKOJ! Srbin zbog sina napao tri vaspitačice u vrtiću
-
Politika2 dana ago
NIJE JOJ DOSTA! Ponovo se kandidovala! Obrenka Slijepčević hoće još jedan mandat!
-
Region2 dana ago
ALEKSANDAR VUČIĆ “Kontejner revolucija nije budućnost Srbije”
-
Politika22 sata ago
POTVRĐENO! Dodik dobrovoljno pristupio, ne postoje razlozi za ranije mjere
-
Region2 dana ago
ZAGREB U POTPUNOSTI BLOKIRAN! Ovo su sve mjere za Thompsonov koncert
-
Region2 dana ago
ŽESTOKA PORUKA VEDRANE RUDAN! “Tompson heroj? Onda znamo sve o tom narodu!”